Home Blog Page 49

Zahtjev iz Austrije otvorio novo poglavlje u slučaju Milorad Dodik

0
Zahtjev iz Austrije otvorio novo poglavlje u slučaju Milorad Dodik

Nakon Dodikove poruke, Johnson je suočen s novom porukom koja stiže direktno iz Austrije.

Razgovarao sam s Mikeom Johnsonom, predsjednikom Zastupničkog doma SAD-a, čovjekom snažnih uvjerenja i jasne svijesti o odgovornosti koju nosi vođenje velike sile. U trenutku rastućih globalnih izazova, Republika Srpska mora imati svoje mjesto među liderima koji razumiju važnost principa, suvereniteta i prava naroda da odlučuje o svojoj budućnosti, poručio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

No, nakon Dodikove poruke, Johnson je dobio još jednu poruku koja stiže iz Austrije.

Pozivam Sjedinjene Američke Države da uhapse Milorada Dodika. Uhapsiti ga, gospodine Mike Johnson. Mi bismo u Austriji Dodika priveli već na samom ulasku u zemlju. Zašto SAD dopuštaju da slobodno boravi u Washingtonu i time sramoti vašu državu, poručio je Günther Fehlinger-Jahn u pismu Johnsonu.

Vrijedi podsjetiti da je Günther Fehlinger-Jahn austrijski ekonomist, konsultant i politički aktivist iz Linza.

Fehlinger-Jahn je najpoznatiji kao predsjednik Austrijskog odbora za proširenje NATO-a, nevladine organizacije koja se zalaže za ulazak Ukrajine, Kosova i Bosne i Hercegovine u NATO, kao i za širenje EU i NATO-a na Balkan i istočnu Europu. Naglašava da organizacija nema formalne veze s NATO-om.

Ključne činjenice

Diplomirao je na Vienna University of Economics, bio je generalni sekretar SME Uniona pri Europskoj pučkoj stranci (EPP) u Bruxellesu, radio je za organizaciju BusinessEurope te djelovao kao konsultant za razvoj i investicije u zemljama poput Albanije, Kosova, Ukrajine i Moldavije.

Politički stavovi

Poznat je po snažno izraženim pro-NATO, proeuropskim i proukrajinskim stavovima, uz otvoreno protivljenje ruskom utjecaju. Zagovara integraciju Balkana i Ukrajine u zapadne strukture, ekonomsku liberalizaciju te smanjenje ruskog političkog i sigurnosnog utjecaja. Njegupi nastupi u medijima i na društvenim mrežama često su vrlo direktni i povremeno provokativni.

U januaru 2026. izazvao je pažnju upozorenjem da bi Europa, ukoliko SAD pod vodstvom Donalda Trumpa „preuzme“ Grenland, mogla odgovoriti konfiskacijom američkih vojnih baza u Europi. Te izjave su u javnosti pogrešno interpretirane kao stavovi NATO-a ili EU-a.

Vrlo je aktivan na društvenoj mreži X (bivši Twitter), gdje ga prati više od 140.000 korisnika. Tu platformu koristi kao glavni kanal za političke poruke, komentare međunarodnih odnosa i sigurnosnih pitanja, ali i za direktne reakcije na aktualne događaje u Europi, SAD-u i regiji Zapadnog Balkana.

Njegovi objavljeni stavovi često su kratki, oštri i konfrontacijski, što mu donosi veliku vidljivost, ali i brojne kontroverze. Upravo putem X-a redovno ulazi u javne polemike s političarima, diplomatima i analitičarima, a njegove poruke nerijetko se prenose u regionalnim i međunarodnim medijima.

Iako nema službenu institucionalnu funkciju unutar NATO-a ili Europske unije, zahvaljujući snažnoj online prisutnosti uspio je izgraditi imidž glasnog zagovornika zapadnih sigurnosnih i političkih politika, pri čemu su njegove izjave često pogrešno tumačene kao stavovi službenih zapadnih institucija.

Ukratko, ne radi za austrijsku vladu niti za NATO, ali je postao poznat kao glasni zagovornik maksimalnog proširenja NATO-a i Europske unije te tvrdolinijaškog pristupa prema Rusiji i drugim, kako ih naziva, „neprijateljskim“ državama.

Teheran otkrio najmoćniji projektil do sada i mijenja vojnu doktrinu – „spremni smo udariti prvi

0
Teheran otkrio najmoćniji projektil do sada i mijenja vojnu doktrinu – „spremni smo udariti prvi

Novi projektil predstavlja poruku o sposobnosti Irana da izvede snažan prvi ili uzvratni napad.

Iranski Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) rasporedio je novi balistički projektil srednjeg dometa Khorramshahr 4, objavila je u četvrtak novinska agencija Fars. Prema navodima agencije, riječ je o najnaprednijem projektilu u iranskom arsenalu, s procijenjenim dometom od oko 2.000 kilometara i sposobnošću nošenja više od jedne tone eksploziva.

Iran također stavlja u funkciju novi podzemni „grad projektila“ u svemirskom sjedištu IRGC-a, izvijestio je Fars.

Teheran je najavio značajnu promjenu u svojoj vojnoj strategiji nakon dvanaestodnevnog sukoba s Izraelom prošlog juna, prelazeći s ranijeg defanzivnog pristupa na doktrinu mogućeg prvog udara. Novi projektil dizajniran je kako bi demonstrirao kapacitet za snažan preventivni ili uzvratni napad. Sjedinjene Države već duže vrijeme pozivaju Iran da ograniči domet svojih balističkih projektila.

Sjedinjene Države već dugo pozivaju Iran da ograniči domet svojih balističkih projektila.

Teheran redovno objavljuje informacije o novom naoružanju i navodnim uspješnim testiranjima sistema koje međunarodna zajednica ne može neovisno potvrditi. Prema službenim izvještajima, Iran trenutno posjeduje više tipova balističkih projektila dometa do 2.000 kilometara, što uključuje sposobnost da dosegnu ciljeve u Izraelu, ali i američke vojne baze smještene u regiji Zaljeva.

Ovi projektili predstavljaju ključni element iranskog strateškog arsenala, a Teheran ih često koristi i kao simbol političke moći te sredstvo odvraćanja. Iako precizni kapaciteti i učinkovitost projektila nisu javno potvrđeni, objave iranske strane izazivaju zabrinutost u Washingtonu i saveznicima u regiji, koji strahuju od eskalacije napetosti.

Sjedinjene Države i dalje pozivaju Iran da ograniči razvoj i domet svojih balističkih raketa, upozoravajući da bi širenje raketnog arsenala moglo destabilizirati sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku.

U pozadini jačanja raketnog arsenala, diplomatski kanali između Irana i Sjedinjenih Država i dalje ostaju otvoreni, iako napetosti ostaju visoke. Analitičari navode da bi pregovori mogli uključivati razgovore o ograničenju iranskog balističkog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija ili ekonomsku pomoć, no detalji mogućih dogovora nisu javno objavljeni.

Stručnjaci upozoravaju da će svaki napredak u pregovorima vjerojatno biti dugotrajan i osjetljiv, s obzirom na regionalne saveze i unutarnje političke pritiske s obje strane. Ipak, Teheran je u više navrata istaknuo spremnost za dijalog, dok Washington naglašava da diplomacija ostaje prioritet kako bi se smanjile šanse za eskalaciju sukoba.

Teheran je aktivirao balistički projektil srednjeg dometa Khorramshahr 4, sposoban za udar na ciljeve u Izraelu i američke baze u Zaljevu. Novi projektil simbolizira iransku doktrinu prvog udara, dok diplomatski kanali sa SAD-om ostaju otvoreni, ali napetosti u regiji rastu.

Unatoč jačanju raketnog arsenala i promjeni vojne doktrine, Teheran ističe da je otvoren za mir i diplomatska rješenja. Iranske vlasti naglašavaju da novi projektili služe prvenstveno kao sredstvo odvraćanja, a ne kao inicijativa za sukob.

Diplomatski kanali sa Sjedinjenim Državama i dalje su aktivni, a pregovori o ograničenju balističkog programa i ublažavanju sankcija smatraju se ključnim za očuvanje stabilnosti u regiji.

Dodik u Washingtonu doveo u pitanje Dejton: „Novo vrijeme traži nove dogovore“

0
Dodik u Washingtonu doveo u pitanje Dejton: „Novo vrijeme traži nove dogovore“

Michael Flynn je u porodičnoj vezi s Josephom Flynnom, direktorom kompanije koja je zainteresovana za izgradnju južne plinske interkonekcije.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ovih dana boravi u Washingtonu, gdje se sastao s Michaelom Flynnom, bivšim savjetnikom Donalda Trumpa u njegovom prethodnom mandatu. Flynn je ranije bio angažovan kao lobista Republike Srpske u pokušajima ukidanja sankcija Miloradu Dodiku.

„General Michael Flynn jedan je od najboljih poznavalaca procesa urušavanja Dejtonskog sporazuma, koje su, prema njegovim riječima, globalisti godinama provodili. Zbog toga je bilo dragocjeno čuti njegove ocjene stanja u Bosni i Hercegovini, položaja Republike Srpske i moguće pravce daljeg razvoja događaja“, naveo je Dodik na društvenim mrežama.

Dodik kaže kako je vrijeme za nove pregovore i postavke.

„Činjenica je da je Dejtonski sporazum danas sveden na blijedu i nepopravljivu sjenku, koja više ne služi svojoj svrsi. Novo vrijeme traži nove dogovore i nova rješenja, kako bi se zadovoljili interesi tri naroda i spriječile manipulacije koje su narušile ravnopravnost predviđenu Dejtonom“, poručio je Dodik.

Michael Flynn bio je angažovan kao konsultant Republike Srpske uz mjesečnu naknadu od 100.000 dolara, prema podacima američkog Ministarstva pravde.

U dva javno dostupna dokumenta iz registra FARA o mjesečnim lobističkim aktivnostima navodi se da je Flynn bio angažovan kao konsultant Republike Srpske, te da je lobirao u ime ovog entiteta i vodio medijsku kampanju. U tom okviru kontaktirao je i kancelarije američkih kongresmena s ciljem promovisanja jačanja odnosa između RS-a i Sjedinjenih Američkih Država.

Prema pisanju lista The Washington Post, Flynn je sarađivao s Rodom Blagojevichem, koji je tokom suđenja Miloradu Dodiku boravio u Republici Srpskoj. Isti list navodi da su Blagojevich i Flynn nastojali da izdejstvuju ukidanje sankcija koje je administracija bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena uvela tadašnjem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, a koje su ukinute u oktobru prošle godine.

Američki predsjednik Donald Trump imenovao je Michaela Flynna za savjetnika za nacionalnu sigurnost u prvom mandatu 2016. godine. Na ovoj funkciji bio je manje od mjesec dana. U februaru 2017. godine dao je ostavku nakon što je priznao da je dao netačne informacije potpredsjedniku i drugim zvaničnicima Bijele kuće o svojim razgovorima s ruskim ambasadorom, posebno u vezi sa sankcijama prema Rusiji.

Michael Flynn je brat Josepha Flynna, direktora kompanije koja je iskazala interes za izgradnju južne plinske interkonekcije, projekta od velikog energetskog i političkog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Ova porodična veza dodatno skreće pažnju na širi kontekst političkih i poslovnih kontakata koji se prepliću oko energetskih projekata u regiji, posebno imajući u vidu da se južna plinska interkonekcija već duže vrijeme nalazi u središtu političkih sporova i različitih interesa.

Afera u Republici Srpskoj: Vlada RS isplatila 1,3 miliona KM firmi osnovanoj prije mjesec dana

0
Afera u Republici Srpskoj: Vlada RS isplatila 1,3 miliona KM firmi osnovanoj prije mjesec dana

Prema podacima Istrage, Ivan Mišić je prijatelj Veljka Vukelića, kuma predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Vukelić je, kako saznajemo, organizovao sastanak Mišića sa čelnicima Republike Srpske.

Novac je uplaćen na račun firme Madisson K Consulting d.o.o. Banja Luka, na osnovu ugovora o “konsultantskim uslugama” koji su potpisali predstavnici te kompanije i Sekretarijat Vlade RS. Prema saznanjima Istrage, novac je već podignut sa računa, nakon čega mu se gubi svaki trag.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) privremeno je blokirala ovu transakciju, potvrđeno je u SIPA-i. O slučaju je obaviješteno Tužilaštvo BiH. Međutim, blokada SIPA-e može trajati najviše pet dana, nakon čega je novac deblokiran jer Tužilaštvo BiH od Suda BiH nije tražilo mjeru osiguranja sredstava. Nakon isteka blokade, vlasnik firme, srbijansko-američki državljanin Ivan Mišić, podigao je kompletan iznos koji je Vlada RS uplatila.

Firma Madisson K. Consulting d.o.o. osnovana je 16. decembra 2025. godine, sa sjedištem u ulici Kralja Petra I Karađorđevića 97 u Banjoj Luci, na adresi gdje se nalazi Hotel Bosna. Saradnici Istrage jutros su obišli ovu lokaciju, ali kancelarije firme ne postoje, piše Istraga.ba

Prema podacima iz baze CompanyWall, i vlasnik i direktor firme je Ivan Mišić. Na broj navodno registrovan za kontakt s kompanijom javila nam se ženska osoba.
“Ja nisam zastupnica firme. Ja sam advokatica koja je pomogla prilikom registracije kompanije.

Moj posao je završen u novembru 2025. godine. Nemam broj telefona gospodina Mišića, imam samo njegov e-mail i poslat ću mu poruku da vam se javi”, rekla je “advokatica” Madisson K Consultinga, prenosi Istraga.ba

Ćudić iz Washingtona: U SAD-u su svjesni političkih igara koje dolaze iz RS-a

0
Ćudić iz Washingtona: U SAD-u su svjesni političkih igara koje dolaze iz RS-a

“I dok su mnogi ovih dana u Washington dolazili nakon što su za to platili velike iznose, moj dolazak rezultat je zvaničnog poziva,” izjavila je Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke.

Ćudić, koja trenutno boravi u Washingtonu, pojasnila je da je pozvana da u savjetodavnoj ulozi bude dio parlamentarne grupe koja će američkim zvaničnicima pružati podršku i preporuke u borbi protiv islamofobije.

Sabina Ćudić javila se iz američkog Kongresa, gdje, kako navodi, održava niz sastanaka sa zvaničnicima. Fokus razgovora su pitanja vezana za zapadni Balkan, ali i jačanje saradnje među parlamentarcima.

“Čuli smo snažne poruke američkih senatora koji jasno ističu da su euroatlantski put regije i Bosne i Hercegovine od izuzetnog značaja za Sjedinjene Američke Države. U tim razgovorima otvoreno se govori i o Srbiji kao faktoru destabilizacije na zapadnom Balkanu.

Zvaničnici s kojima sam razgovarala vrlo su svjesni pokušaja pojedinih predstavnika iz Republike Srpske da, zloupotrebom položaja i manipulacijom islamofobijom, rade na destabilizaciji Bosne i Hercegovine. Oni, bez sumnje, znaju s kim imaju posla,” izjavila je Ćudić.

Podsjetimo, u Washingtonu su ovih dana i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ali i šef njene stranke, SNSD-a, Milorad Dodik. Reporter Ivica Puljić tvrdi da je Dodik u SAD stigao s turističkom vizom.

Ivica Puljić, dopisnik FTV-a iz Washingtona, objavio je osvrt na sagovornike s kojima se članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, do sada sastajala u Washingtonu.

Nekim od tih sastanaka prisustvovao je i građanin Milorad Dodik.

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, tokom boravka u Washingtonu intenzivno radi na vlastitoj promociji, dok joj se tamo pridružio i Milorad Dodik.

Cvijanović se na društvenim mrežama pohvalila nizom susreta s američkim zakonodavcima, kao i razgovorom s ministrom trgovine Howardom Lutnickom. Ti susreti zaista jesu održani, ali ostaje ključno pitanje – ko su zapravo njeni američki sagovornici?

Jedna od njih je April McClain Delaney, demokratkinja iz savezne države Maryland, koja se nedavno javno osvrnula na politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na postupke Milorada Dodika.
Tako je 13. marta 2025. godine, zajedno s drugim zastupnicima iz Marylanda, objavila sljedeće saopćenje:

Kongreskinja koja se sastala sa Željkom Cvijanović javno je Milorada Dodika opisala kao političara koji izaziva međunarodnu zabrinutost zbog secesionističke retorike i javnih istupa, uključujući otvorenu podršku Donaldu Trumpu.

U istom kontekstu naglašeno je da Američki Kongres aktivno prati stanje u regiji, uključujući i Zakon o sjećanju na genocid u Srebrenici iz 2023. godine. Uprkos tome, Cvijanović se s tom kongreskinjom fotografirala ispred njenog ureda – na hodniku.

Za razliku od tog susreta, s kongreskinjom iz New Yorka Claudijom Tenney, predsjednicom srpskog caucusa u Kongresu i bliskom Trumpovom saveznicom, Cvijanović se sastala u njenom uredu. Tenney se spominje i kao moguća kandidatkinja za američku ambasadoricu u Srbiji, a veze s bivšom Jugoslavijom datiraju još iz 1980-ih, kada je radila u jugoslavenskom konzulatu u New Yorku.

Srpske organizacije u SAD-u je otvoreno predstavljaju kao svog saveznika.
Cvijanović se sastala i s kongreskinjom s Floride Annom Paulinom Lunom, koja je na mreži X objavila da se srela s „Predsjednicom Bosne i Hercegovine(?!)“, a ranije je izazvala pažnju pitanjem o tzv. „ljudskom Safariju“ u Sarajevu.

Među zabilježenim susretima je i onaj sa senatorom iz Wisconsina Ronom Johnsonom, bliskim Trumpovim saradnikom, kao i sastanak s kongresmenom iz Tennesseeja Andyjem Oglesom, na koji je Cvijanović povela i Milorada Dodika, iako je u SAD ušao s turističkom vizom. Ogles je, inače, pod istragom zbog sumnje u finansijsku prevaru.

“Plaćeni susret u Washingtonu: Ivica Puljić donosi ekskluzivni izvještaj o događajima i razgovorima”

0
“Plaćeni susret u Washingtonu: Ivica Puljić donosi ekskluzivni izvještaj o događajima i razgovorima”

“Istaknula je kako očekuje podršku administracije predsjednika Trumpa za završetak perioda nedemokratskog stranog intervencionizma u BiH”, objavila je Cvijanović.

Ivica Puljić, dopisnik FTV-a iz Washingtona izvijestio je američkim sugovornicima Željke Cvijanović?

April McClain Delaney, demokratkinja iz Marylanda, nedavno se osvrnula na političku situaciju u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na postupke Milorada Dodika. 13. marta 2025. godine, zajedno s drugim zastupnicima iz savezne države Maryland, objavila je sljedeće priopćenje:

“Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, međunarodno je prepoznat kao kontroverzna ličnost zbog svoje secesionističke retorike i nedavnih javnih istupa, uključujući nošenje kape s natpisom ‘Učinimo Ameriku ponovno velikom’ i iskazivanje podrške Donaldu Trumpu, što je predmet dezinformacija i političkih analiza.

Američki Kongres aktivno prati situaciju u regiji, a među nedavnim zakonodavnim inicijativama ističe se Zakon o sjećanju na genocid u Srebrenici iz 2023. godine, usmjeren na rješavanje povijesnih i aktualnih napetosti.”

Dakle, tako je govorila i govori kongreskinja koja se srela sa Željkom Cvijanović, s kojom se slikala ispred svog ureda, a ne u njemu. Dakle, na hodniku.

S kongreskinjom iz savezne države New York Claudiom Tenney, srela se u njenom uredu, a kako i ne bi kada je gospođa Tenney čelnica srpskog Caucusa (Kluba) u Kongresu. Bezrezervno podržava predsjednika Trumpa.

S kongreskinjom iz savezne države New York, Claudiom Tenney, sastala se u njenom uredu – što i ne čudi, budući da je Tenney predsjednica Srpskog caucusa u Kongresu i otvorena zagovornica predsjednika Trumpa.

Kongreskinja Tenney razmatra se i kao moguća kandidatkinja za ambasadoricu SAD-a u Srbiji. Njene veze s bivšom Jugoslavijom datiraju još iz mladosti: tijekom 1980-ih bila je jedina

Amerikanka zaposlena u tadašnjem jugoslavenskom generalnom konzulatu u New Yorku, gdje je stekla i profesionalna i privatna iskustva s regijom.

U nekoliko navrata posjetila je Beograd, gdje je naučila srpski jezik. “Claudia će i dalje nastaviti podržavati našu zajednicu i pomagati nam u ostvarivanju naših ciljeva. Imamo sjajnog prijatelja i saveznika u Kongresu,” ističu srpske organizacije u Americi.

Željka Cvijanović sastala se i s kongreskinjom Annom Paulinom Lunom iz Floride, koja je poznata kao jedna od najvatrenijih pristalica Donalda Trumpa. Na svojoj platformi X Luna je objavila da se susrela s “Predsjednicom Bosne i Hercegovine(?!)”. Zanimljivo je da je nedavno, s jasno izraženim nezadovoljstvom, postavila pitanje o “ljudima koji stoje iza organizacije ljudskog Safarija u Sarajevu”.

Zabilježen je i susret sa senatorom iz Wisconsina, Ronom Johnsonom, republikanskim veteranom poznatim po nacionalističkim i rasističkim stavovima, koji otvoreno podržava Donalda Trumpa.

Željka Cvijanović je, tijekom susreta s vrlo konzervativnim kongresmenom iz Tennesseeja, Andyjem Oglesom, povela i Milorada Dodika, koji je u Sjedinjene Države stigao s turističkom vizom. Kongresmen Ogles je trenutno pod istragom zbog moguće financijske prijevare, nakon pretresa njegove kuće u kolovozu 2024. godine, što je tema koja je vrlo bliska Dodiku.

U medijima u Bosni i Hercegovini izazvala je veliku pažnju vijest o susretu Željke Cvijanović s ministrom trgovine, Howardom Lutnickom. Susret je bio plaćen, slično kao i prethodni sastanak održan 27. svibnja 2025.

godine, koji je u Sarajevu prošao gotovo nezapaženo. Međutim, budući da je riječ o izbornoj godini, pojavila su se pitanja poput: “Kako predsjednica BiH može imati sastanke s ovim Amerikancima, dok naši predstavnici nemaju iste mogućnosti?”

Međutim, istina je drugačija. Krajem 2025. godine član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, boravio je u Washingtonu, gdje je u State Departmentu razgovarao s Allison Hooker, trećom osobom po rangu u ovom tijelu, dok je na Capitol Hillu održao pet-šest sastanaka s istaknutim zakonodavcima – sugovornicima daleko bolje rangiranim u političkom svijetu od onih s kojima se sastajala Željka Cvijanović.

Također, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Dino Konaković, nekoliko je puta posjetio Washington i uvijek je priman u State Departmentu, Kongresu ili Vijeću za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući. Unatoč tome, njihovi posjeti su u Sarajevu često ismijavani i omalovažavani, dok se aktivnosti gospođe Cvijanović predstavljaju kao “sjajan diplomatski uspjeh”.

Čak je i dolazak Milorada Dodika u Washington, koji je bio skupo plaćen, ocijenjen kao diplomatski uspjeh – iako je Dodik u Sjedinjene Države stigao na turističku vizu.

Ne pravdam politiku Denisa Bećirovića ili Dine Konakovića, ali zamislite da su tijekom posjete Washingtonu otišli na večernju NBA utakmicu i fotografirali se tamo – baš kao Dodik. Najmanje polovica medija u Sarajevu odmah bi napisala:

“Dino troši državni novac, ide po utakmicama, ništa ne radi…”.

S druge strane, Dodik je za iste medije proglašen diplomatskim uspjehom: “Svaka čast, otišao je i na NBA utakmicu.” Pogledajte što se piše i govori ovih dana – sve je pred očima.

Propaganda i nasjedanje na nju

Da budemo jasni – Željka Cvijanović vrlo učinkovito radi na ostvarivanju vlastitih ciljeva, ali i ciljeva Milorada Dodika, pri čemu troše ogroman novac. Na desetke milijuna dolara uloženo je u pokušaje “oslobađanja” od sankcija. Prošle godine, Cvijanović se dva puta sastala s Christopherom Landauom, visokim dužnosnikom State Departmenta, kako bi dogovorila Dodikov izlazak s bilo koje izborne funkcije u BiH i povlačenje entitetske Skupštine.

Amerikanci su tada procijenili da je Dodik kažnjen i da su njihovi ciljevi ostvareni – on više nema nijednu funkciju, a Skupština je popustila. Ipak, po tko zna koji put, Amerikanci su nasjeli na balkansku zamku: Dodik ne vjeruje ni u što osim vlastitog bogaćenja i siromašenja “svog” entiteta, dok strani partneri vjeruju u dogovore i formalna obećanja.

Predsjednik Predsjedništva BiH i Amerika

Jedino je pošteđen Željko Komšić, koji je najviše boravio u Americi, a najmanje ostvario konkretnih rezultata – što su provjerljive činjenice. Ponovno dolazi u New York, gdje se, iako će tamo provesti četiri dana, neće ni susresti s BiH ambasadorom pri Ujedinjenim narodima. Nakon toga održat će predavanje na sveučilištu Yale, a potom će posjetiti Washington, gdje neće sudjelovati ni na tradicionalnom molitvenom doručku, dok ostaje nepoznato što će sve konkretno obaviti.

Valjda mu je njegov ambasador Sven Alkalaj nešto pripremio, jer s Denisom Bećirovićem to nije bio slučaj – Bećirovićev kabinet morao je iz Sarajeva dogovarati sve susrete u Washingtonu. Ovo je Komšićev četvrti odlazak u Ameriku od kraja rujna, gotovo da bi mogao tražiti famoznu zelenu kartu. Njegove destinacije uglavnom su New York i Washington, uz pokoji sastanak s dijasporom, dok s američkim dužnosnicima gotovo uopće nema značajnijih susreta – provjerite, nije teško.

Dvije stvari se pritom ne smiju zaboraviti: bošnjački političari, uz svu svoju neučinkovitost i, kako neki kažu, nesposobnost, nemaju desetke milijuna dolara na raspolaganju kao Dodik. Isto vrijedi i za bosanskohercegovačke Hrvate, koji imaju drugu vrstu podrške – o čemu ćemo više govoriti kada Dragan Čović dođe u Washington. Pri tome je važno naglasiti da je lobiranje u Americi legalno i dobrodošlo.

I drugo, što se ne smije zaboraviti: Donald Trump, njegovi saveznici i Dodikovi lobisti neće vječno biti na vlasti. Kao što je Sokrat rekao prije nego što je popio čašu s otrovom: “Sve prođe, pa i doživotna robija,” izvijestio je dopisnik FTV-a iz Washingtona, Ivica Puljić.

Evo koliko često trebate prati grudnjake? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

0
Evo koliko često trebate prati grudnjake? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

S obzirom na to da je grudnjak u stalnom kontaktu s kožom tokom dana, postoji uvjerenje da bi ga trebalo prati nakon svakog nošenja.

Ipak, iako to u određenim situacijama može biti opravdano, takva praksa nije uvijek potrebna, a može čak dovesti i do oštećenja odjevnog predmeta. Kako bi se utvrdilo koliko često je zaista potrebno prati grudnjak, stručnjaci za održavanje tekstila s Instituta Good Housekeeping podijelili su savjete za pravilnu njegu i produženje njegovog vijeka trajanja.

Ako perete grudnjak nakon svakog
nošenja, moguće je da ulažete više truda nego što je nužno. „Grudnjaci se mogu nositi više puta — ponekad tri ili čak četiri nošenja — ovisno o tome koliko dugo se nose te o razini aktivnosti i znojenja“, ističe Carolyn Forte, izvršna direktorica Instituta GH.

Prečesto pranje ne samo da je nepotrebno, već može dovesti do gubitka elastičnosti i ubrzanog propadanja tkanine. Stručnjaci zato izdvajaju nekoliko ključnih faktora koje je važno uzeti u obzir pri odlučivanju koliko često prati grudnjak.

Jedan od najvažnijih faktora je nivo znojenja. Bez obzira na to je li riječ o fizičkoj aktivnosti ili visokim temperaturama, veća količina znoja zahtijeva češće pranje — čak i ako je grudnjak nošen samo jednom ili dvaput nakon posljednjeg pranja. Također, važnu ulogu ima i dužina nošenja.

„Što se grudnjak duže nosi, to ga je potrebno češće prati. Ako ste osoba koja ga skida čim dođe kući navečer, vjerovatno ga možete prati nakon tri ili četiri nošenja“, objašnjava Forte.

Vrsta grudnjaka također ima značajnu ulogu. Sportske modele potrebno je prati nakon svakog nošenja ako se koriste za intenzivno vježbanje. Prednost je što su mnogi sportski grudnjaci izrađeni od izdržljivih materijala poput najlona i spandeksa, koji mogu podnijeti češće pranje.

Kako bi grudnjaci što duže zadržali oblik i kvalitetu, stručnjaci savjetuju pridržavanje nekoliko osnovnih pravila njege. Osjetljive tkanine najbolje je prati ručno, a prije svakog pranja treba provjeriti etiketu s uputama za održavanje.

Ako se grudnjak pere u mašini, preporučuje se korištenje mrežaste vrećice kako bi se očuvao oblik i spriječilo oštećenje. Također, prije pranja potrebno je zakopčati sve kukice kako se ne bi zakačile za druge odjevne predmete.

Grudnjake nije preporučljivo sušiti u sušilici zbog osjetljivih materijala. Umjesto toga, višak vode treba pažljivo ocijediti, a grudnjak položiti na ravnu i čistu površinu da se osuši na zraku.

Također, preporučuje se rotiranje grudnjaka. Umjesto nošenja istog modela više dana zaredom, korisno je izmjenjivati nekoliko grudnjaka. Na taj način elastična traka dobiva priliku da se odmori između nošenja, što pomaže u produljenju trajnosti grudnjaka.

Sramotno predstavljanje države: Cvijanović ismijavala BiH pred kongresmenom SAD-a

0
Sramotno predstavljanje države: Cvijanović ismijavala BiH pred kongresmenom SAD-a

Istakla je da od Trumpove administracije očekuje podršku za okončanje, kako tvrdi, „ere nedemokratskog stranog intervencionizma u BiH“.

Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, oglasila se na društvenim mrežama, gdje je saopćila da se u Washingtonu sastala s američkim kongresmenom Paulom Gosarom.
Navela je da je s republikanskim članom Predstavničkog doma Kongresa SAD-a imala „dug i veoma sadržajan razgovor“.

Istakla je kako je Gosara “informisala da je BiH jedina kolonija u Evropi i tipičan projekat izgradnje države – nacije koji je doživio neuspjeh”.

Cvijanović je na X-u poručila da je BiH zasnovana na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, a ne na dominaciji jednih nad drugima.

Istakla je da od Trumpove administracije očekuje podršku kako bi se, prema njenim riječima, okončala „era nedemokratskog stranog intervencionizma u BiH“.

Takvi nastupi ponovo su otvorili pitanje da li zvaničnici iz Republike Srpske u međunarodnim kontaktima nastupaju u ime cijele Bosne i Hercegovine ili isključivo u skladu s partijskim i entitetskim interesima.

Politički udar za Dodika: Lazarević se povukao, podrška ide Blanuši

0
Politički udar za Dodika: Lazarević se povukao, podrška ide Blanuši

Politički udar za Dodika: Lazarević se povukao, podrška ide Blanuši

Šta je tu je, iza nas su četiri izgubljene godine, ali borba ide dalje.

Na vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske opozicija je imala dva kandidata: Branka Blanušu (SDS) i Nikolu Lazarevića (Zeleni Srpske).

Predsjednik Ekološke partije, Nikola Lazarević, povlači svoju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske, saopšteno je iz stranke.

“Kandidatura je imala dva osnovna cilja: prvi, da građanima pokažemo da su promjene u Republici Srpskoj neophodne i moguće, kroz sabornu i nacionalno odgovornu politiku; drugi, da se nakon dugog perioda medijske blokade predstavi naša inicijativa za održavanje Sabora Republike Srpske, program Zelenog održivog razvoja i projekat ‘Srpska za 21. vijek’,” ističe se u saopštenju.

“Naime, nakon februara 2021. godine i prve opozicione pobjede u posljednjih 20 godina, kroz usvajanje naše Deklaracije sa zakonskom snagom u NSRS — dokumenta koji smo predložili, a čiji sam uvodničar bio na zasjedanju — uspjeli smo poslaničkim konsenzusom da zaštitimo sve manje rijeke i prirodne ljepote Republike Srpske, što nam od moćnika nije bilo oprošteno.

On dalje navodi da razumije blokadu režimskih medija, ali da smo ipak, kroz razotkrivanje spregi politike i energetske mafije, ‘izbili’ iz džepa oko 3 milijarde КM — novca koji bi bio zaradjen u narednih 30-50 godina kroz nezakonite koncesije,” prenosi BNTV.

“Ne razumijem druge medije. Nismo samo spriječili spregu političke i energetske mafije da opljačkaju Republiku Srpsku — kroz našu odlučnu pismenu borbu spasili smo prirodne resurse i ljepote regija, očuvali sve manje rijeke, šume i spriječili stotine klizišta.

Kao što smo tada zaštitili rijeke, imali smo plan da u 2021. godini nastavimo borbu za šume i rude, za unapređenje ekološke infrastrukture, smanjenje zagađenja vazduha i razvoj poljoprivrede.

Mogli smo, uz podršku naših evropskih partnerskih programa, spriječiti projekt Trgovska Gora — i danas to možemo, ali vlasti nas izbjegavaju.”

“On naglašava da ovakve rezultate mogu ostvariti samo Zeleni, ali da bi uspjeli afirmisati i realizovati sigurno najbolju priču za Republiku Srpsku i svaku našu porodicu, potrebna nam je podrška odgovornih medija i sutrašnjih građana.”

Šta je tu je — šteta je što su izgubljene četiri godine, ali vrijeme ne možemo vratiti, pa idemo dalje. Što se tiče izbora, oni su za nas završeni. Iako smo se suočili s neravnopravnim uslovima, uspjeli smo koliko-toliko afirmisati našu priču i staviti u fokus ključne probleme i rješenja za Republiku Srpsku.

Zbog toga se danas javno povlačim iz trke. Ovaj potez činim isključivo da ne bih ugrozio jedinstvo opozicije i našeg programskog partnera, SDS-a, s kojim ćemo i dalje, kroz pismenu i sabornu politiku, raditi na donošenju prijeko potrebne pozitivne i stvaralačke energije u društvo. Naša saradnja i dalje ostaje usmjerena na konkretne projekte i inicijative koje mogu unaprijediti život svih građana Republike Srpske,” navodi se u saopštenju.

Pokrenut zahtjev za vraćanje zastave sa ljiljanima kao prepoznatljivog simbola bosanske državnosti

0
Pokrenut zahtjev za vraćanje zastave sa ljiljanima kao prepoznatljivog simbola bosanske državnosti

Kao i svaka druga država, Bosna i Hercegovina ima svoja obilježja identiteta, uključujući zastavu i himnu bez teksta, što je čini jednom od malobrojnih zemalja u svijetu sa takvom himnom.

Zastava BiH se mijenjala kroz historiju onako kako su vremena nalagala.

Iako su se državna obilježja mijenjala, prva zastava iz srednjovjekovnog perioda ostala je trajno urezana u srcima građana i svih koji osjećaju ljubav prema Bosni i Hercegovini.

Pod zastavom koja je vraćena 1992. godine, Bosna i Hercegovina je izborila nezavisnost i kasnije vodila odbrambene bitke za očuvanje svog teritorijalnog integriteta i državnog suvereniteta nakon napada susjednih zemalja.

U razgovoru za Hayat, historičar Enver Imamović istakao je da bi, nakon povlačenja zastave sa ljiljanima iz upotrebe, bilo logično i pravedno ukinuti i ostale dvije nacionalne zastave – šahovnicu i orlove.

– Državna obilježja su sastavni dio identiteta svake zemlje. Naša autentična zastava bila je zastava sa ljiljanima, vraćena u upotrebu 1992. godine kao neutralan simbol svih naroda u BiH i korištena tokom ratnog perioda. Ipak, nakon četiri godine rata, ona je zabranjena od međunarodne zajednice na zahtjev druge dvije strane, uz obrazloženje da je ratna. Bilo bi korektno da su isti kriteriji primijenjeni i na šahovnicu i orlove.

Imamović smatra da je žalosno to šta se dogodilo sa zastavom ljiljana jer je ona bila u srcima onih koji vole BiH. U BiH je situacija specifična, govori Imamović, jer kod nas postoji neslaganje oko zastave što nije slučaj sa drugim zemljama dodajući da je upućen zahtjev za vraćanje zastave sa ljiljanima.

Danas imamo zastavu koja je uspostavljena dogovorom druga dva naroda, što mnogi doživljavaju kao nepravdu prema svima koji iskreno vole ovu zemlju. Ipak, tu zastavu poštujemo jer je ona trenutno državna zastava Bosne i Hercegovine i smatramo je svojom sve dok se ne steknu uslovi za povratak zastave sa ljiljanima.

Naš slučaj je specifičan jer, za razliku od drugih zemalja, kod nas ne postoji saglasnost oko državnih simbola. U većini evropskih država takvih neslaganja nema – primjerice, Engleska i danas koristi zastavu čiji korijeni sežu u srednji vijek. Upravo zbog toga smo tražili povratak zastave srednjovjekovne Bosne, jer je Bosna i Hercegovina jedna od najstarijih država u Evropi sa kontinuitetom državnosti.

Ljiljani su ostali duboko urezani u srcima svih građana Bosne i Hercegovine i prema tom simbolu se i danas iskazuje poštovanje. Koliko je ta zastava prisutna u narodu vidi se na koncertima, javnim obilježavanjima važnih datuma, sportskim manifestacijama i fudbalskim utakmicama. Nažalost, svjedočimo i situacijama u kojima se svatovi ili građani koji nose obilježja sa ljiljanima kažnjavaju u Republici Srpskoj, ali i u drugim dijelovima zemlje.

To kod ljudi izaziva osjećaj nemoći i duboke boli. Ipak, svjesni smo da je odluka o promjeni državne zastave donesena pod snažnim utjecajem međunarodne zajednice, što dodatno otežava mogućnost da se glas naroda u potpunosti uvaži.

Uprkos svim preprekama, vjerujemo i nadamo se da će doći vrijeme kada će se zastava sa ljiljanima vratiti na mjesto koje joj pripada, kao simbol državnosti, historije i zajedničke budućnosti BiH.