Home Blog

​MUP traga za poštarom iz Čapljine koji je s novcem od penzija otputovao na Tajland

0
​MUP traga za poštarom iz Čapljine koji je s novcem od penzija otputovao na Tajland

Nestali poštar iz Višića: Trag vodi prema Tajlandu, penzioneri ostali bez svojih primanja.

Nestanak poštara S. J. iz Višića kod Čapljine otvorio je brojna pitanja, posebno među korisnicima penzija koji svoje mjesečne naknade još uvijek nisu primili.

Prema dosadašnjim informacijama, trag o nestalom poštaru vodi izvan Bosne i Hercegovine, a MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona potvrdio je da je S. J. napustio teritoriju BiH.

Nestanak poštara S. J. iz Višića kod Čapljine dobio je novi zaplet. Dok policija provodi operativnu potragu, prema neslužbenim informacijama, on je nakon napuštanja Bosne i Hercegovine otputovao prema Turskoj, a kao krajnje odredište imao je Bangkok.

Dok potraga za nestalim poštarom S. J. iz Višića kod Čapljine dobija međunarodni epilog, u ovom hercegovačkom gradu sve glasnije se postavlja pitanje šta se dogodilo s desecima penzija koje nisu stigle do svojih korisnika, ali i novcem namijenjenim njihovoj isplati.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona potvrđeno je da je nestanak prijavljen Policijskoj upravi Čapljina u ponedjeljak u 10:30 sati.

Prema prijavi njegove majke, S. J. je u subotu, 5. septembra, u večernjim satima s prijateljima otišao u Mostar. Posljednji kontakt s njim imala je u nedjelju, 6. septembra, oko 20:50 sati putem WhatsAppa. Nakon toga mu se gubi svaki trag, a nije odgovarao ni na telefonske pozive.

Prema neslužbenim saznanjima, poštar je nakon boravka u jednom mostarskom hotelu napustio BiH. Iz Mostara je otišao prema Sarajevu, odakle je avionom otputovao u Tursku.

Prema kupljenoj avionskoj karti, njegovo putovanje trebalo je biti nastavljeno prema Bangkoku, glavnom gradu Tajlanda. Za sada nema potvrde da je tamo i stigao. Iz MUP-a HNK-a, međutim, imaju saznanja o načinu na koji je napustio Bosnu i Hercegovinu.

Slučaj dodatnu težinu dobija zbog informacija da korisnicima nije dostavljen veći broj penzija. Prema ranijim neslužbenim informacijama, riječ je o između 50 i 60 penzija. Tačan broj korisnika koji nisu dobili novac, kao i ukupan iznos, još nije poznat.

Te podatke trebala bi razjasniti Pošta, kojoj je upućen upit, ali odgovor do objave teksta nije stigao. Otvoreno je i pitanje šta se dogodilo s novcem namijenjenim za isplatu penzija te kada će korisnici dobiti sredstva koja im pripadaju.

Dok nadležni tragaju za njim, sve veću pažnju privlače i informacije o desecima penzija koje nisu stigle do svojih korisnika.

Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona potvrđeno je da je nestanak S. J. prijavljen te da je pokrenuta operativna potraga kako bi se utvrdilo gdje se trenutno nalazi i šta se dogodilo nakon njegovog odlaska iz BiH.

Istovremeno, prema informacijama iz MUP-a HNK-a, Pošta do sada policiji nije podnijela prijavu koja se odnosi na nedostavljene penzije. Zbog toga za sada ostaje otvoreno pitanje šta se dogodilo s novcem koji je bio namijenjen korisnicima, kao i zbog čega penzije nisu uručene.

Prema dosadašnjim informacijama, trag za S. J. vodi izvan granica BiH, a slučaj je dobio i međunarodnu dimenziju. Dok potraga traje, u Hercegovini ostaju brojna nerazjašnjena pitanja o nedostavljenim penzijama, novcu namijenjenom njihovoj isplati i okolnostima koje su prethodile nestanku poštara.

U Bruxellesu se sprema žestoka reakcija za Vučića

0
U Bruxellesu se sprema žestoka reakcija za Vučića

Hoće li predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom listopadske turneje po zapadnom Balkanu posjetiti i Srbiju, još nije poznato.

Iz Bruxellesa zasad stižu oprezne poruke, a mogućnost da Beograd ovaj put ne bude na njezinoj ruti sve se otvorenije spominje.

Von der Leyen trebala bi u listopadu obići zemlje zapadnog Balkana, no Europska komisija još nije objavila konačan raspored. Glasnogovornica Komisije Paula Pinho potvrdila je da se program priprema, ali nije željela precizirati koje će države biti uključene.

„Predsjednica će, kao i svake godine, posjetiti zapadni Balkan. Program se još uvijek izrađuje i zato ne mogu potvrditi koje će zemlje biti uključene, odnosno hoće li sve zemlje biti obuhvaćene“, kazala je Pinho.

Takav odgovor dodatno je otvorio pitanje Srbije. Prema navodima Radija Slobodna Europa, jedan visoki dužnosnik Europske komisije potvrdio je da se opcija izostavljanja Srbije s ovogodišnje turneje ne može isključiti. O tome je ranije izvijestio i srpski portal Nova.rs.

Srbija se u međuvremenu našla u posebno osjetljivom trenutku u odnosima s Bruxellesom. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos već je otkazala planirani posjet Beogradu, a kao jedan od razloga istaknula je veličanje Ratka Mladića nakon njegove smrti.

Poručila je da je takvo ponašanje nespojivo s europskim vrijednostima i procesom približavanja Europskoj uniji.

Eventualni dolazak von der Leyen u Beograd uslijedio bi samo nekoliko tjedana nakon Mladićeva sprovoda. Bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske pravomoćno je osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Dodatni problem predstavlja i politička situacija u Srbiji. Zemlja bi uskoro mogla ući u izbornu kampanju, dok su posljednjih mjeseci pojačane tenzije između vlasti i oporbe. Istodobno su se pojavile informacije da su aktivisti i oporbeni političari bili meta špijunskog softvera, što bi moglo dodatno opteretiti odnose Beograda i Bruxellesa.

U Europskom parlamentu već se mogu čuti pozivi da von der Leyen ove godine preskoči Srbiju. Sličan apel stigao je i iz dijela srpske akademske zajednice. U pismu upućenom predsjednici Komisije zatraženo je da eventualni posjet Beogradu odgodi do završetka izbora.

Potpisnici upozoravaju kako bi vlasti i prorežimski mediji njezin dolazak mogli predstaviti kao znak potpore aktualnom političkom vodstvu. Time bi, smatraju, posjet mogao biti iskorišten u predizborne svrhe i poslati pogrešnu poruku o stavu Europske unije prema stanju demokracije u Srbiji.

​Širenje propagande na javnom servisu: Pale prijave protiv RTRS-a zbog Mladića

0
​Širenje propagande na javnom servisu: Pale prijave protiv RTRS-a zbog Mladića

Dok se Bosna i Hercegovina i dalje suočava s posljedicama ratne prošlosti, pokušaji da se presuđeni ratni zločinci predstavljaju kao heroji ponovo postaju dio javnog prostora.

Posebno zabrinjava kada takve poruke dolaze kroz medije koji bi trebali imati odgovornost prema javnosti i društvu u kojem djeluju.

Upravo zbog toga ponovo se otvorilo pitanje odgovornosti Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) zbog sadržaja u kojima se Ratko Mladić predstavlja na način koji može biti shvaćen kao veličanje njegove ličnosti i ratne uloge.

Mladić je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Problem ovakvog djelovanja nije samo u tome šta se prikazuje ili govori, već i u poruci koja se time šalje građanima. Kada se osoba odgovorna za najteže zločine predstavlja kao heroj, žrtve se ponovo ponižavaju, a činjenice utvrđene pred međunarodnim sudovima pokušavaju se zamijeniti propagandom i političkim narativima.

Posebno je opasno kada se takav sadržaj plasira putem medija koji imaju status javnog servisa. Javna televizija ne bi smjela biti prostor za relativizaciju genocida, ratnih zločina ili veličanje osoba koje su za njih pravosnažno osuđene.

Zbog sličnih slučajeva u prethodnom periodu već su podnošene prijave nadležnim institucijama. Jedan od ranijih slučajeva odnosio se upravo na program RTRS-a u kojem je Mladić predstavljan kao „oslobodilac“ i nacionalni heroj, dok su Bošnjaci istovremeno vrijeđani pogrdnim izrazima.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se veličanje ratnih zločinaca posljednjih dana ne pojavljuje samo u medijima. Slične poruke mogu se vidjeti na društvenim mrežama, javnim okupljanjima, sportskim tribinama i drugim mjestima, što pokazuje da se ne radi o izolovanim incidentima.

Zato reakcija institucija ne smije izostati. Sloboda govora ne može biti opravdanje za propagiranje mržnje, negiranje utvrđenih činjenica ili veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.

Bosna i Hercegovina ne može graditi budućnost tako što će se prošlost uljepšavati i prekrajati. Suočavanje s činjenicama, poštovanje žrtava i jasna osuda ratnih zločina nisu pitanje politike, nego minimum odgovornosti prema društvu i generacijama koje dolaze.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa”, danas su Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH i Tužilaštvu BiH podnijeli formalne prijave protiv RTV Republike Srpske (RTRS).

Zbog toga podnosioci prijave od Tužilaštva BiH traže da ispita navode koji se odnose na izvještavanje RTRS-a i utvrdi postoje li elementi za dalje postupanje.

O daljem postupanju po prijavama odlučit će nadležni organi.

​Čanak o sahrani Mladića: Nemojte se iznenaditi ako ga SPC proglasi svecem

0
​Čanak o sahrani Mladića: Nemojte se iznenaditi ako ga SPC proglasi svecem

Sahrana ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu izazvala je brojne reakcije, posebno zbog prisustva predstavnika vlasti u Srbiji, vojnih struktura i sina predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Danila Vučića.

Bivši lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak kazao je za BHT1 da ga je iznenadila odluka da se tijelo Mladića vrati iz zatvora i organizira sahrana u Beogradu, ali da ga način na koji je cijeli događaj organiziran nije posebno iznenadio.

Čanak smatra da je sahrana imala mnogo širu političku poruku te da je iskorištena za okupljanje pristalica vlasti uoči predstojećih političkih procesa u Srbiji.

“U ovom trenutku režimu u Beogradu potreban je predizborni skup kakav su imali danas. Jer ovo i nije ništa drugo bilo nego predizborni skup”, kazao je Čanak.

Posebno je ukazao na prisustvo predstavnika državnih i vojnih struktura, kao i na činjenicu da je sahrana bila organizirana uz vojne počasti.

Prema njegovom mišljenju, takav način obilježavanja sahrane šalje jasnu političku poruku i predstavlja pokušaj da se kroz simboliku i prisustvo državnih struktura normalizira odnos prema osobi koja je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđena za ratne zločine.

Čanak je ocijenio da je cijeli događaj potrebno posmatrati u širem političkom kontekstu Srbije, gdje se pitanje odnosa prema ratnoj prošlosti i dalje koristi za mobilizaciju biračkog tijela i učvršćivanje političkih pozicija.

Govoreći o ulozi Srpske pravoslavne crkve, Čanak je posebno problematizirao način na koji je patrijarh tokom opela govorio o Mladiću.

“Čitava je stvar u tome… Zato sam i gledao sve ovo da bih probao da razumijem kako to funkcionira. U par navrata je napomenuto da je Ratko Mladić spriječio da se ponovi Jasenovac”, kazao je Čanak.

On je naveo da se takvom retorikom, prema njegovom mišljenju, pokušava aktivirati kolektivna trauma Srba vezana za Jasenovac i predstaviti ratne operacije kao čin odbrane.

“Kako je neko ko ima oružje branio od nekoga ko nema oružje, to malo teže drži vodu”, kazao je Čanak.

Govoreći o opelu, Čanak je naglasio da je Mladić više puta nazivan “Ratko general”, što je, prema njegovom mišljenju, dio procesa njegove rehabilitacije.

“Nemojte se iznenaditi kad sutra Srpska pravoslavna crkva proglasi Ratka Mladića za sveca. Što joj ne bi bio prvi put da proglasi zločinca za sveca”, rekao je Čanak.

Nenad Čanak ocijenio je da je sahrana ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu imala jasnu političku poruku, a u razgovoru za BHT1 govorio je i o odnosu vlasti u Srbiji prema Evropskoj uniji, ulozi Rusije te odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine.

Čanak smatra da izjave Aleksandra Vučića o tome da ga ne zanimaju kritike iz Evropske unije prvenstveno služe za domaću javnost.

“To je za unutrašnju upotrebu. To on sve obasipa svojim biračima, da pokaže kako je on nepokolebljivi, hrabri borac i tako dalje”, kazao je Čanak.

Osvrnuo se i na prisustvo ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Bocan-Harčenka na sahrani Mladića, ističući da je upravo on, prema njegovim riječima, bio jedini predstavnik diplomatskog kora koji je prisustvovao događaju.

Prisustvo Danila Vučića, sina predsjednika Srbije, Čanak je protumačio kao pokušaj da se njegovo prisustvo predstavi kao privatni, a ne državni čin.

Govoreći o odnosima Srbije i BiH, Čanak je kazao da problem, prema njegovom mišljenju, nije u samim međudržavnim odnosima, već u podršci vlasti u Srbiji procesima koji, kako tvrdi, vode ka slabljenju i razbijanju Bosne i Hercegovine.

“To je unutrašnji problem koji se potpaljuje izvana”, rekao je Čanak.

Dejtonski mirovni sporazum opisao je više kao primirje nego trajni mir, upozoravajući na posljedice negiranja državnih zakona i presuda.

“Ako vi donesete da se ne smije negirati genocid, a vama ljudi u jednom dijelu države to bez ikakvog problema rade i za to ne odgovaraju, onda ta država ima vrlo mračnu budućnost”, kazao je Čanak.

Čanak je na kraju komentirao i činjenicu da je Mladić, koji je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid i druge zločine, sahranjen uz državne i vojne počasti.

“Ovo je državna sahrana bila! Državna sahrana! Ja se slažem s gospodinom koji je govorio prije mene, ja nisam čovjek vješt u pravu. Ali znam šta je pravda”, rekao je Čanak.

Dodao je da, prema njegovom mišljenju, način na koji je sahrana organizirana otvara pitanje odnosa Beograda prema Mladiću i njegovoj ulozi u ratu u Bosni i Hercegovini.

“I potpuno je jasno da ako je neko primao platu iz Beograda i ako je dobijao naređenja iz Beograda, i ako na kraju ima državnu sahranu u Beogradu iako je osuđen za najteži zločin, a to je genocid, onda je očigledno da je radio po nalogu iz Beograda. Nije to iz njegove glave izašlo”, zaključio je Čanak.

Na kraju razgovora Čanak je poslao poruku Bosni i Hercegovini.

“Sve za Bosnu, Bosnu ni za šta”, kazao je bivši lider LSV-a.

​Stevandić oštro kritikuje Ustavni sud BiH i najavljuje odgovor Srpske

0
​Stevandić oštro kritikuje Ustavni sud BiH i najavljuje odgovor Srpske

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da bi eventualno razmatranje apelacije pred Ustavnim sudom BiH moglo uticati na dalji politički pristup.

„Ukoliko Ustavni sud BiH ne odbaci ovu apelaciju, nama će sve biti jasno i moraćemo da promijenimo i politički diskurs. Mi se ne bojimo nikoga, ali želimo da sačuvamo vrijeme za dogovor“, istakao je Stevandić.

Nakon sjednice Odbora za ustavna pitanja, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je posljednji potez Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ozbiljno narušavanje ustavnog poretka i poručio da bi takva odluka mogla imati dalekosežne političke posljedice.

Stevandić smatra da je prihvatanjem da se preispituje veto člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Ustavni sud BiH napravio presedan koji, prema njegovim riječima, ide na štetu Republike Srpske.

„Ništa ovdje ne bi bilo sporno da su ranije postojale odluke Ustavnog suda BiH koje su se odnosile na ovakva pitanja. Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma pa do danas, Ustavni sud BiH nije dovodio u pitanje institut veta. Zbog toga ovo vidimo kao presedan i pokušaj narušavanja Ustava na štetu jednog entiteta“, rekao je Stevandić.

On je dodao da ovakav razvoj događaja, prema njegovoj ocjeni, predstavlja ozbiljan politički izazov i da institucije Republike Srpske moraju pažljivo pratiti naredne poteze Ustavnog suda BiH.

On je naveo da je jedan od razloga zašto se to radi, kako tvrdi Stevandić “mržnja koja se vidi kroz brojne prijave povodom izraza saučešća zbog smrti generala Ratka Mladića”.

Stevandić ignoriše činjenicu da je Mladić presuđeni ratni zločinac za genocid i druge zločine te da se od političkih predstavnika iz RS-a u potpunosti ignoriše ta činjenica.

Razmišljamo o tome da za to postoji podrška spolja, ali smo sigurni da tu podršku nisu pružile SAD, Rusija i Kina, naveo je Stevandić, javlja Srna.

Na pitanje novinara da li bi ovakvih apelacija bilo da postoji Zakon o Ustavnom sudu BiH, Stevandić je rekao da se takvi eksperimenti nikada ne bi izvodili.

Nenad Stevandić poručio je da institucije Republike Srpske neće donositi odluke pod pritiskom, već da će sačekati dalji razvoj situacije i eventualni potez Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

„Mi nećemo podleći pritisku i sačekaćemo da se situacija smiri. Ukoliko Ustavni sud BiH ne odbaci ovu apelaciju, nama će sve biti jasno i moraćemo da promijenimo politički diskurs. Mi se ne bojimo nikoga, ali želimo da sačuvamo vrijeme za dogovor“, rekao je Stevandić.

Odbor Narodne skupštine Republike Srpske za ustavna pitanja održao je danas sjednicu na kojoj je razmatran odgovor Ustavnom sudu BiH povodom zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Nakon razmatranja, Odbor je zauzeo stav da je Bećirovićev zahtjev pred Ustavnim sudom BiH nedopustiv, uz ocjenu da ovaj sud nije nadležan da odlučuje o pitanju koje je predmet zahtjeva.

Stevandić je poručio da će se naredni potezi institucija Republike Srpske odnositi na dalji razvoj situacije i odluke koje eventualno bude donio Ustavni sud BiH.

Bećirovićev zahtjev se odnosi na rješavanje spora sa članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i Narodnom skupštinom Republike Srpske zbog izjave o proglašenju odluke Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, usvojenoj bez konsenzusa, veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske, te odluke parlamenta o potvrđivanju izjave članice Predsjedništva BiH iz Republike Srpske od 7. jula.

Dominacija u javnom prostoru: Zahiragić još jednom razotkrio slabosti Konakovićeve politike

0
Dominacija u javnom prostoru: Zahiragić još jednom razotkrio slabosti Konakovićeve politike

Konaković se još nije ni oporavio od debakla na debati na BHRT-u, gdje se čak i iz krugova bliskih Trojki moglo čuti da je politički nadigran, a Zahiragić mu je ponovo pokazao koliko je ozbiljniji i spremniji politički protivnik.

Umjesto da popravi utisak, Konaković je još jednom pokazao koliko je politički nedorastao ozbiljnoj raspravi. Zahiragić je, s druge strane, argumentima i konkretnim stavovima ponovo demonstrirao razliku između političara koji zna šta govori i onoga koji pokušava ostaviti utisak bez sadržaja.

Godinama je Elmedin Konaković pokušavao izgraditi imidž političara koji dominira javnim nastupima. Međutim, što je duže na poziciji ministra vanjskih poslova BiH, to je očiglednije da iza glasne retorike često nema dovoljno sadržaja.

Konstantno ponavljanje istih fraza, gostovanja gotovo gdje god se otvore televizijska vrata i potreba da uvijek bude prisutan u javnosti nisu dokaz političke snage. Naprotiv, takav pristup je vremenom razotkrio ozbiljne slabosti njegove političke komunikacije.

Problem nastaje kada se, nakon tolikog broja izjava i obećanja, vlastite riječi počnu međusobno sudarati. Što više govorite, veća je mogućnost da ćete sami sebi postaviti pitanje na koje nećete imati uvjerljiv odgovor.

Konaković je pritom često birao teren na kojem može dominirati glasnoćom i monologom, umjesto ozbiljnim suočavanjem argumenata. Kada nema ravnopravnog sagovornika preko puta sebe, galama može djelovati kao politička snaga. Ali kada se pojave konkretna pitanja, činjenice i neko ko zna odgovoriti — slika postaje znatno drugačija.

Upravo zato je njegov javni nastup danas mnogo manje stvar političkog autoriteta, a mnogo više pitanje toga koliko dugo ista retorika može prikrivati nedostatak rezultata.

Jedini put kada je imao relevantnog sagovornika s druge strane stola bilo je onda na BHRT-u kada je s njim u studiju bio zastupnik SDA u Skupštini KS i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH. Zaključak nakon emisije, čak iz krugova bliskih Trojki, da je Zahiragić demolirao Konakovića.

Ipak, potkapacitirani Konaković je proteklih dana pokušao još jednom da uđe u raspravu sa Zahiragićem, ovoga puta preko društvenih mrežama. I opet je zaključak isti: Flamingos političar je ponovo “dobio po ušima”.

Zahiragić je prvo kao opozicioni političar snimio obraćanje uživo na društvenim mrežama u kojem je pobrojao sve aferime političara koji je dao 100 miliona KM Dodikovom kumu, koji je odgovaran za propast Željezare i Koksare i koji se direktno spominje u Sky porukama narkokartela.

Sve to je zadesilo Konakovića u Sloveniji tokom Bledskog foruma, gdje su boravili brojni zvaničnici EU i američke administracije. Ipak, oronuli političar, koji je devastirao instituciju Ministarstva vanjskih poslova BiH, vrijeme na Bledskom forumu je, umjesto za sastanke, lobiranje za BiH, proveo snimanjem na društvenim mrežama kako bi se “nagovorio” Zahiragiću.

Ministre vanjskih poslova Elmedine Konakoviću, s obzirom da se nalazite na Bledskom forumu i da je tu prisutan i predstavnik administracije SAD-a, nemojte snimati opskurne video uratke i odgovarati meni kao opozicionom zastupniku, nego konačno počnite raditi svoj posao.

Imaš ti puno posla, mani se facebook prepucavanja sa “Zahom”. Nije meni mrsko naravno, znaš da u svakoj debati sa mnom uvijek izvučeš deblji kraj, ali ipak smatram da kao Ministar vanjskih poslova trebaš raditi puno važnije stvari, posebno u ovim teškim i opasnim vremenima za našu Domovinu.

Možda i griješim… Kada malo bolje razmislim ti, osim mahalskih prepucavanja po mrežama i međubošnjačkog sukoba generalno, jednostavno nikada i nisi ništa drugo ni ponudio. P.S. Kako si ono rekao u Zagrebu na HRT-a, bit ćeš diplomata pa nećeš odgovoriti na pitanje da li je bila agresija na Bosnu i Hercegovinu – poručio je, između ostalog, Haris Zahiragić.

Reakcije iz Sarajeva na najave sahrane Ratka Mladića: Zatražena hitna intervencija zbog najavljenih državnih i vojnih počasti

0
Reakcije iz Sarajeva na najave sahrane Ratka Mladića: Zatražena hitna intervencija zbog najavljenih državnih i vojnih počasti

Institut je upozorio na ozbiljnost najava zvaničnika Srbije da bi pravosnažno osuđeni ratni zločinac mogao biti sahranjen uz državne i vojne počasti. Takav postupak, prema ocjeni Instituta, predstavljao bi institucionalnu glorifikaciju osobe koja je pravosnažno osuđena za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Institut ističe da bi dodjeljivanje državnog i vojnog ceremonijala takvoj osobi poslalo duboko uznemirujuću poruku o odnosu institucija prema presuđenim ratnim zločinima i žrtvama. Posebno zabrinjava mogućnost da se čin sahrane pretvori u javnu afirmaciju pojedinca odgovornog za najteže zločine počinjene tokom rata.

Takav potez, ocjenjuje Institut, bio bi suprotan principima suočavanja s prošlošću, poštovanja pravosnažnih presuda i dostojanstva žrtava.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović uputio je predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Gracieli Gatti Santana, glavnom tužiocu Sergeu Brammertzu i sekretaru Abubacarru M. Tambadou zahtjev za hitno razmatranje svih raspoloživih mogućnosti u vezi s transferom posmrtnih ostataka Ratka Mladića i najavljenom sahranom uz najviše državne i vojne počasti u Srbiji, prenosi Fena.

Institut je izrazio duboku zabrinutost zbog najava zvaničnika Srbije da bi pravosnažno osuđeni ratni zločinac mogao biti sahranjen uz državni i vojni ceremonijal, ocjenjujući da bi takav čin predstavljao institucionalnu glorifikaciju osobe osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Direktor Instituta Muamer Džananović uputio je hitan zahtjev predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Gracieli Gatti Santana, glavnom tužiocu Sergeu Brammertzu i sekretaru Abubacarru M. Tambadou, tražeći da se razmotre sve pravne, proceduralne i institucionalne mogućnosti u vezi s transferom posmrtnih ostataka Mladića i najavljenim državnim ceremonijalom.

Institut posebno upozorava da se ovdje ne dovodi u pitanje pravo porodice da organizuje sahranu, već odluka države da osobi pravosnažno osuđenoj za najteže međunarodne zločine oda najviše državne i vojne počasti.

Takav čin, ocjenjuje Institut, ne bi imao karakter privatnog oproštaja, već bi predstavljao zvaničnu poruku države i mogao bi biti shvaćen kao institucionalna glorifikacija i posthumna rehabilitacija osuđenog ratnog zločinca. Istovremeno, takva ceremonija mogla bi dodatno produbiti bol porodica žrtava, ali i oslabiti povjerenje u međunarodno krivično pravosuđe i procese suočavanja s prošlošću.

U svom obraćanju Institut podsjeća i na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, kojom je utvrđeno da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida u Srebrenici, kao i obavezu pune saradnje s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju zbog nehapšenja i netransferiranja upravo Ratka Mladića.

Posebno je izražena zabrinutost zbog mogućnosti da bi državne i vojne počasti dodatno podstakle heroizaciju i mitologizaciju Mladića, kao i relativizaciju ili negiranje genocida i drugih zločina pravosnažno utvrđenih pred međunarodnim sudovima.

Institut od Mehanizma traži da prije eventualnog transfera posmrtnih ostataka razmotri sve raspoložive mogućnosti, uključujući komunikaciju s nadležnim institucijama Nizozemske i Srbije, te da, ukoliko postoji pravni osnov, zatraži jasne garancije da sahrana neće biti iskorištena za državnu glorifikaciju osuđenog ratnog zločinca.

Poruka Instituta je jasna:

Smrt osuđenika ne može izbrisati pravosnažno utvrđene činjenice niti umanjiti odgovornost za počinjene zločine. Budućnost regiona, kako se navodi, mora se graditi na poštovanju presuda, dostojanstvu žrtava, odgovornosti i vladavini prava, a ne na veličanju osoba osuđenih za najteže međunarodne zločine.

​„Od veličanja do sankcija: Kako skandali oko Mladića ugrožavaju poziciju Srbije”

0
​„Od veličanja do sankcija: Kako skandali oko Mladića ugrožavaju poziciju Srbije”

Hrvatska traži oštru reakciju EU: Zbog poruka nakon Mladićeve smrti mogao bi uslijediti pritisak na Srbiju i Crnu Goru

Reakcije pojedinih političara u Srbiji i Crnoj Gori nakon smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića izazvale su nove političke tenzije u regionu. Iz Hrvatske stižu zahtjevi da se njegov odnos prema ratnoj prošlosti odrazi i na evropske integracije dvije zemlje.

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor pozvala je Zagreb da iskoristi članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji i razmotri blokiranje pristupnih pregovora Srbije, ali i Crne Gore.

Kosor je reagovala nakon što su se u javnosti pojavile poruke zvaničnika Srbije kojima se govori o Mladićevoj smrti, ali i izjave koje dovode u pitanje način na koji je Haški tribunal tretirao bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske.

Prema njenom stavu, odnos prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima ne može biti odvojen od evropskih vrijednosti i kriterija koje države kandidati moraju ispuniti na putu prema članstvu.

Posebno je kritikovala reakcije iz Srbije, dok je u kontekstu Crne Gore pomenula i njenog predsjednika Skupštine Andriju Mandića.

Mandić izrazio saučešće porodici
Mandić, koji je i lider Nove srpske demokratije, oglasio se nakon vijesti o Mladićevoj smrti i saopćio da je uputio saučešće njegovom sinu Darku.

Poručio je da je to učinio u svoje ime, ali i u ime stranke koju predvodi.
Takva reakcija dodatno je otvorila pitanje odnosa političkih struktura u regionu prema naslijeđu ratova devedesetih, posebno imajući u vidu pravosnažne presude međunarodnih sudova.

Ratko Mladić preminuo je u pritvoru u Scheveningenu, gdje je izdržavao doživotnu kaznu. Pravomoćnom presudom proglašen je krivim za genocid u Srebrenici i brojne druge ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Njegova smrt ponovo je otvorila rasprave o odnosu Srbije i drugih zemalja regiona prema presuđenim ratnim zločinima, ali i o tome koliko bi takve političke poruke mogle utjecati na evropski put Beograda i Podgorice.

Za sada nije poznato da li će Hrvatska konkretno pokrenuti proceduru za blokiranje nekog od pregovaračkih procesa, ali je jasno da pitanje odnosa prema ratnoj prošlosti ponovo postaje važna tema u odnosima Zagreba, Beograda i Podgorice.

​Vulin u novoj kontroverznoj izjavi uporedio Gavrila Principa i Ratka Mladića

0
​Vulin u novoj kontroverznoj izjavi uporedio Gavrila Principa i Ratka Mladića

Vulin: Srbija duguje Mladiću državnu i vojničku sahranu i dan žalosti.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije, nekadašnji direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i aktuelni senator Republike Srpske Aleksandar Vulin ponovo je izazvao pažnju javnosti izjavama o ratnom komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, poručivši da mu Srbija duguje državnu i vojničku sahranu, kao i proglašenje dana žalosti.

Vulin je u pisanoj izjavi za medije kazao da Mladić, koji je pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina i genocida, prema njegovom mišljenju ne smije biti zaboravljen među Srbima.

„Od Gavrila Principa do Ratka Mladića najbolje Srbe ubijaju vezane.

Nije umro među onima koje je volio i nije se isplakao na kćerkinom grobu, ali među Srbima neće ni umrijeti, a za njim će imati ko da plače“, naveo je Vulin.

On je istakao i da, kako tvrdi, „Srbi nisu prodali Mladića“, te dodao da mu Republika Srpska duguje život, dok mu, prema njegovim riječima, „svi Srbi duguju zahvalnost i ljubav“.

Vulin je poručio da bi Srbija trebalo da Mladiću oda počast na najvišem državnom nivou.

„Srbija mu duguje državnu i vojničku sahranu i dan žalosti“, naveo je Vulin, uz poruku: „Neka bi Bog dao da nije takav posljednji među Srbima!“

Njegove izjave dolaze u trenutku kada se pitanje odnosa Srbije prema ratnom nasljeđu i presudama međunarodnih sudova ponovo nalazi u fokusu javnosti.

Mladić je 2021. godine pravosnažno osuđen na doživotni zatvor, nakon što je Žalbeno vijeće potvrdilo ključne zaključke prvostepene presude.

Vulin, koji je i lider Pokreta socijalista, godinama otvoreno zastupa stavove kojima brani lik i ulogu Ratka Mladića, dok njegove izjave o ratnim događajima i presuđenim ratnim zločincima često izazivaju burne reakcije u regionu.

Istovremeno, porodice žrtava i udruženja koja okupljaju preživjele ratnih zločina u BiH kontinuirano insistiraju na poštovanju sudskih presuda i podsjećaju na odgovornost pojedinaca za zločine počinjene tokom rata u BiH.

​Umro u zatvoru u Hagu: Mladić preminuo nakon dugotrajne bolesti

0
​Umro u zatvoru u Hagu: Mladić preminuo nakon dugotrajne bolesti

Ratko Mladić – ime koje je ostalo simbol najtežih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Ratko Mladić, nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske, ostao je jedno od najpoznatijih i najkontroverznijih imena vezanih za rat u Bosni i Hercegovini.

Njegova uloga u ratnim operacijama, posebno u opsadi Sarajeva i događajima u Srebrenici, bila je predmet višegodišnjeg sudskog procesa pred međunarodnim pravosuđem.

Mladić je pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina. Presudom je potvrđena njegova odgovornost za dio najtežih zločina počinjenih tokom rata u BiH, uključujući genocid u Srebrenici, progon i ubistva civila, deportacije, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

Posebno mjesto u njegovoj presudi zauzima genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine. Nakon pada zaštićene zone UN-a, hiljade Bošnjaka, uglavnom muškaraca i dječaka, ubijene su u sistematskim egzekucijama.

Međunarodni sudovi utvrdili su da je u tim događajima počinjen genocid, a Mladićeva komandna odgovornost bila je jedan od ključnih elemenata njegove pravosnažne presude.

Osim Srebrenice, Mladić je ostao povezan i s dugotrajnom opsadom Sarajeva. Tokom gotovo četiri godine stanovnici glavnog grada BiH živjeli su pod granatiranjem i snajperskim napadima, dok su civilna infrastruktura, bolnice, pijace, škole i stambeni objekti bili izloženi napadima.

Sudski postupci utvrdili su njegovu odgovornost za kampanju terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva.
Nakon završetka rata Mladić se godinama nalazio u bjekstvu. Uprkos međunarodnoj potrazi i zahtjevima za njegovo hapšenje, gotovo šesnaest godina nije bio priveden pravdi. Uhapšen je 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina u Srbiji, nakon čega je prebačen u Haag i izveden pred međunarodni sud.

Njegovo hapšenje predstavljalo je važan trenutak za proces suočavanja s ratnim zločinima počinjenim tokom rata u BiH. Nakon višegodišnjeg sudskog procesa, 2017. godine proglašen je krivim za deset od jedanaest tačaka optužnice i osuđen na doživotni zatvor. Žalbeno vijeće je 2021. godine potvrdilo njegovu doživotnu kaznu.

Uprkos pravosnažnoj presudi međunarodnog suda, pitanje odnosa prema Mladiću i danas izaziva duboke podjele u regionu. Dok ga žrtve i njihove porodice vide kao jednog od glavnih simbola zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom, dio javnosti u Srbiji i Republici Srpskoj i dalje ga veliča i predstavlja kao ratnog heroja.

Upravo zbog toga njegovo ime i danas izaziva snažne reakcije i otvara pitanje koliko se društva na prostoru bivše Jugoslavije zaista suočavaju s prošlošću.

Za porodice žrtava, međutim, presuda nije kraj boli. Nijedna sudska odluka ne može vratiti izgubljene živote niti izbrisati posljedice koje su rat i zločini ostavili na hiljade porodica. Srebrenica, Sarajevo i druga mjesta stradanja ostaju trajno podsjećanje na cijenu mržnje, nacionalizma i nekažnjavanja.

Mladić je godinama bio bolestan, a posljednjih sedmica porodica i vlasti Srbije i bh. entiteta RS uporno su pokušavali da ga premjeste u Beograd gdje bi proveo posljednje dane.

Presuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, koji je bio glavnokomandujući Vojske Republike Srpske, preminuo je danas u 85. godini u haškom zatvoru, objavili su srbijanski mediji.