”Dodik prijeti otcjepljenjem, Čović zaziva novi Dayton, a BiH ostaje zarobljena u krugu vječitih predizbornih blefova. Stari projekti u novom ruhu ponovo su prekrili stvarnost, pretvarajući državu u pozornicu za političko nadmudrivanje bez rješenja.”
Dok Bosna i Hercegovina tapka u mjestu, okovana neriješenim pitanjima i reformama koje vječno čekaju “bolja vremena”, domaći lideri ponovo posežu za provjerenim arsenalom retorike. Politička scena ponovo liči na reprizu loše drame:
Entitetski suverenitet: Ponovo se oživljavaju priče o nezavisnosti i razdruživanju kao glavni adut za homogenizaciju glasačkog tijela.
Revizija Daytona: S druge strane stižu zahtjevi za novim ustavnim uređenjem, često bez realnog plana ili konsenzusa.
Diplomatski turizam: Sve to prati nezaobilazna kulisa međunarodnog faktora, uz bombastične najave sastanaka u Bruxellesu i Washingtonu koji rijetko donose išta osim fotografija rukovanja.
Trnovit put
”Lider SNSD-a, Milorad Dodik, potvrdio je da ideja o nezavisnosti Republike Srpske nije napuštena, već se prilagođava novom vremenu. Fokus je na mirnom političkom procesu i prepoznavanju pravog ‘tajminga’ na globalnoj sceni koji bi omogućio ostvarenje tog cilja.”
Dragan Čović, prvi čovjek HDZ-a BiH, osvrće se na objavu Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, koji je na društvenoj mreži X poručio “ne samo da Dejtonski sporazum treba ponovo razmotriti već i čitava Povelja NATO-a mora biti preispitana”.
”Vrijeme je da pređemo s riječi na djela, baš kao što je sugerirao gospodin Flynn. Naši prioriteti ostaju jasni: mir, stabilnost i dosljedno poštivanje Ustava BiH. Inzistiramo na potpunoj ustavnoj jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i legitimnom predstavljanju kroz konkretne projekte. Upravo o tim ključnim temama delegacija HDZ-a BiH odlazi razgovarati u Bruxelles, a ubrzo, vjerujem, i u Washington.”
Prema ocjeni vojnog analitičara Đure Kozara, sudbina Dejtonskog sporazuma neraskidivo je vezana za status NATO-a. Kako je ovaj savez primarni zaštitnik vojnog dijela mirovnog ugovora, njegova transformacija mogla bi dovesti u pitanje i sam opstanak dogovorenog okvira u Bosni i Hercegovini.
– Ne može se bilo kakvim pojedinačnim zahtjevima mijenjati Dayton. Niko iz Daytona ne može izlaziti kako ko želi i kako bi kome to trebalo. Naprimjer, Dodik stalno insistira da će izaći iz Daytona, ali on to ne može, jer ako bi on izašao iz Daytona, to bi imalo jako teške posljedice za sigurnost i uopšte za ostanak Bosne i Hercegovine kao cjeline. Međutim, što se tiče Čovića, njemu je sad bitno da on na sljedećim izborima ima člana Predsjedništva iz HDZ-a. I on će sve učiniti da to uradi, kaže Kozar.
”Smatra se da je novi politički okvir, kolokvijalno nazvan Dayton 2, postao neizbježna tema o kojoj se mora ozbiljno promišljati.”
Dakle, o promjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma, a najviše s ciljem da Bosna i Hercegovina bude funkcionalna država. Ne da bi se autonomija entiteta umanjila, nego da bi državni organi BiH izvršavali svoje ustavne dužnosti. To je, dakle, najvažnije ako bi se nešto mijenjalo u Daytonu. A što se tiče inicijative o tome da se Federacija BiH dijeli na dva dijela, da HDZ ima kontrolu na tim drugim dijelom, mislim da je to priča koja neće moći proći i pored nastojanja Čovića, ocjenjuje Kozar.
Kada je riječ o Dodiku, Kozar ističe kako on ne može dobiti nezavisnu Republiku Srpsku izvan Bosne i Hercegovine.
– To međunarodne snage ne bi dozvolile, a tu, prije svega, mislim na SAD, iako sada Dodik uvjerava svoje birače da bi Amerikanci eventualno to dopustili. Mislim da se to neće desiti, ističe Kozar.
Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, naglašava kako Ustav BiH u svojim posljednjim odredbama sadrži jasna pravila na koji način on može biti mijenjan, dopunjavan i kako na drugi način može biti intervenisano u njegov sadržaj, podsjećajući da smo najbliže bili promjene Ustava u aprilu 2006. godine, kada za dva glasa nije usvojen takozvani aprilski paket ustavnih promjena.
– Ono što je iskustvo izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine pokazalo jeste da je to jedan vrlo trnovit put i da je Ustav BiH izuzetno krut i skoro nepromjenjiv s obzirom na to da je vrlo teško postići konsenzus među političkim elitama o nuždi izmjena.
Istovremeno, treba primijetiti da u kontekstu evropskih integracija naše zemlje postoji obaveza promjene Ustava, vjerovatno ne na način na koji su to zamislili gospoda Dodik i Čović.
Tako da u tom kontekstu postoje određene međunarodne obaveze BiH da mijenja Ustav, bilo u okviru implementacije presuda Sejdić i Finci ili u okviru procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine, kaže Išerić.
Dejtonski sporazum je međunarodno priznati dokument koji je Republici Srpskoj dao legalitet i ustavni položaj unutar BiH. Crnadak, kao i mnogi drugi političari, strahuje da bi otvaranje “Pandorine kutije” (novog ustava) moglo dovesti do:
Gubitka mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Ukidanja entitetskog glasanja.
Pokušaja potpune centralizacije države, čemu se srpska politika oštro protivi.
Ovo je poruka koja mora odzvanjati među liderima s obje strane Drine. Ideja o gašenju Daytonskog sporazuma, koju trenutno zastupa SNSD, izuzetno je opasna.
Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ustvrdio je kako je Dodikovo i Čovićevo raspakivanje Daytona katastrofa za RS.
Očito je da je Dodik pristao raspakovati Dayton, ali ako se to dogodi, Srbi i RS biće najveći gubitnici. Ne postoji povratak nadležnosti iz izvornog Daytona
– Granična policija, vojska, carine i druge ingerencije nije moguće vratiti, kako Dodik lažno obećava javnosti. Umjesto toga, izgubiće se institucije i dodatno centralizovati vlast, dok će on proglasiti “pobjedu”, slično 2013.
godine, kada su Vučić i Marko Đurić sa 5:0 razbili Albance potpisivanjem Briselskog sporazuma, a Srbi na Kosovu ostali bez svega, naveo je Vukanović na svom blogu.
Lider Liste za pravdu i red, također, tvrdi da se Dodik nagodio s Amerikancima i strancima, te da je spreman na svaku izdaju kako bi opstao na vlasti.
Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković (NiP), govoreći o aktuelnoj situaciji, naveo je kako je Dodik bučna varalica, te da pred izbore u RS-u opet baca prašinu u oči glasačima koje je više puta lagao i pokrao.
Nisu bezopasne sve te najave, mi ih pratimo, šta tvita Blagojević, šta zagovara, šta priča Flynn i šta rade neki drugi Dodikovi lobisti. Predmet su našeg interesovanja, institucionalnog djelovanja, koje nas je dovelo do toga da su Sjedinjene Američke Države, da vas to podsjetim, 2026. godine usvojile strateški dokument koji se zove Zakon o ovlaštenjima za nacionalnu odbranu SAD-a.
Dio koji govori o Bosni i Hercegovini kaže nekoliko puta sigurnost i stabilnost. Predviđa se uvođenje sankcija onima koji ruše ustavni poredak, a priča o secesiji je upravo to. I taj Dodikov šou nije uticao na strateške odluke našeg najvažnijeg vanjskopolitičkog partnera, kaže Konaković.
