Institut je upozorio na ozbiljnost najava zvaničnika Srbije da bi pravosnažno osuđeni ratni zločinac mogao biti sahranjen uz državne i vojne počasti. Takav postupak, prema ocjeni Instituta, predstavljao bi institucionalnu glorifikaciju osobe koja je pravosnažno osuđena za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Institut ističe da bi dodjeljivanje državnog i vojnog ceremonijala takvoj osobi poslalo duboko uznemirujuću poruku o odnosu institucija prema presuđenim ratnim zločinima i žrtvama. Posebno zabrinjava mogućnost da se čin sahrane pretvori u javnu afirmaciju pojedinca odgovornog za najteže zločine počinjene tokom rata.
Takav potez, ocjenjuje Institut, bio bi suprotan principima suočavanja s prošlošću, poštovanja pravosnažnih presuda i dostojanstva žrtava.
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović uputio je predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Gracieli Gatti Santana, glavnom tužiocu Sergeu Brammertzu i sekretaru Abubacarru M. Tambadou zahtjev za hitno razmatranje svih raspoloživih mogućnosti u vezi s transferom posmrtnih ostataka Ratka Mladića i najavljenom sahranom uz najviše državne i vojne počasti u Srbiji, prenosi Fena.
Institut je izrazio duboku zabrinutost zbog najava zvaničnika Srbije da bi pravosnažno osuđeni ratni zločinac mogao biti sahranjen uz državni i vojni ceremonijal, ocjenjujući da bi takav čin predstavljao institucionalnu glorifikaciju osobe osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Direktor Instituta Muamer Džananović uputio je hitan zahtjev predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Gracieli Gatti Santana, glavnom tužiocu Sergeu Brammertzu i sekretaru Abubacarru M. Tambadou, tražeći da se razmotre sve pravne, proceduralne i institucionalne mogućnosti u vezi s transferom posmrtnih ostataka Mladića i najavljenim državnim ceremonijalom.
Institut posebno upozorava da se ovdje ne dovodi u pitanje pravo porodice da organizuje sahranu, već odluka države da osobi pravosnažno osuđenoj za najteže međunarodne zločine oda najviše državne i vojne počasti.
Takav čin, ocjenjuje Institut, ne bi imao karakter privatnog oproštaja, već bi predstavljao zvaničnu poruku države i mogao bi biti shvaćen kao institucionalna glorifikacija i posthumna rehabilitacija osuđenog ratnog zločinca. Istovremeno, takva ceremonija mogla bi dodatno produbiti bol porodica žrtava, ali i oslabiti povjerenje u međunarodno krivično pravosuđe i procese suočavanja s prošlošću.
U svom obraćanju Institut podsjeća i na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, kojom je utvrđeno da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida u Srebrenici, kao i obavezu pune saradnje s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju zbog nehapšenja i netransferiranja upravo Ratka Mladića.
Posebno je izražena zabrinutost zbog mogućnosti da bi državne i vojne počasti dodatno podstakle heroizaciju i mitologizaciju Mladića, kao i relativizaciju ili negiranje genocida i drugih zločina pravosnažno utvrđenih pred međunarodnim sudovima.
Institut od Mehanizma traži da prije eventualnog transfera posmrtnih ostataka razmotri sve raspoložive mogućnosti, uključujući komunikaciju s nadležnim institucijama Nizozemske i Srbije, te da, ukoliko postoji pravni osnov, zatraži jasne garancije da sahrana neće biti iskorištena za državnu glorifikaciju osuđenog ratnog zločinca.
Poruka Instituta je jasna:
Smrt osuđenika ne može izbrisati pravosnažno utvrđene činjenice niti umanjiti odgovornost za počinjene zločine. Budućnost regiona, kako se navodi, mora se graditi na poštovanju presuda, dostojanstvu žrtava, odgovornosti i vladavini prava, a ne na veličanju osoba osuđenih za najteže međunarodne zločine.