Home Blog Page 50

SLUČAJNOST ili SISTEM: Droga pronađena na imanju firme koja godinama dobija milionske tendere.

By
admin
-
0
SLUČAJNOST ili SISTEM: Droga pronađena na imanju firme koja godinama dobija milionske tendere.

Policijski organi su na parceli preduzeća povezanog s dugogodišnjim šefom obezbjeđenja bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, zaplijenili 138 kilograma marihuane. Istraga u ovom predmetu je u toku.

Službenici Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Bijeljina jučer su izvršili pretres objekata na parceli u vlasništvu firme PF Green Energy Power. Tom prilikom privremeno su oduzete dvije bijele vreće koje sadrže marihuanu.

Među vlasnicima firme nalazi se i Mišo Partalo, dugogodišnji šef obezbjeđenja bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.

U policijskom dopisu se navodi da je vlasnik kompanije PF Green Energy Power Živan Filipović. Njegov otac, Stevan Filipović, direktor je i suvlasnik preduzeća PI Sava Semberija, a također je direktor kompanije EF Group, koja posluje od aprila 2024. godine.

Policija je zaplijenila 138 kilograma opojne droge, a Simo Laketić iz sela Gornji Brodac priznao je da marihuana pripada njemu. Dežurni tužilac je naložio da se Laketić ispita kao osumnjičeni u ovom predmetu.

Laketić je u žižu javnosti dospio prije nekoliko godina, kada su mediji objavili da je u saradnji s partnerom iz Nizozemske planirao pokrenuti proizvodnju agropeleta od žetvenih ostataka. Kako je tada izjavio, sirovinu je lako obezbijediti u Semberiji, a krajnji proizvod predstavlja energent koji ne zagađuje životnu sredinu.

Probna proizvodnja agropeleta započela je preradom žetvenih ostataka uljane repice, soje, kukuruza i pšenice. Partner iz Nizozemske obezbijedio je potrebne mašine, dok je Laketić osigurao sirovinu. Prioritet je bio dobijanje kvalitetnog proizvoda, nakon čega bi zajedno radili na obezbjeđivanju tržišta.

„Namjera nam je bila prilagoditi peći na ugalj kako bi se umjesto njega koristio pelet od žetvenih ostataka. Time bi se izbjegli nepoželjni ekološki efekti sagorijevanja uglja, posebno imajući u vidu da je naš grad prošle godine bio jedan od najzagađenijih tokom grijne sezone“, izjavio je Laketić 2021. godine.

Laketić je bio kandidat na odborničkoj listi Pokreta za Bijeljinu, Narodnog demokratskog pokreta i Prve SDS na Lokalnim izborima 2016. godine.

Kompanija PF Green Energy Power posluje od maja prošle godine. Trenutni direktor je Živan Filipović, a među osnivačima i vlasnicima, prema podacima sa specijalizovanog sajta AKTA, navodi se i Mišo Partalo, dugogodišnji šef obezbjeđenja bivšeg predsjednika entiteta RS Milorada Dodika.

Kompanija je 23. januara ove godine dobila ekološku dozvolu za izgradnju male solarne elektrane u Gornjem Brodcu, namijenjene proizvodnji električne energije.

Ćulumova odluka u SIPA-i izazvala nezadovoljstvo: Bošnjaci ponovo zakinuti

By
admin
-
0
Ćulumova odluka u SIPA-i izazvala nezadovoljstvo: Bošnjaci ponovo zakinuti

Iako je donesena usmeno, ova odluka je sporna jer Bošnjaci u lancu zapovijedanja ostaju bez ključne pozicije.

U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) Bošnjaci su, makar privremeno, ostali bez važne rukovodeće pozicije.

Prema saznanjima Raporta, mjesto šefa Kriminalističko-istražnog odjela (KIO) ostalo je upražnjeno nakon što je Suad Hasanović 20. januara ove godine otišao u penziju.

Ovo odluka, iako usmena, sporna je

Umjesto Bošnjaka, kojima je ova pozicija predviđena, Darko Ćulum je usmenim putem imenovao Srbina, bez donošenja formalnog rješenja. Funkciju je preuzeo Igor Kujača, šef Odsjeka za borbu protiv organiziranog kriminala.

Ovo odluka, iako usmena, sporna je, jer Bošnjaci u lancu zapovjedavanja ostaju bez ključne pozicije. Direktor SIPA-e Darko Ćulum je Srbin, njegov zamjenik Dragan Andrić, a pozicija po lancu odgovornosti krim odjela SIPA-e pripada Bošnjacima.

Kako nezvanično saznaje Raport, ovu poziciju trebao je preuzeti jedan od glavnih inspektora SIPA-e Amer Veiz. Međutim, za sada nije poznato šta se u međuvremenu dogodilo, niti zbog čega se Darko Ćulum, makar privremeno, odlučio za Igora Kujaču.
Raport je kratko kontaktirao Ćuluma, koji je naveo da još uvijek niko nije imenovan na ovu poziciju, iako informacije koje dolaze iz SIPA-e ukazuju na suprotno.

Pored toga, Bošnjaci su ostali i bez pozicije šefa Specijalne jedinice SIPA-e. Tu dužnost trenutno obavlja Srbin Dalibor Milošević, koji je tu funkciju preuzeo nakon što je Enes Karić imenovan na čelo DKPTBiH, iako ta pozicija pripada Bošnjacima.

Raport je još krajem prošle godine upozorio na problem nacionalnog disbalansa u SIPA-i, ali i u drugim policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini.
Prema projekciji penzionisanja, ukupno 495 policajaca SIPA-e ove godne ide u penziju. Od toga, sa svim činovima su 354 Bošnjaka, 105 je Srba, a 36 Hrvata. I većina ih se već penzionisala.

Osim Hasanovića, i dva viša inspektora SIPA-e idu u penziju naredne godine. Riječ je o Elviru Ademoviću i Zijadu Landži. No, u penziju idu i još tri glavna inspektora također Bošnjaka.

U penziju do kraja naredne godine ide Malkić

Do kraja naredne godine u penziju bi trebali otići i načelnik Regionalnog ureda SIPA-e Sarajevo Edin Malkić, šef Unutrašnje kontrole SIPA-e Jasmin Gogić, kao i načelnik Regionalnog ureda Tuzla Damir Muhedinović. Svi oni obavljaju dužnost glavnih inspektora, što dodatno naglašava značaj kadrovskih promjena koje predstoje u ovoj državnoj policijskoj agenciji.

Rješenje o penzionisanju dobio je i Edin Kahrimanović, dugogodišnji predsjednik Sindikata SIPA-e, koji je tokom mandata bio prepoznat kao jedan od najglasnijih zagovornika prava policijskih službenika SIPA-e, ali i drugih državnih službenika.

SIPA-u će, prema dostupnim informacijama, u skorijem periodu napustiti i Vahidin Šahinpašić, načelnik Odjela za ratne zločine. Šahinpašić je u međuvremenu konkurisao za poziciju zamjenika direktora Federalne uprave policije (FUP), što bi moglo značiti njegov prelazak u drugu policijsku strukturu.

Super brzo tijesto za pizzu bez kvasca – mekano i savršeno svaki put

By
admin
-
0
Super brzo tijesto za pizzu bez kvasca – mekano i savršeno svaki put

Kad se zaželite pizze, a vrijeme nije na vašoj strani, tijesto bez kvasca dolazi kao spas! Za samo nekoliko minuta možete pripremiti mekanu, sočnu i ukusnu podlogu, bez čekanja da naraste. Savršeno je za brze večere, spontana druženja ili trenutke kada želite uživati u domaćoj pizzi – brzo, jednostavno i bez stresa.

Pizza je jedno od onih jela koja nadilaze kulture i granice – univerzalno omiljeni obrok koji okuplja obitelj i prijatelje. Nije ni čudo što joj je posvećen i Svjetski dan pizze, koji se slavi 9. veljače diljem svijeta.

No što učiniti kada vas uhvati neodoljiva želja za toplom, hrskavom pizzom, a nemate vremena čekati satima da klasično tijesto naraste? Rješenje je jednostavno – i vjerojatno već imate sve potrebne namirnice u svojoj kuhinji. Tijesto za pizzu bez kvasca (ili, kako ga neki zovu, bez germe) postalo je pravi hit zahvaljujući svojoj brzini i jednostavnosti pripreme.

Glavna prednost ovakvog tijesta je, naravno, ušteda vremena. Dok se klasično tijesto s kvascem mora dizati najmanje sat do dva, ova je verzija spremna za pečenje za manje od petnaest minuta. Osim toga, idealno je za osobe koje izbjegavaju kvasac zbog intolerancije, nadutosti ili drugih zdravstvenih razloga.

Umjesto kvasca, ulogu “podizača” preuzima prašak za pecivo, sastojak koji djeluje trenutačno u dodiru s vlagom i toplinom, osiguravajući laganu i prozračnu teksturu.

Kako napraviti tijesto za pizzu bez kvasca (germe)

Najpopularnija i mnogima najdraža verzija brzog tijesta za pizzu bez kvasca je ona koja uključuje grčki jogurt. Mliječna kiselina iz jogurta ne samo da tijestu daje blagu i ugodnu aromu, već i omekšava gluten u brašnu, što čini tijesto izuzetno podatnim i jednostavnim za oblikovanje. Rezultat je korica savršeno mekana iznutra, a hrskava na rubovima.

Recept s grčkim jogurtom

Ovaj recept s grčkim jogurtom postao je internetska senzacija upravo zbog svoje jednostavnosti.

Sastojci:

300 g glatkog brašna
1 žličica soli

2 žličice praška za pecivo

200 ml čvrstog grčkog jogurta
2 žlice maslinovog ulja

Priprema:

U velikoj posudi dobro promiješajte suhe sastojke (brašno, sol i prašak za pecivo) kako bi se prašak za pecivo ravnomjerno rasporedio.
Dodajte čvrsti grčki jogurt i maslinovo ulje.

Sastojke prvo povežite kuhačom, a zatim rukama umijesite glatko i mekano tijesto. Dovoljno je mijesiti minutu ili dvije, samo dok se sve ne sjedini u kompaktnu kuglu.

Iako nema kvasca, preporučuje se ostaviti tijesto da odmori desetak minuta. Time će se gluten opustiti, a tijesto će biti lakše razvaljati.

Recept s vodom i uljem

Ako nemate jogurt pri ruci, postoji jednako učinkovita alternativa koja koristi samo vodu i ulje. Takvo tijesto daje tanju i hrskaviju, gotovo prhku koricu, nalik onoj u rimskim pizzerijama. Ova metoda, često detaljno objašnjena u vodičima za početnike, savršena je za sve koji vole tanku i izrazito hrskavu podlogu.

Sastojci:

300 g brašna
-1 žličica praška za pecivo

-1/2 žličice soli

-180 ml mlake vode

-3 žlice maslinovog ulja

Priprema:

U posudi pomiješajte brašno, prašak za pecivo i sol.
Postupno dodajte mlaku vodu i maslinovo ulje te umijesite tijesto.
Mijesite dok ne dobijete glatku kuglu i ostavite je kratko da odmori prije valjanja.

Za koju god se verziju odlučili, ključ uspjeha leži u nekoliko trikova. Pećnicu uvijek zagrijte na najvišu moguću temperaturu, idealno 250 °C, zajedno s limom za pečenje. Vruć lim će odmah početi peći donji dio tijesta, osiguravajući savršeno hrskavo dno. Tijesto razvaljajte što tanje, na debljinu od svega nekoliko milimetara, jer se neće značajno napuhnuti tijekom pečenja. Također, pripazite da ne pretjerate s nadjevom. Previše umaka ili teških sastojaka može opteretiti tanku koricu i spriječiti je da se ispeče do kraja.

Domaća pizza ne mora biti kompliciran i dugotrajan proces. S ovim jednostavnim receptima, ukusan obrok može biti na vašem stolu za manje od pola sata, pretvarajući svaku večer u malu proslavu omiljenog svjetskog jela.

Dodik i Čović na meti kritike: Helez im očitao lekciju BiH nije ničiji….

By
admin
-
0
Dodik i Čović na meti kritike: Helez im očitao lekciju BiH nije ničiji….

Ministar odbrane BiH, Zukan Helez, osvrnuo se na pokušaje međunarodnog lobiranja Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji, prema njegovim riječima, imaju za cilj dodatno podijeliti Bosnu i Hercegovinu. Helez ističe da se to pokušava kroz kreiranje tzv. trećeg entiteta ili otvoreno guranje secesije bosanskohercegovačkog entiteta RS. On naglašava da ovo nije ništa drugo nego “nastavak ratnih projekata drugim sredstvima”.

“To su prljavi, cinični i opasni pokušaji da se politički opravda ono što nije uspjelo silom. Ovakve aktivnosti svjesno proizvode krizu, podstiču nacionalizam i drže ovu zemlju zarobljenom u stalnom stanju nestabilnosti. Njihova jedina svrha je održavanje trajne blokade, iz koje profitiraju nacionalističke strukture i pojedinci koji svoju karijeru grade na podjelama.”

Dejtonski mirovni sporazum je zaustavio rat i to je njegova jedina historijska veličina. Sve ostalo je teret koji Bosna i Hercegovina nosi gotovo trideset godina. Dejton danas funkcioniše kao sofisticirani mehanizam blokade: blokade razvoja, blokade demokratije i blokade normalnog života. Njegova promjena je neizbježna, ali isključivo u pravcu veće demokratije, veće funkcionalnosti i pune jednakosti građana.

“Svaka promjena Dejtonskog ustava može i mora ići samo u jednom smjeru – ka istinski demokratskoj i funkcionalnoj Bosni i Hercegovini. Sve ostalo, pa i priče o dodatnim entitetima, ‘legitimnom predstavljanju’ ili ‘mirnom razdruživanju’, nije ništa drugo do politička prevara i pokušaj da se ratni ciljevi ponovo prodaju međunarodnoj zajednici”, poručio je ministar odbrane BiH.

Ističe da je od samog početka, Dejton bio “kompromis na račun pravde”

“Dejtonski ustav dao je jednaka prava u upravljanju državom onima koji su pucali na Bosnu i Hercegovinu i onima koji su je branili. Dao je istu političku moć onima koji su počinili genocid i udružene zločinačke poduhvate, ali i onima koji su preživjeli opsade, logore i masovne grobnice. To nije pravedan sistem – to je institucionalizovana nepravda.
Posebno je zabrinjavajuća uloga takozvanih međunarodnih lobista – političkih prevaranata koji po stranim kancelarijama prodaju laži o Bosni i Hercegovini radi ličnih interesa i ugovora. Njihovi nastupi nisu rezultat razumijevanja kompleksnosti zemlje, već površne, politički korisne priče za one koji žele čuti upravo to: da je Bosna i Hercegovina problem, da su podjele rješenje i da demokratija može sačekati. To nije analiza, to je plaćena usluga. Takvi ljudi su politički lešinari koji žive od tuđih konflikata, a njihov kredibilitet je jednak njihovom moralu – nikakav.
Budućnost Bosne i Hercegovine ne određuju takvi likovi. Budućnost ove zemlje određuje se isključivo u Bosni i Hercegovini, voljom većine njenih građana – ne po željama ratnih gubitnika, ne po interesima nacionalističkih elita i sigurno ne po diktatu lobista koji se ponašaju kao političke hijene.
Bosna i Hercegovina nije ničiji projekat, ničija kolonija i ničija moneta za potkusurivanje. Što prije to shvate oni koji je pokušavaju dijeliti, to će biti bolje i za njih i za cijeli region”, poručio je ministar odbrane BiH, Zukan Helez.

Komšić optužuje: Strazbur pod utjecajem Murphyja, Schmidt izvršilac

By
admin
-
0
Komšić optužuje: Strazbur pod utjecajem Murphyja, Schmidt izvršilac

Smatram da su Schmidtove odluke imale za posljedicu produbljivanje diskriminacije, te ga pozivam da razmotri donošenje nove odluke kojom bi se ispravile postojeće manjkavosti.

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Zlatan Begić (DF) danas održava press konferenciju povodom presuda Evropskog suda za ljudska prava donesenih po njegovoj apelaciji.

Predmet „Begić protiv Bosne i Hercegovine“ okončan je djelimičnim usvajanjem njegovih pritužbi, pri čemu je Sud utvrdio postojanje diskriminacije u vezi s njegovom kandidaturom za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH, kao i za poziciju u rukovodstvu državnog parlamenta.

Riječ je o dvjema aplikacijama: prva se odnosi na izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, dok se druga tiče izbora predsjedavajućeg i dvojice zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Begić je naglasio da presuda potvrđuje kako su odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, donesene u izbornoj noći 2022. godine u vezi s izborom predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, bile u suprotnosti s ranijom odlukom Ustavnog suda BiH.

Prisutnima se na početku obratio Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

Postojala je još jedna apelacija, ona je odbijena u Strazburu. Moramo vidjeti šta ćemo dalje, zašto je odbijena, hoćemo li se žaliti. Ovo što radimo, ne treba se shvatiti kao kukanje na nepravdu. Nema kukanja, pravljenja žrtve. Ovo je politička i pravna pobjeda, u cilju građanske države. Ovo neće biti provedeno tek tako i lahko. Većina vlasti izvlače politicku korist. Ne očekujemo da će krenuti u takvu vrstu provedbe. Ovo nije otpor, ono što je radio visoki predstavnik. Ovo pokazuje da je napravio veliku grešku. Odluke Suda su pokazale svjesno pristajanje Trojke da učestvuju u ovome. Mislim da je to politička pouka koja se može izvući. Schmidt je svjesno išao, a Sud je presudio. Tadašnji američki ambasador Murphy je sve predvodio, a Schmidt je provodio – rekao je.

Begić je također istaknuo da su se na ovom putu odvijale dvije paralelne putanje.

CIK je odbio kandidaturu da kandidata iz reda Ostalih kandidujemo za rukovodstvo doma. Europski sud je presudio da je prekršen protokol 12. Držao se Sud principa vladavine prava. Presuda koja se tiče predsjednika i dva potpredsjednika je specifična jer imamo presudu Suda za ljudska prava, i jer je diskriminacija zasnovana u pravilima koje je nametnuo Visoki predstavnik. Zanemario je odluku Ustavnog suda BiH iz godina ranije. Očekivao sam da će Schmidt otkloniti to, da će uvažiti odluke Ustavnog suda. On ne da nije ispoštovano presudu, bili smo šokirani, on je još vise produbio i zacementirao s ciljem preferencije jedne političke stranke. Vjerujući u protokol 12, institucije to nisu uvažile. Obratili smo se Sudu za ljudska prava i dobili smo presudu.

Schmidt je donio odluke gdje se produbljuju diskriminacije. Pozivam ga da donese novu odluku čime bi ispravio svoju odluku. Ukoliko to ne učini, on nema kredibilitet da spočitava ikome krašenje odluka Ustavnog suda. On ako to ne uradi, gubi kredibilitet. Trebao je još jučer krenuti da to radi. Uveo je nove diskriminacije – poručio je Begić.

Govorio je i o drugoj apelaciji.

Ja sam isključen iz mogućnosti obnašanja funkcije u rukovodstvu Predstavničkog doma, pozivajući se na Ustav, konkretno Nebojšu Radmanovića. Utvrđena je diskriminacija, a neprovođenje presuda Suda za ljudska prava predstavlja krivično djelo. Odluke će se provoditi kada u Parlamentu budu sjedili ljudi koji neće praviti kompromise, nego ih zaista sprovesti. Pitanje je bi li Schmidt nametnuo ova pravila bez podrške iz Sarajeva, gdje je tada prioritet bio doći do vlasti, čak i pristajući na diskriminaciju.

U EU ne može biti primljena zemlja koja ne poštuje Odluke Suda za ljudska prava. To je kršenje ljudskih prava. Oko 400.000 ljudi trpi različite oblike diskriminacije – rekao je Begić.

Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH, istaknuo je da je presudama Suda za ljudska prava otvoren put za poštivanje prava svih građana BiH. Naglasio je da DF radi na izgradnji države, dok se, po njegovim riječima, Dodik i Čović zalažu za etničku podjelu. Zahvalio je Begiću i Kovačeviću na uspjehu pred Sudom, ističući da su te presude iznad Ustava.

Novinarima se obratio i Slaven Kovačević, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava i kandidat za člana Predsjedništva BiH ispred DF.

Visoki predstavnik je uveo koeficijent konstitutivnih naroda zavisno od mjesta prebivališta građana. To, kako kaže Kovačević, podsjeća na zakone koji su važili u Evropi 1940-ih. Pitanje je šta će vlast poduzeti – hoće li se žaliti ili izazvati pravni haos. „Kažu da je HDZ fiks, a fiks je samo država BiH, sve ostalo je promjenjivo“, dodao je Kovačević.

Izborna godina u BiH donosi stare recepte: Dodik ponovo prijeti secesijom, Čović izvlači priču o „novom Daytonu“

By
admin
-
0
Izborna godina u BiH donosi stare recepte: Dodik ponovo prijeti secesijom, Čović izvlači priču o „novom Daytonu“

​”Dodik prijeti otcjepljenjem, Čović zaziva novi Dayton, a BiH ostaje zarobljena u krugu vječitih predizbornih blefova. Stari projekti u novom ruhu ponovo su prekrili stvarnost, pretvarajući državu u pozornicu za političko nadmudrivanje bez rješenja.”

Dok Bosna i Hercegovina tapka u mjestu, okovana neriješenim pitanjima i reformama koje vječno čekaju “bolja vremena”, domaći lideri ponovo posežu za provjerenim arsenalom retorike. Politička scena ponovo liči na reprizu loše drame:

​Entitetski suverenitet: Ponovo se oživljavaju priče o nezavisnosti i razdruživanju kao glavni adut za homogenizaciju glasačkog tijela.

​Revizija Daytona: S druge strane stižu zahtjevi za novim ustavnim uređenjem, često bez realnog plana ili konsenzusa.
​Diplomatski turizam: Sve to prati nezaobilazna kulisa međunarodnog faktora, uz bombastične najave sastanaka u Bruxellesu i Washingtonu koji rijetko donose išta osim fotografija rukovanja.

Trnovit put

​”Lider SNSD-a, Milorad Dodik, potvrdio je da ideja o nezavisnosti Republike Srpske nije napuštena, već se prilagođava novom vremenu. Fokus je na mirnom političkom procesu i prepoznavanju pravog ‘tajminga’ na globalnoj sceni koji bi omogućio ostvarenje tog cilja.”

Dragan Čović, prvi čovjek HDZ-a BiH, osvrće se na objavu Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, koji je na društvenoj mreži X poručio “ne samo da Dejtonski sporazum treba ponovo razmotriti već i čitava Povelja NATO-a mora biti preispitana”.

​”Vrijeme je da pređemo s riječi na djela, baš kao što je sugerirao gospodin Flynn. Naši prioriteti ostaju jasni: mir, stabilnost i dosljedno poštivanje Ustava BiH. Inzistiramo na potpunoj ustavnoj jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i legitimnom predstavljanju kroz konkretne projekte. Upravo o tim ključnim temama delegacija HDZ-a BiH odlazi razgovarati u Bruxelles, a ubrzo, vjerujem, i u Washington.”

​Prema ocjeni vojnog analitičara Đure Kozara, sudbina Dejtonskog sporazuma neraskidivo je vezana za status NATO-a. Kako je ovaj savez primarni zaštitnik vojnog dijela mirovnog ugovora, njegova transformacija mogla bi dovesti u pitanje i sam opstanak dogovorenog okvira u Bosni i Hercegovini.

– Ne može se bilo kakvim pojedinačnim zahtjevima mijenjati Dayton. Niko iz Daytona ne može izlaziti kako ko želi i kako bi kome to trebalo. Naprimjer, Dodik stalno insistira da će izaći iz Daytona, ali on to ne može, jer ako bi on izašao iz Daytona, to bi imalo jako teške posljedice za sigurnost i uopšte za ostanak Bosne i Hercegovine kao cjeline. Međutim, što se tiče Čovića, njemu je sad bitno da on na sljedećim izborima ima člana Predsjedništva iz HDZ-a. I on će sve učiniti da to uradi, kaže Kozar.

​”Smatra se da je novi politički okvir, kolokvijalno nazvan Dayton 2, postao neizbježna tema o kojoj se mora ozbiljno promišljati.”

Dakle, o promjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma, a najviše s ciljem da Bosna i Hercegovina bude funkcionalna država. Ne da bi se autonomija entiteta umanjila, nego da bi državni organi BiH izvršavali svoje ustavne dužnosti. To je, dakle, najvažnije ako bi se nešto mijenjalo u Daytonu. A što se tiče inicijative o tome da se Federacija BiH dijeli na dva dijela, da HDZ ima kontrolu na tim drugim dijelom, mislim da je to priča koja neće moći proći i pored nastojanja Čovića, ocjenjuje Kozar.

Kada je riječ o Dodiku, Kozar ističe kako on ne može dobiti nezavisnu Republiku Srpsku izvan Bosne i Hercegovine.

– To međunarodne snage ne bi dozvolile, a tu, prije svega, mislim na SAD, iako sada Dodik uvjerava svoje birače da bi Amerikanci eventualno to dopustili. Mislim da se to neće desiti, ističe Kozar.

Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, naglašava kako Ustav BiH u svojim posljednjim odredbama sadrži jasna pravila na koji način on može biti mijenjan, dopunjavan i kako na drugi način može biti intervenisano u njegov sadržaj, podsjećajući da smo najbliže bili promjene Ustava u aprilu 2006. godine, kada za dva glasa nije usvojen takozvani aprilski paket ustavnih promjena.

– Ono što je iskustvo izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine pokazalo jeste da je to jedan vrlo trnovit put i da je Ustav BiH izuzetno krut i skoro nepromjenjiv s obzirom na to da je vrlo teško postići konsenzus među političkim elitama o nuždi izmjena.

Istovremeno, treba primijetiti da u kontekstu evropskih integracija naše zemlje postoji obaveza promjene Ustava, vjerovatno ne na način na koji su to zamislili gospoda Dodik i Čović.

Tako da u tom kontekstu postoje određene međunarodne obaveze BiH da mijenja Ustav, bilo u okviru implementacije presuda Sejdić i Finci ili u okviru procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine, kaže Išerić.

​Dejtonski sporazum je međunarodno priznati dokument koji je Republici Srpskoj dao legalitet i ustavni položaj unutar BiH. Crnadak, kao i mnogi drugi političari, strahuje da bi otvaranje “Pandorine kutije” (novog ustava) moglo dovesti do:

​Gubitka mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

​Ukidanja entitetskog glasanja.
​Pokušaja potpune centralizacije države, čemu se srpska politika oštro protivi.

​Ovo je poruka koja mora odzvanjati među liderima s obje strane Drine. Ideja o gašenju Daytonskog sporazuma, koju trenutno zastupa SNSD, izuzetno je opasna.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ustvrdio je kako je Dodikovo i Čovićevo raspakivanje Daytona katastrofa za RS.

Očito je da je Dodik pristao raspakovati Dayton, ali ako se to dogodi, Srbi i RS biće najveći gubitnici. Ne postoji povratak nadležnosti iz izvornog Daytona

– Granična policija, vojska, carine i druge ingerencije nije moguće vratiti, kako Dodik lažno obećava javnosti. Umjesto toga, izgubiće se institucije i dodatno centralizovati vlast, dok će on proglasiti “pobjedu”, slično 2013.

godine, kada su Vučić i Marko Đurić sa 5:0 razbili Albance potpisivanjem Briselskog sporazuma, a Srbi na Kosovu ostali bez svega, naveo je Vukanović na svom blogu.

Lider Liste za pravdu i red, također, tvrdi da se Dodik nagodio s Amerikancima i strancima, te da je spreman na svaku izdaju kako bi opstao na vlasti.

Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković (NiP), govoreći o aktuelnoj situaciji, naveo je kako je Dodik bučna varalica, te da pred izbore u RS-u opet baca prašinu u oči glasačima koje je više puta lagao i pokrao.

Nisu bezopasne sve te najave, mi ih pratimo, šta tvita Blagojević, šta zagovara, šta priča Flynn i šta rade neki drugi Dodikovi lobisti. Predmet su našeg interesovanja, institucionalnog djelovanja, koje nas je dovelo do toga da su Sjedinjene Američke Države, da vas to podsjetim, 2026. godine usvojile strateški dokument koji se zove Zakon o ovlaštenjima za nacionalnu odbranu SAD-a.

Dio koji govori o Bosni i Hercegovini kaže nekoliko puta sigurnost i stabilnost. Predviđa se uvođenje sankcija onima koji ruše ustavni poredak, a priča o secesiji je upravo to. I taj Dodikov šou nije uticao na strateške odluke našeg najvažnijeg vanjskopolitičkog partnera, kaže Konaković.

KO JE OTAC MILIČINOG DETETA? Isplivale prve sumnje o partneru popularne pevačice koji se krije od javnosti!

By
admin
-
0
KO JE OTAC MILIČINOG DETETA? Isplivale prve sumnje o partneru popularne pevačice koji se krije od javnosti!

​Milici Todorović se ostvarila dugoočekivana želja, postala je majka!

Ona je ostala dosledna svojoj odluci da ne otkriva ko je otac njenog deteta, vešto čuvajući privatnost od radoznalih medija. Period pred porođaj provela je u strogoj ilegali, posvetivši se isključivo odmoru. Ipak, fanovi su imali priliku da je vide samo jednom — kada je pesmom podržala Eminu Jahović na njenom velikom koncertu.”

Turbulencija sa bivšim partnerom

​Milica je bila u emotivnoj vezi sa momkom iz Hrvatske, a u medijima su se često mogle pročitati informacije o njihovoj veridbi i planovima za budućnost. Međutim, idila je prekinuta iznenada. Situacija je postala krajnje neprijatna kada je u februaru prošle godine njen bivši partner uhapšen. Iako Milica nikada nije javno detaljisala o razlozima hapšenja niti o dubljim problemima u njihovom odnosu, ovaj događaj je bio jasan signal da je vreme za definitivan kraj.

Iako se u javnosti često šali na račun svog “baksuzluka” u ljubavi, oni koji je poznaju tvrde da je postala mnogo opreznija. Više ne objavljuje fotografije sa letovanja, ne taguje potencijalne partnere i na direktna pitanja novinara odgovara osmehom i diplomatskim odgovorima.

​”Naučila sam da je sreća zaista tiha. Kada si previše otvoren, svako dobije pravo da komentariše tvoj život, a to ume da crpi energiju.” — Neformalni stav koji pevačica često zastupa u intervjuima.

​”Ćutala je uporno, ne otkrivši ni reč o čoveku s kojim je čekala dete, sve dok je trenutak porođaja nije konačno zatekao u toj tišini.”

​”Identitet oca ostao je nepoznanica sve do danas, jer je o njemu odbijala da govori tokom čitave trudnoće.”

​”Milica je od samog početka postavila jasne granice kada je reč o njenoj vezi. S obzirom na to da njen izabranik nije javna ličnost i nema želju za medijskim eksponiranjem, pevačica beskompromisno poštuje tu odluku. Ona ističe da je podrška koju dobija u četiri zida sasvim dovoljna, te da nema potrebe da svoju sreću dokazuje objavama na društvenim mrežama ili zajedničkim pojavljivanjima na događajima.”

Vukanović u nevjerici: Stevandić sa svitom luksuzno noćio u Parizu – račun šokirao javnost

By
admin
-
0
Vukanović u nevjerici: Stevandić sa svitom luksuzno noćio u Parizu – račun šokirao javnost

​”Dokaz da su se službeni nalozi realizovali i u Rusiji jeste trošak od 715,76 KM u objektu Caffe Bosko Moscow. Račun je datiran na 30. oktobar 2025. godine, što dodatno upotpunjuje sliku o geografskom opsegu putovanja.”

Vukanović razotkriva: Gdje su nestale desetine hiljada maraka?
​Dok građani stežu kaiš, Nenad Stevandić putuje “svjetski”. Lider Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, objavio je detalje troškova putovanja predsjednika NSRS:

​-14.000 KM za noćenje u Parizu.
​-12.000 KM u Solunu.
​-5.000 KM za Hilton u Podgorici.

​Sveukupno? 91.000 KM narodnog novca. “Kavaljer” Stevandić očigledno ne pita za cijenu dok je budžet pun, poručuje Vukanović.

Narodna skupština Republike Srpske je tokom protekle godine za usluge hotelskog smještaja na službenim putovanjima izdvojila ukupno 91.816 KM.

Analiza troškova pokazuje da je najviši pojedinačni račun zabilježen u Parizu, gdje je za smještaj u luksuznom hotelu Intercontinental isplaćeno preko 14.000 KM. Pored francuske prijestonice, na listi značajnih troškova našle su se i posjete Moskvi, Beču i Madridu.

​U 2025. godini potpisana su 52 ugovora za usluge smještaja i ugostiteljstva u zemlji i inostranstvu.

Troškovi obuhvataju:

​Destinacije: BiH, zemlje regiona, te vodeće evropske i svjetske metropole.
​Pružaoce usluga: Hotele, restorane i ostale subjekte iz uslužnog sektora.

Posebno se izdvajaju najskuplji pojedinačni ugovori, koji se odnose na luksuzne hotele i destinacije van Bosne i Hercegovine.

Podgorica i Madrid među skupljim destinacijama

Među značajnijim izdacima za hotelski smještaj tokom prošle godine nalaze se i službena putovanja u Crnu Goru i Španiju.

​Za boravak u hotelu Hilton Podgorica, planiran za 27. februar 2025. godine, zaključen je ugovor u iznosu od 5.203,03 KM. Ova stavka se izdvaja kao jedna od značajnijih finansijskih izdataka na predmetnom spisku.

Nedugo nakon toga, 10. marta 2025. godine, evidentiran je i trošak hotelskog smještaja u NH Collection Madrid, za koji je izdvojeno 5.021,04 KM javnog novca.

Od Moskve do Pariza

​Na listi službenih odredišta našle su se metropole poput Moskve, Budimpešte i Beča, no fokus javnosti privlači najsvježija posjeta Parizu. Prema dostupnim podacima, upravo je tamo zabilježen rekordan trošak noćenja, nadmašivši sve prethodne destinacije.

Najveći pojedinačni iznosi

Najveći iznos isplaćen je za Intercontinental Paris, gdje je 20. oktobra 2025. godine zaključen ugovor u vrijednosti od čak 14.055,52 KM. Ovaj hotel predstavlja najskuplju stavku na kompletnom spisku.

​”Boravak u Parizu nije se završio samo na hotelskom računu od 14.055,52 KM. Evidencije pokazuju da su, uz luksuzni smještaj u hotelu Intercontinental, budžet dodatno opteretili i prateći ugostiteljski troškovi.”

Tako je 15. oktobra 2025. godine zaključen ugovor sa Drouant Restaurant Paris, u vrijednosti od 1.119,19 KM, dok je dan kasnije, 16. oktobra 2025. godine, evidentiran i trošak od 138,06 KM kod ponuđača Le Royal Opera Paris.

Slijedi NOA Hotel Thessaloniki u Grčkoj, za koji je 28. augusta 2025. godine plaćeno 12.167,17 KM, što ga svrstava među najznačajnije pojedinačne troškove..

Među skupljim destinacijama nalazi se i Intercontinental Wien u Beču, gdje je 20. augusta 2025. godine za hotelski smještaj izdvojeno 3.450,09 KM.

Na spisku se nalazi i Caffe Bosko Moscow, gdje je 30. oktobra 2025. godine evidentiran trošak od 715,76 KM, što potvrđuje da su službena putovanja obuhvatala i Rusiju.

Ukupna potrošnja

Tokom protekle godine, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) izdvojila je ukupno 91.816,83 KM javnog novca za usluge hotelskog smještaja. Ovaj iznos dobijen je sabiranjem svih pojedinačnih ugovora koje je Parlament zaključio u tom periodu.

​Željka Cvijanović u SAD-u: Sastanak s kongresmenkom otvorio pitanje ratnog turizma u Sarajevu

By
admin
-
0
​Željka Cvijanović u SAD-u: Sastanak s kongresmenkom otvorio pitanje ratnog turizma u Sarajevu

Tokom radne posjete Sjedinjenim Američkim Državama, Željka Cvijanović (članica Predsjedništva BiH) sastala se s kongresmenkom iz redova republikanaca, Annom Paulinom Lunom. Cvijanović je detalje i fotografije susreta podijelila sa svojim pratiteljima na društvenim mrežama u utorak, 3. februara.

​”Malo je vjerovatno da je članica Predsjedništva BiH znala za reakciju Anne Pauline Lune povodom istrage milanskog tužilaštva. Istraga je pokrenuta zbog navoda da su strani državljani plaćali da tokom opsade Sarajeva pucaju na civile tokom opsade Sarajeva, od 1992 do 1995.god

​Luna je potvrdila da je pokrenula inicijativu za provjeru svih navoda u SAD-u. Tim povodom, ona održava stalnu komunikaciju s Konzulatom Bosne i Hercegovine, kao i s Ambasadom Italije u Sjedinjenim Američkim Državama.

Dokumentarni film “Sarajevo Safari”, slovenskog autora Mirana Zupaniča, izazvao je veliku pažnju nakon premijere na festivalu AJB Doc 2022. u Sarajevu.

Film iznosi šokantne tvrdnje o mračnom fenomenu tokom opsade glavnog grada BiH:
​Lov na ljude: Tvrdi se da su imućni stranci (pretežno iz Italije i drugih zapadnih zemalja) plaćali visoke iznose za dolazak na položaje Vojske Republike Srpske.

​”U javnosti, kao i u iskazima svjedoka povezanih s istragom u Italiji, pojavile su se teške optužbe koje u kontekst ovog surovog ‘turizma’ dovode tadašnje radikale, uključujući i današnjeg predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića. Kongresmenka Luna tom prilikom nije birala riječi, uputivši oštre osude na račun spomenutih aktera.”

​”Plaćanje pojedincima za brutalne napade na civile, a naročito na djecu, predstavlja nivo dehumanizacije i zla koji Sjedinjene Američke Države ne mogu i apsolutno neće tolerisati.

Kongresmenka Anna Paulina Luna jasno je stavila do znanja da su italijanska i bosanska vlada u punoj koordinaciji te da će transparentno dijeliti sve dostupne obavještajne podatke o američkim državljanima koji bi mogli biti umiješani u ove gnusne radnje.

U svojoj oštroj osudi nasilja, Anna Paulina Luna je povukla jasnu crvenu liniju: finansiranje ili učešće u napadima na najranjivije kategorije društva je čin koji potkopava same temelje civilizacije. Prema njenim riječima, saradnja između Rima i Sarajeva ključna je za identifikaciju počinitelja.

​Ona je posebno naglasila moralnu odgovornost SAD-a da istraži vlastite građane ukoliko postoji sumnja na njihovu involviranost u ratne zločine. Istakla je da je procesuiranje takvih pojedinaca jedini put ka pravdi, dodajući da su njeni redovni kontakti sa bosanskohercegovačkim diplomatama dokaz ozbiljnosti s kojom američke vlasti pristupaju ovom slučaju.”

Ultimatum Munire Subašić: Traži smjenu glavnog tužioca pod prijetnjom smjene člana VSTV-a

By
admin
-
0
Ultimatum Munire Subašić: Traži smjenu glavnog tužioca pod prijetnjom smjene člana VSTV-a

​”Subašić je istakla da on, osim neizvršavanja sopstvenih dužnosti, blokira i procese u tužilaštvu.”

U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) danas je održan sastanak s predsjednikom VSTV-a Halilom Lagumdžijom (napomena: Sanin Bogunić je član Vijeća, a predsjednik je Halil Lagumdžija), kojem su prisustvovali predstavnici deset udruženja proisteklih iz rata.

​Predstavnici udruženja zatražili su sastanak nakon informacije da je glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić stopirao upućivanje optužnice za ratne zločine počinjene na području Sanskog Mosta i Manjače Sudu Bosne i Hercegovine radi potvrđivanja.

Vrijeme da siđe sa scene

Ovaj zahtjev za njegovom smjenom ili povlačenjem (“silaskom sa scene”) uglavnom je motivisan nezadovoljstvom udruženja žrtava brzinom i načinom procesuiranja predmeta ratnih zločina

“Četiri su otišla on je peti, sramno je i to govori sve o tome kakvo je Tužilaštvo BiH, ako nijedan tužilac nije mogao da završi mandat do kraja to vam govori sve. On ne samo da ne radi svoj posao, nego ne dozvoljava da tužilaštvo radi svoj posao”, rekla je Subašić.

Subašić je podsjetila da su udruženja žrtava ranije više puta slali prijave protiv Milorada Dodika i njemu sličnih koji su negirali genocid, vrijeđali žrtve, a da se nikad nijedna optužnica nije podigla.

“Znači nemaju nikakvu saradnju Sud sa Tužilaštvom, VSTV… niko ni s kim. Svako radi na svoj način. Mi smo nekoliko puta slali za Dodika, za ove kojekakve koji su negirali genocid i vrijeđali žrtve. Nikad se nijedna optužnica nije digla. Rekao je neki iz SDS-a, odmah se kao presudilo. To govori koliko je Kajganić vezan s Dodikom. Pa zar može komandant jedne jedinice Stevandić, on nije optužen, a njegov zamjenik jeste. Ima li to igdje na svijetu”, kazala je ona.

Kada je u pitanju zaključak sastanka s Bogunićem, Subašić je rekla kako nije htjela slušati šta Bogunić ima reći.

Sistem ne funkcioniše

Predstavnici udruženja žrtava i svjedoka genocida ostali su pri čvrstom stavu nakon sastanka s Bogunićem. Munira Subašić je bila direktna, naglasivši da kompromisa nema: „Nisam ga htjela ni slušati. Postavila sam ultimatum – ako Kajganić ne bude smijenjen, tražit ćemo smjenu onoga ko ga podržava.“

​Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, ocijenio je sastanak kao „uobičajenu priču“ o podršci, ali je istakao da je vrijeme Milanka Kajganića na poziciji glavnog tužioca isteklo.

​„Ne tražimo samo disciplinski postupak, već pokretanje konkretnih procesa. Imamo kontinuirano loša iskustva s glavnim tužiocima, što jasno ukazuje da sistem ne funkcioniše,“ dodao je Tahirović.
​Udruženja koja zahtijevaju smjenu:

​Pokret „Majke enklava Srebrenica i Žepa“
​Udruženja „Žene Podrinja“, „Majke Srebrenice“ i „Žene Srebrenice“

​Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995.

​Unije civilnih žrtava rata (KS i FBiH)
​Udruženje porodica žrtava na Uborku i Sutini

​Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija

​Predstavnici su poručili da neće odustati dok se ne osigura profesionalno i odgovorno procesuiranje ratnih zločina, uz puno poštovanje dostojanstva žrtava.

“Tražili smo i da se pokrene proces, ne samo disciplinski, već imamo u kontinuitetu vrlo loše iskustvo s glavnim tužiocima. Nešto u sistemu ne funkcioniše kako treba”, dodao je Tahirović.

1...495051...56Page 50 of 56
© Newsmag WordPress Theme by TagDiv