Home Blog Page 3

Američki medij otkriva: U BiH i Srbiji djelovali ruski kampovi za destabilizaciju Moldavije

0
Američki medij otkriva: U BiH i Srbiji djelovali ruski kampovi za destabilizaciju Moldavije

Ruska mreža utjecaja protezala se i do BiH: Obuke, novac i hakerski napadi uoči izbora u Moldaviji

Opsežna istraga The New York Timesa otkriva detalje operacije za koju moldavske vlasti i zapadni obavještajni izvori tvrde da je bila dio koordiniranih ruskih napora usmjerenih na destabilizaciju Moldavije i slabljenje njenog proevropskog kursa.

Prema navodima američkog lista, aktivnosti su uključivale obuku ljudi za izazivanje nereda, sajber napade, propagandu i organizovano kupovanje glasova.

Dio te mreže, prema svjedočenjima i dokumentima koje je pregledao NYT, djelovao je i u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Rusiji. Cilj je, navodno, bio pripremiti određene moldavske državljane za aktivnosti koje bi mogle izazvati haos tokom izbornog procesa.

Svjedočenje o obuci u Bosni i Hercegovini

Jedan od učesnika koji je govorio o kampu u BiH bio je Maxim Rosca. On je pred moldavskim sudom opisao događaje tokom obuke i tvrdio da ga je ruski instruktor fizički napao nakon što je odbio učestvovati u jednoj aktivnosti.

Rosca je naveo da je tom prilikom zadobio udarac u lice i ostao bez zuba.

Dodatna pažnja moldavskih istražitelja uslijedila je nakon povratka učesnika iz Bosne i Hercegovine. U oktobru 2024. godine u Moldaviji su uhapšena trojica muškaraca koji su, prema navodima tamošnjih tužilaca, prethodno boravili u kampu u BiH.

Kod njih su pronađene komponente za dronove, uključujući dijelove koji su mogli biti korišteni za ispuštanje granata. Istražitelji su pronašli i priručnik pod naslovom „Ruska kuhinja: Abeceda domaćeg terorizma“.

NYT, međutim, nije objavio gdje se tačno kamp nalazio niti ko je u BiH omogućio njegovo održavanje.

Za nekoliko dana obuke isplaćivano 400 dolara

Kamp u BiH, prema istrazi američkog lista, nije bio izolovan slučaj. Slični programi organizovani su i u Srbiji i Rusiji.

Posebno se navodi kamp u zapadnoj Srbiji, koji je bio aktivan tokom ljeta 2025. godine, svega nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora u Moldaviji.

Prema riječima Sergiua Zame, visokog moldavskog tužioca koji je više od godinu radio na slučajevima povezanima s izbornim miješanjem, učesnicima je za svega tri do četiri dana obuke isplaćivano oko 400 dolara.

Na snimcima koje su moldavski istražitelji pronašli na telefonima osumnjičenih vide se muškarci u maskirnim uniformama i pancirima kako prolaze obuku s automatskim puškama.

Kod Moskve obučavano više od 100 ljudi

Programi u Rusiji, prema moldavskim tužiocima, imali su još ozbiljniji karakter.

Više od stotinu mladih Moldavaca navodno je u kampu u blizini Moskve učilo kako praviti i koristiti zapaljive naprave i improvizovane eksplozive. Obuka je uključivala i korištenje dronova opremljenih za nošenje eksplozivnih sredstava ili izazivanje požara.

Dvojica zapadnih obavještajnih zvaničnika rekla su za NYT da je program nadgledala ruska vojna obavještajna služba GRU.

Moldavski tužilac Zama smatra da za izazivanje ozbiljne destabilizacije nije bio potreban veliki broj obučenih ljudi.

„Bilo je dovoljno zapaliti iskru“, rekao je, prema navodima istrage.

Planirani neredi pred izbore

Moldavske vlasti tvrde da su pojedinci koji su prošli obuku u Srbiji trebali biti aktivirani uoči parlamentarnih izbora održanih u septembru 2025. godine.

Prema tim navodima, pripremali su se za izazivanje nereda u Kišinjevu i drugim gradovima. Kao način međusobnog prepoznavanja u masi koristili su žute i plave trake, dok su pojedinci kod sebe imali zapaljive naprave.

Paralelno s tim aktivnostima odvijala se i sajber operacija.

Visoki moldavski zvaničnik rekao je da su ruski hakeri uspjeli prodrijeti u sisteme Centralne izborne komisije, dok je napadima kompromitovan i veliki broj privatnih rutera.

Moldavske sigurnosne službe u sedmicama prije izbora provele su brojne racije i privele osobe za koje se sumnjalo da su učestvovale u obukama ili primale novac.

Ipak, veći talas nasilja nije se dogodio. Proevropska stranka predsjednice Maie Sandu osvojila je nešto više od polovine glasova.

Operacija je, prema NYT-u, obuhvatala desetine hiljada ljudi

Obuka potencijalnih izvršilaca bila je samo jedan dio šireg sistema.

Prema dokumentima koje je pregledao New York Times, mreža je uključivala više od 150.000 Moldavaca. U operaciji su, osim propagandnih aktivnosti i sajber napada, važnu ulogu imali novac i organizovano kupovanje političke podrške.

U tom dijelu operacije posebno se spominje moldavski oligarh Ilan Shor, koji nakon bijega iz Moldavije živi u Rusiji.

Prema dokumentima do kojih je došao NYT, tokom četiri mjeseca uoči referenduma o evropskom putu Moldavije 2024. godine isplaćeno je gotovo 20 miliona dolara za oko 38.000 aktivista.

U mreži se, prema istrazi, našli i pravoslavni svećenici

Ruski utjecaj, prema istrazi, nije se ograničavao na političke aktiviste.

Tokom ljeta 2024. godine stotine moldavskih pravoslavnih svećenika putovale su u Rusiju, gdje su posjećivale vjerske objekte i sastajale se s visokim crkvenim zvaničnicima.

NYT navodi da su pojedini svećenici prije povratka u Moldaviju potpisivali ugovore povezane s ruskom bankom Promsvyazbank, koja je pod sankcijama Zapada i povezana s ruskim državnim aparatom.

U dokumentima su se, prema istrazi, pojavljivali kao saradnici organizacije Evrazia, koju zapadni obavještajni zvaničnici povezuju s Kremljem.

Moldavski zvaničnici tvrde da je nekim svećenicima nuđen novac kako bi među vjernicima širili poruke protiv članstva u Evropskoj uniji i politike približavanja Zapadu. Prema njihovim procjenama, pojedinci su za takve aktivnosti mogli dobiti oko 1.000 dolara.

Zašto je Moldavija važna Moskvi?

Istraga NYT-a ruske aktivnosti u Moldaviji posmatra kao dio šireg sukoba između Moskve i Zapada.

Prema zapadnim obavještajnim zvaničnicima citiranim u tekstu, rat i kontrola nad Ukrajinom predstavljaju glavni prioritet Kremlja, dok je Moldavija među njegovim narednim strateškim ciljevima.

Geografski položaj Moldavije dodatno povećava njen značaj. Zemlja se nalazi između Ukrajine i Rumunije, članice i NATO-a i Evropske unije.

Stanislav Secrieru, savjetnik moldavske predsjednice za nacionalnu sigurnost i odbranu, smatra da Moskva želi Moldaviju pretvoriti u prostor iz kojeg bi mogla djelovati prema Ukrajini i Evropskoj uniji.

Prema njegovim riječima, upravo zbog toga je Rusija posljednjih godina u operacije usmjerene prema Moldaviji uložila izuzetno velika sredstva.

Moskva odbacuje optužbe

Kremlj odbacuje navode iznesene u istrazi.

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je za The New York Times da su tvrdnje o ruskom miješanju potpuno neistinite i da za njih ne postoji osnova.

Moldavske vlasti, međutim, upozoravaju da izbori iz 2025. godine nisu označili kraj ruskih pokušaja utjecaja.

Direktor moldavske Agencije za kibernetičku sigurnost Mihai Lupascu poručio je da je njegova zemlja možda dobila jednu bitku, ali da sukob nije završen.

Diplomatski pritisak na Tel Aviv: Fidan najavio radikalne mjere Turske, Egipta i Katara

0
Diplomatski pritisak na Tel Aviv: Fidan najavio radikalne mjere Turske, Egipta i Katara

Fidan upozorava na moguće radikalne poteze zbog zastoja u Gazi

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan upozorio je da bi Turska, Katar i Egipat mogli preduzeti radikalne korake ukoliko Sjedinjene Američke Države ne izvrše snažniji pritisak na Izrael da poštuje sporazum o tranziciji u Gazi.

Fidan je istakao da je proces trenutno u zastoju te naglasio potrebu za konkretnim djelovanjem Washingtona kako bi se osiguralo provođenje dogovorenih obaveza.

Prema njegovim riječima, Ankara, Doha i Kairo pažljivo prate situaciju i spremni su razmotriti nove korake ukoliko se zastoj nastavi. Fidan je poručio da bi izostanak američkog pritiska mogao dodatno zakomplikovati situaciju i ugroziti napore usmjerene ka stabilizaciji Gaze.

Turska, Katar i Egipat već duže vrijeme imaju značajnu ulogu u diplomatskim nastojanjima vezanim za Gazu, dok se od Sjedinjenih Američkih Država očekuje da iskoriste svoj utjecaj na Izrael kako bi se dogovorene obaveze provele u praksi.

Kritike Netanjahua

Fidan je moguću eskalaciju predstavio kao neizbježnu obavezu prema turskoj javnosti i palestinskom stanovništvu.

Ocijenio je da premijer Benjamin Netanjahu vodi Izrael prema potpunoj međunarodnoj izolaciji te poručio da se međunarodni pritisak mora hitno pojačati kako bi se zaustavili, kako je naveo, nepromišljeni politički projekti.

Fidan je također rekao da je krajnji cilj Izraela potpuno protjerivanje Palestinaca iz Pojasa Gaze.

Prema njegovim riječima, Turska je zajedno s Egiptom i drugim državama formirala “Odbor za mir” kako bi spriječila takav ishod, dajući prednost diplomatiji i odvraćanju.

Spor u Mediteranu

Osim situacije u Gazi, Fidan je govorio i o promjenama u sigurnosnoj arhitekturi istočnog Mediterana, za koju smatra da je usmjerena na ograničavanje turskog utjecaja.

Posebno je izdvojio sigurnosni sporazum koji su sklopili Izrael, Grčka i administracija grčkog dijela Kipra.

Taj trilateralni sporazum, sklopljen prije Mekka alijanse, prema Fidanovim riječima, predstavlja svojevrsnu stratešku liniju kroz Mediteran.

Prema njegovoj ocjeni, ta geopolitička granica nastoji razdvojiti Tursku na sjeveru od Egipta na jugu. Ankara ovaj mediteranski pakt smatra direktnim regionalnim izazovom.

– Naš savez, nasuprot tome, nije usmjeren protiv bilo koje države. On je usmjeren na stvaranje okvira za saradnju među nama i uspostavljanje odvraćanja – kazao je Fidan.

Kairo kao partner

U toku su diplomatski napori na proširenju ovog okvira odvraćanja, dok Egipat trenutno razmatra tehničke detalje Mekka alijanse.

Fidan je Kairo opisao kao prirodnog partnera koji je spreman za zvanično članstvo.

Od građevine do IT-ja: Vodič kroz plate i najtraženije poslove u Norveškoj za 2026. godinu

0
Od građevine do IT-ja: Vodič kroz plate i najtraženije poslove u Norveškoj za 2026. godinu

Norveška već godinama privlači radnike iz različitih dijelova svijeta, pa tako i iz zemalja naše regije, zahvaljujući visokim primanjima i dobrim uslovima rada. Prosječna plata u ovoj skandinavskoj zemlji iznosi oko 4.853 eura bruto.

Najviše zarađuju radnici u rudarstvu, finansijama i IT sektoru.

Zakonska minimalna plata ne postoji, ali postoje sektorski minimumi.

Norveška se već godinama izdvaja kao jedna od zemalja koje nude vrlo dobre mogućnosti za rad i život. Visoke zarade, uređeno tržište rada i stabilna ekonomija samo su neki od razloga zbog kojih se sve veći broj stranih radnika odlučuje upravo za ovu skandinavsku zemlju.

Pored konkurentnih plata, Norveška nudi širok izbor zaposlenja u različitim oblastima. Potražnja za radnicima postoji u sektorima poput naftne industrije, IT-ja, zdravstva, građevinarstva i obrazovanja, što otvara mogućnosti za ljude različitih zanimanja i stručnih profila.

Veliku ulogu ima i kvalitet života. Norveška ima razvijen obrazovni i zdravstveni sistem, snažnu socijalnu zaštitu i visok nivo sigurnosti. U kombinaciji s uređenim radnim uslovima, ravnotežom između poslovnog i privatnog života te prirodnim bogatstvima zemlje, sve to Norvešku čini privlačnom opcijom za one koji razmišljaju o preseljenju i radu u inostranstvu.

Važan faktor je i odnos prema stranim radnicima. Mnogi koji dolaze u Norvešku ističu da im uređeno društvo i mogućnosti integracije olakšavaju prilagođavanje novoj sredini.

Plate u Norveškoj spadaju među najviše u svijetu. Ovdje koncept “poštenog rada za poštenu platu” dobiva svoje puno značenje, što se ogleda i u relativno maloj razlici između najnižih i najviših primanja, čime se izravno smanjuju društvene nejednakosti.

Iako Norveška nije članica Europske unije, na mnoge je načine usko povezana s europskim blokom. Sa oko 5,5 miliona stanovnika, zemlja bilježi iznimno nisku stopu nezaposlenosti od svega 3 do 4 posto, ima vrhunsku infrastrukturu i besplatno visoko obrazovanje.

Pregled plata po zanimanjima

Poduzetnici i uslužne djelatnosti:

Zidar: 3.000 – 4.200 €
Stolar: 2.400 – 3.500 €
Soboslikar: 2.300 – 3.200 €
Kranist: 2.600 – 3.600 €
Električar: 2.500 – 3.500 €
Taksist: 2.400 – 3.000 €
Čistač / Blagajnik: 2.100 – 2.700 €

Medicinski radnici:

Anesteziolog: 5.000 – 6.200 €
Medicinska sestra: 3.700 – 4.200 €
Stomatolog: 6.000 – 8.000 €
Psihoterapeut: 3.200 – 4.000 €
Magistar farmacije: 3.800 – 5.200 €

IT sektor:

IT konzultant / Scrum master: 6.000 – 10.000 €

Backend developer / SAP specijalist: 6.000 – 7.800 €
Mrežni administrator (Webmaster): 4.000 – 5.200 €

PHP programer / Web dizajner: 3.800 – 5.000 €

Za razliku od većine evropskih zemalja, Norveška nema jedinstveno zakonski propisanu minimalnu platu. Ipak, zarade na slabije plaćenim poslovima uglavnom se kreću između 2.400 i 2.600 eura bruto, dok nakon poreza i doprinosa radnicima u prosjeku ostaje oko 1.700 eura neto mjesečno.

Dodik o novim izbornim pravilima: Listići podsjećaju na Bingo, proces se nepotrebno komplikuje

0
Dodik o novim izbornim pravilima: Listići podsjećaju na Bingo, proces se nepotrebno komplikuje

Upozorio je da bi predloženi novi izborni sistem mogao dodatno zakomplikovati izborni proces i otvoriti prostor za različite oblike manipulacija.

Uvođenje novih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini izazvalo je nove polemike, a među najglasnijim kritičarima je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. On smatra da bi skeneri i elektronska obrada glasačkih listića mogli imati prevelik uticaj na sam tok izbora i dovesti u pitanje povjerenje u izborni proces.

Dodik ističe da su do sada građani i političke stranke bili ključni akteri izbora, dok se uvođenjem skenera, prema njegovom mišljenju, uvodi novi faktor kojem se pridaje preveliki značaj.

„U cijelom svijetu su dva ključna subjekta u svakom izbornom procesu: građani/birači i političke stranke. U BiH ima i treći – skener. Ovaj treći, po svemu sudeći, je najvažniji. Njemu je sve podređeno“, rekao je Dodik.

Njegove izjave ponovo su otvorile pitanje odnosa između tradicionalnog glasanja i novih tehnoloških rješenja koja bi trebalo da doprinesu većoj transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa.

Prema njegovom tumačenju, uvođenje nove tehnologije moglo bi potpuno promijeniti sam proces glasanja, koji bi, umjesto jednostavnog izbora kandidata i stranaka, mogao postati mnogo složeniji.

Dodik istovremeno tvrdi da takav sistem otvara prostor za manipulacije i prekrajanje izborne volje građana.

„Listići će ličiti na Loto ili Bingo“

Posebno se osvrnuo na izgled novih glasačkih listića.

„Glasački listići nisu dizajnirani da olakšaju biraču, već da budu prihvatljivi skeneru. Zato će glasački listići ličiti na tiket za Loto ili Bingo. Brojevi, nigdje imena kandidata“, kazao je Dodik.

Prema njegovim riječima, uz glasački listić birač će dobiti i dodatne materijale kako bi se upoznao s načinom glasanja.

„A uz glasački listić ide knjiga, da glasač dobro prostudira kako će glasati za onog za koga je naumio“, rekao je.

Dodik smatra da bi zbog toga glasanje u BiH moglo biti znatno komplikovanije nego u drugim evropskim zemljama.

„Glasanje je, u tehničkom smislu, svugdje stvar rutine, u BiH će biti ozbiljan naučno-obrazovni poduhvat“, naveo je.

Pita CIK šta će se dogoditi ako „pukne“ Wi-Fi

Predsjednik SNSD-a otvorio je i niz pitanja o tehničkom funkcionisanju sistema, koja je uputio Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Između ostalog, pita koliko će vremena biti potrebno da jedan birač završi glasanje, koliko će trajati potvrda identiteta i kako će sistem funkcionisati u slučaju većeg broja birača koji istovremeno pokušavaju pristupiti pojedinim procedurama.

„Šta se dešava kada dođe do zagušenja sistema ili ‘pucanja’ Wi-Fi signala? Koliko je potrebno vremena biraču da ‘prouči literaturu’ koja ide uz glasački listić? Koje je vrijeme skeniranja jednog glasačkog listića, a koje četiri?“, upitao je Dodik.

Postavio je pitanje i načina na koji će se prelaziti između baza podataka, s obzirom na to da će se, prema njegovim navodima, obrađivati četiri glasačka listića, odnosno četiri baze podataka i rezultata.

„Zašto način koji ne postoji nigdje u Evropi?“

Dodik smatra da je ključno pitanje zbog čega je izborni proces u BiH organizovan na način za koji tvrdi da ne postoji ni u jednoj drugoj evropskoj državi.

„Jedini logičan odgovor je: zbog para i manipulacije. To što će 4. oktobra biti potpuna propast sistema, nikoga ne interesuje. Naći će se već neko ko će biti proglašen krivim. Pedro mora da visi!“, poručio je.

Na kraju je iznio i stav da bi Republika Srpska, ukoliko dođe do problema s novim izbornim sistemom, trebala „aktivirati svoju izbornu komisiju“ i organizovati izbore nakon, kako je rekao, „sloma ovog sistema“.

Nakon reakcija u javnosti, oglasio se Nenad Nešić: “Nije mi bila namjera da bilo koga uvrijedim”

0
Nakon reakcija u javnosti, oglasio se Nenad Nešić: “Nije mi bila namjera da bilo koga uvrijedim”

Nenad Nešić ističe da je pjesmu naručio vođen ljubavlju prema svom narodu i poštovanjem prema tradiciji, naglašavajući pritom da uvažava sve druge narode i vjere.

Na snimku Nešić, zajedno s prisutnima, pjeva pjesmu „Ne volim te Alija“, što je izazvalo brojne reakcije javnosti.
Nešić je poručio da je pjesmu naručio iz ljubavi prema svom narodu i tradiciji, ističući da njegova namjera nije bila da vrijeđa bilo koga.

Dodao je da poštuje druge narode i vjere, te da njegovo opredjeljenje prema vlastitoj tradiciji ne treba tumačiti kao netrpeljivost prema drugima.

Snimak koji se pojavio na društvenim mrežama izazvao je brojne reakcije, posebno zbog pjesme „Ne volim te Alija“, koja je nastala tokom rata i nosi izraženu političku i nacionalnu poruku.
Nenad Nešić poručio je da, kako navodi, njegov postupak nije imao za cilj da uvrijedi ili omalovaži bilo koga.

Istakao je da ne smatra spornim to što javno pokazuje pripadnost svom narodu, Republici Srpskoj i vlastitoj tradiciji.
„Ako je moj grijeh to što volim svoj narod, Republiku Srpsku, svoju tradiciju i što se ne stidim svog identiteta, onda ću taj grijeh nositi“, napisao je Nešić.

Dodao je da poštuje druge narode, vjere i tradicije, te naglasio da smatra kako svako ima pravo njegovati i izražavati vlastiti identitet.

Prema informacijama u medijima, upravo je Nešić tokom vašara naručio spornu pjesmu.

– Ljubav prema svom ne znači mržnju prema tuđem. Zato nemam potrebu da se odričem onoga što jesam. Ostajem ono što jesam Srbin i patriota, uz poštovanje prema svima – poručio je Nešić.

​Duraković o incidentu u Bratuncu: Nadležne institucije moraju sankcionisati provokacije

0
​Duraković o incidentu u Bratuncu: Nadležne institucije moraju sankcionisati provokacije

Na sporni događaj osvrnuo se i Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, ističući da se pjesme koje su, kako navodi, muzičari izvodili tokom sinoćnjeg nastupa ne mogu pravdati folklornim običajima, slavljeničkom atmosferom niti činjenicom da je riječ o kafanskom ambijentu.

Duraković tvrdi da su izvođeni stihovi kojima se vrijeđaju Bošnjaci i muslimani te poziva na njihovo nestajanje. Posebno je istakao činjenicu da se sve događalo u Bratuncu, na području Podrinja, koje je teško stradalo tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Duraković je osudio sadržaj pjesama izvedenih na sinoćnjem skupu u Bratuncu, poručivši da se, prema njegovim riječima, ne radi o folkloru ili bezazlenom veselju, već o otvorenom pozivu na nasilje i ubijanje Bošnjaka.

Posebno jezivo upravo na prostoru Podrinja

U reakciji na sporni sadržaj, Duraković je ukazao na pogrdne stihove o Bošnjacima i poruke kojima se zaziva njihovo stradanje. Istakao je da takve poruke u Podrinju, obilježenom ratnim zločinima i genocidom, dodatno vrijeđaju žrtve i njihove porodice te doprinose normalizaciji govora mržnje.

One bude najteže uspomene preživjelih i porodica žrtava i normalizuju jezik mržnje koji je ovom kraju već jednom donio zlo”, poručio je Duraković.

Najavljena krivična prijava

Duraković je naveo da će, zbog sadržaja koji je prema njegovim informacijama izvođen tokom nastupa, nadležnim organima biti podnesena krivična prijava.

Prema informacijama koje je objavio, sinoć je nastupala grupa Grmeč (Božo i Repa), dok je violinu svirala violinistica Jovana.

“Zbog sadržaja koji je izvođen tokom tog nastupa, protiv njih će nadležnim organima biti podnesena krivična prijava, kako bi institucije utvrdile sve činjenice, okolnosti i eventualnu krivičnu odgovornost”, naveo je Duraković.

Spomenuo i Nenada Nešića

U svom statusu Duraković se osvrnuo i na navode da su se među gostima pod šatorom nalazili poznati političari, među kojima i bivši ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić.

Duraković je naglasio da bi eventualne tvrdnje da su određene pjesme izvođene po nečijoj narudžbi trebale biti provjerene kroz institucije.

Istovremeno je naglasio da sama prisutnost neke osobe na događaju ne znači da je ta osoba naručila ili podržala sporni sadržaj, zbog čega bi eventualnu odgovornost trebalo utvrđivati na osnovu konkretnih dokaza.

Svoj stav zaključio je porukom: “Mržnja nije tradicija. Vrijeđanje Bošnjaka nije patriotizam. Zazivanje njihovog nestajanja nije pjesma.”

Duraković je pozvao institucije Bosne i Hercegovine da ispitaju slučaj i utvrde postoji li osnov sumnje da je tokom javnog događaja došlo do podsticanja nacionalne ili vjerske mržnje, kao i da se utvrdi eventualna odgovornost svih osoba za koje se utvrdi da su prešle granicu krivične odgovornosti.

Nenad Nešić u akciji u Bratuncu na svega 500 metara od policijske stanice

0
Nenad Nešić u akciji u Bratuncu na svega 500 metara od policijske stanice

Uz poznate krajiške hitove i sjajnu atmosferu, manifestacija je okupila brojne posjetioce koji su zajedno uživali u večeri ispunjenoj muzikom, veseljem i nezaboravnim trenucima.

Tradicionalni vašar „Makivije Bratunac 2026“, koji je ove godine najavljivan kao „Veliki narodni spektakl“, održan je uz muziku i zabavni program, ali su pojedini trenuci sa manifestacije izazvali pažnju javnosti.

Iako je u najavama posjetiocima obećavana vrhunska krajiška muzika, dobro raspoloženje i nezaboravan provod, snimci sa događaja prikazuju i atmosferu u kojoj su izvođene pjesme s nacionalističkim porukama. Među njima je bila i pjesma „Ne volim te Alija“, tokom čijeg izvođenja je dio publike burno reagovao i pjesmu ispratio ovacijama.

Posebnu pažnju privuklo je to što je, prema navodima uz snimke, izvođenje pjesme naručio Nenad Nešić. Bivši ministar sigurnosti BiH tako se našao u centru događaja u kojem je publika uz veliko oduševljenje pratila pjesmu koja nosi izrazitu nacionalističku poruku.

Nešić je krajem 2024. godine uhapšen u okviru istrage zbog sumnje na korupciju. U postupku pred Sudom BiH izjasnio se da nije kriv, a tokom ročišta je, prema ranijim izvještajima, u suzama tražio da bude pušten na slobodu.

Na snimke i atmosferu sa tradicionalnog vašara „Makivije Bratunac 2026“ reagovao je i Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica. Njegova reakcija dodatno je otvorila pitanje poruka koje su se mogle čuti tokom manifestacije, posebno imajući u vidu osjetljivost prostora u kojem je događaj održan.

Suljagić je ukazao na činjenicu da je manifestacija organizovana u neposrednoj blizini policijske stanice u Bratuncu, navodeći da se lokacija nalazi svega oko 500 metara od policijske stanice.

Time je, kako je poručio, dodatno problematizovao činjenicu da su se tokom javnog događaja mogle čuti pjesme s nacionalističkim porukama, dok su prisutni na njih reagovali odobravanjem i ovacijama.

Snimci sa događaja tako su, umjesto isključivo najavljenog „velikog narodnog spektakla“, u fokus stavili i sadržaj poruka koje su se čule pred okupljenom publikom, ali i pitanje odgovornosti organizatora i nadležnih institucija kada se takav sadržaj izvodi na javnim manifestacijama.

​Kosovo: Snimljen trenutak privođenja Elvedina Pezića (VIDEO)

0
​Kosovo: Snimljen trenutak privođenja Elvedina Pezića (VIDEO)

Priveden je danas u poslijepodnevnim satima u Vitomirici kod Peći, gdje su intervenisali pripadnici Kosovske policije.

Prema dostupnim informacijama, Pezić je nakon privođenja prebačen u Peć na saslušanje. Lokalni izvori navode da je ranije bio označen kao sigurnosno interesantna osoba.

Predavanje zakazano za večeras

Pezić je večeras u 20:30 sati trebao održati predavanje u Dobruši, mjestu na području općine Istok u Pećkom okrugu.

Njegovo hapšenje uslijedilo je neposredno uoči najavljenog događaja, a za sada nije poznato hoće li predavanje biti održano.

Poznat širom regije

Elvedin Pezić poznat je javnosti širom Bosne i Hercegovine i regije, posebno po vjerskim predavanjima i sadržajima koje objavljuje na društvenim mrežama. Smatra se jednim od utjecajnijih selefijskih tumača na ovim prostorima.

Pezić je poznat široj javnosti kao islamski predavač i vjerski autor, čije aktivnosti na društvenim mrežama prati veliki broj ljudi. Njegovu zvaničnu Facebook-stranicu prati više od 372.000 korisnika, dok njegova predavanja i objave redovno privlače značajnu pažnju javnosti.

Tokom ranijeg djelovanja, Pezić je svojim stavovima o pojedinim vjerskim i društvenim pitanjima izazivao različite reakcije javnosti. Njegovi istupi često su bili predmet rasprava na društvenim mrežama.

Prema navodima lokalnih izvora, Pezić je ranije bio označen kao sigurnosno interesantna osoba. Međutim, za sada nema zvaničnih informacija o tome zbog čega je priveden, niti za koje bi se konkretne radnje mogao teretiti.
Nadležni organi Kosova još se nisu detaljnije oglasili o ovom slučaju, a više informacija očekuje se nakon saslušanja.

Kosovo: Policija u četvrtak poslijepodne privela Elvedina Pezića

0
Kosovo: Policija u četvrtak poslijepodne privela Elvedina Pezića

Riječ je o islamskom predavaču poznatom širom regije, koji veliku pažnju javnosti privlači svojim nastupima i sadržajima koje svakodnevno objavljuje na društvenim mrežama.

Kosovska policija uhapsila je u četvrtak poslijepodne islamskog predavača Elvedina Pezića, objavili su lokalni mediji.

Prema informacijama portala IndeksOnline, koji se poziva na vlastite izvore, Pezić je uhapšen na izlazu iz Peći, u naselju Vitomirica.

Zvanični razlog njegovog hapšenja zasad nije saopćen. Portal Prishtinapress također navodi da se očekuje očitovanje Kosovske policije o ovom slučaju.

Otkazano predavanje

Pezić je u četvrtak navečer, s početkom u 20.30 sati, trebao održati predavanje u Dobruši, mjestu na području općine Istok.

Riječ je o islamskom predavaču poznatom širom regije, koji veliku pažnju javnosti privlači svojim nastupima i sadržajima koje svakodnevno objavljuje na društvenim mrežama.

Njegovu zvaničnu stranicu na Facebooku prati više od 372.000 korisnika. Pezić je u javnosti često izazivao podijeljene reakcije zbog stavova o pojedinim vjerskim i društvenim pitanjima.

Više detalja o okolnostima i razlozima hapšenja trebalo bi biti poznato nakon zvaničnog saopćenja kosovskih institucija.

(Izvor:Fokus)

​Novi članovi na pomolu: Kako širenje saveza Rijada, Ankare i Islamabada mijenja geopolitičku sliku

0
​Novi članovi na pomolu: Kako širenje saveza Rijada, Ankare i Islamabada mijenja geopolitičku sliku

Admir Mulaosmanović, historičar i vanjskopolitički analitičar iz Aurora fondacije govorio je za N1 o geopolitičkoj situaciji na Bliskom istoku.

“Prije nekoliko godina objavio sam jedan znanstveni rad koji je na neki način zagovarao ovakav razvoj ne samo sigurnosnih već i općih aranžmana na području ‘plodnog polumjeseca’. Sporazum iz Meke je početak jednog takvog razvoja”, kaže Admir Mulaosmanović, stavljajući u kontekst nedavni vojno-sigurnosni pakt između Pakistana, Turske i Saudijske Arabije.

Dodaje kako je riječ o sporazumu sila iz regije koja je propatila kroz godine kolonijalnih, neokolonijalnih i imperijalističkih ratova.

“Stalno ističemo da živimo u svijetu koji se nalazi u strašnoj promjeni; neki će reći n od ruske invazije na Ukrajinu. Puno toga se mijenja: sigurnosna arhitektura, savezi, značaji država i regija. Ova regija Bliskog i Srednjeg istoka je vjerojatno najviše u svijetu patila u 20. stoljeću.”

Tu su se vodili u osnovi neokolonijalni, imperijalistički ratovi, ta regija je dosegnula određen nivo samorazumijevanja i shvaćanja potrebe da se unutar regije pronađu mehanizmi koji će donijeti neku vrstu stabilnosti, sigurnosti i odbacivanja malignih utjecaja sila iz Washingtona, Moskve, Pekinga… Mislim da je primarno stvar o tome”, kaže Mulaosmanović.

Mulaosmanović kaže kako se na sporazum iz Meke može gledati i kao na određeni vid zamjene sada već de facto propalog saveza zaljevskih zemalja (Vijeće zaljevske kooperacije).

Zamjena za neke propale regionalne inicijative

“Možemo i reći da je to zamjena za neke propale regionalne inicijative poput GCC-ja. Ovaj sporazum govori o početku kooperacije na drugačijim temeljima. Pakistan i Saudijska Arabija potpisali su bilateralni sporazum krajem 2025. Tada sam govorio da to neće imati nekakav značaja ne bude li imao svoj razvojni put.”

Smatra da nije slučajno da je riječ upravo o Turskoj, Saudijskoj Arabiji i Pakistanu.

“Turska je pak na tom području, ali i u čitavom svijetu, slovi kao država koja ima razvijenu vojnu industriju, država koja je napravila neviđeni tehnološki iskorak. Saudijska Arabija nosi ogroman značaj kada su u pitanju prirodni resursi, ali prije svega predstavlja središte muslimanskog svijeta: Meka i Medina. A Pakistan je jedina muslimanska država s nuklearnim kapacitetom. Kada spojimo to sve – nuklearni kapacitet, duhovno središte i napredna muslimanska zemlja – dobivamo razloge ovog sporazuma.”

Dodaje kako ga ne bi čudilo da se sporazumu uskoro pridruže još dvije države iz uže i šire regije.

Sirija je vjerojatno dio sporazuma

“Sporazum je otvoren, što je i logično. Sirija je vjerojatno dio sporazuma, Egipat je razmišljao, očekujem njega tu u narednih nekoliko godina. Bilo je znakova koji su doveli do razumijevanja da se na regionalnom planu stvari uzmu u svoje ruke: genocid u Gazi, rat protiv Irana, povlačenje SAD-a i povlačenje Rusije nakon pada Asadovog režima u Siriji.”

U načelu, zaljevske zemlje doživjele su svojevrsno ‘buđenje’ nakon američko-izraelskog rata protiv Irana, kada ih je SAD ostavio na cjedilu unatoč velikoj količini vojnih baza na njihovom području.

Zaljevske zemlje pretrpjele su štetu zbog baza SAD-a na svom području. Vidjelo se da sigurnosni sporazum, sigurnosna arhitektura nije uspostavljena da brani te zemlje, prije svega Saudijsku Arabiju. Mnogi dužnosnici pitali su se čemu služe te baze? Ispostavilo se da one služe primarno za obranu i sigurnost Izraela.”

“Rat protiv Irana doveo je do toga da se počinje propitivati suština sigurnosnog kišobrana uspostavljenog na Bliskom istoku u proteklih nekoliko desetljeća. Bilo je toga i prije, ali kada su bombe počele padati po Emiratima, Kataru, Kuvajtu, Arabiji, počelo se pitati: ‘Kakav je to sigurnosni kišobran?'”, kaže Mulaosmanović.