“Istaknula je kako očekuje podršku administracije predsjednika Trumpa za završetak perioda nedemokratskog stranog intervencionizma u BiH”, objavila je Cvijanović.
Ivica Puljić, dopisnik FTV-a iz Washingtona izvijestio je američkim sugovornicima Željke Cvijanović?
April McClain Delaney, demokratkinja iz Marylanda, nedavno se osvrnula na političku situaciju u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na postupke Milorada Dodika. 13. marta 2025. godine, zajedno s drugim zastupnicima iz savezne države Maryland, objavila je sljedeće priopćenje:
“Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, međunarodno je prepoznat kao kontroverzna ličnost zbog svoje secesionističke retorike i nedavnih javnih istupa, uključujući nošenje kape s natpisom ‘Učinimo Ameriku ponovno velikom’ i iskazivanje podrške Donaldu Trumpu, što je predmet dezinformacija i političkih analiza.
Američki Kongres aktivno prati situaciju u regiji, a među nedavnim zakonodavnim inicijativama ističe se Zakon o sjećanju na genocid u Srebrenici iz 2023. godine, usmjeren na rješavanje povijesnih i aktualnih napetosti.”
Dakle, tako je govorila i govori kongreskinja koja se srela sa Željkom Cvijanović, s kojom se slikala ispred svog ureda, a ne u njemu. Dakle, na hodniku.
S kongreskinjom iz savezne države New York Claudiom Tenney, srela se u njenom uredu, a kako i ne bi kada je gospođa Tenney čelnica srpskog Caucusa (Kluba) u Kongresu. Bezrezervno podržava predsjednika Trumpa.
S kongreskinjom iz savezne države New York, Claudiom Tenney, sastala se u njenom uredu – što i ne čudi, budući da je Tenney predsjednica Srpskog caucusa u Kongresu i otvorena zagovornica predsjednika Trumpa.
Kongreskinja Tenney razmatra se i kao moguća kandidatkinja za ambasadoricu SAD-a u Srbiji. Njene veze s bivšom Jugoslavijom datiraju još iz mladosti: tijekom 1980-ih bila je jedina
Amerikanka zaposlena u tadašnjem jugoslavenskom generalnom konzulatu u New Yorku, gdje je stekla i profesionalna i privatna iskustva s regijom.
U nekoliko navrata posjetila je Beograd, gdje je naučila srpski jezik. “Claudia će i dalje nastaviti podržavati našu zajednicu i pomagati nam u ostvarivanju naših ciljeva. Imamo sjajnog prijatelja i saveznika u Kongresu,” ističu srpske organizacije u Americi.
Željka Cvijanović sastala se i s kongreskinjom Annom Paulinom Lunom iz Floride, koja je poznata kao jedna od najvatrenijih pristalica Donalda Trumpa. Na svojoj platformi X Luna je objavila da se susrela s “Predsjednicom Bosne i Hercegovine(?!)”. Zanimljivo je da je nedavno, s jasno izraženim nezadovoljstvom, postavila pitanje o “ljudima koji stoje iza organizacije ljudskog Safarija u Sarajevu”.
Zabilježen je i susret sa senatorom iz Wisconsina, Ronom Johnsonom, republikanskim veteranom poznatim po nacionalističkim i rasističkim stavovima, koji otvoreno podržava Donalda Trumpa.
Željka Cvijanović je, tijekom susreta s vrlo konzervativnim kongresmenom iz Tennesseeja, Andyjem Oglesom, povela i Milorada Dodika, koji je u Sjedinjene Države stigao s turističkom vizom. Kongresmen Ogles je trenutno pod istragom zbog moguće financijske prijevare, nakon pretresa njegove kuće u kolovozu 2024. godine, što je tema koja je vrlo bliska Dodiku.
U medijima u Bosni i Hercegovini izazvala je veliku pažnju vijest o susretu Željke Cvijanović s ministrom trgovine, Howardom Lutnickom. Susret je bio plaćen, slično kao i prethodni sastanak održan 27. svibnja 2025.
godine, koji je u Sarajevu prošao gotovo nezapaženo. Međutim, budući da je riječ o izbornoj godini, pojavila su se pitanja poput: “Kako predsjednica BiH može imati sastanke s ovim Amerikancima, dok naši predstavnici nemaju iste mogućnosti?”
Međutim, istina je drugačija. Krajem 2025. godine član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, boravio je u Washingtonu, gdje je u State Departmentu razgovarao s Allison Hooker, trećom osobom po rangu u ovom tijelu, dok je na Capitol Hillu održao pet-šest sastanaka s istaknutim zakonodavcima – sugovornicima daleko bolje rangiranim u političkom svijetu od onih s kojima se sastajala Željka Cvijanović.
Također, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Dino Konaković, nekoliko je puta posjetio Washington i uvijek je priman u State Departmentu, Kongresu ili Vijeću za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući. Unatoč tome, njihovi posjeti su u Sarajevu često ismijavani i omalovažavani, dok se aktivnosti gospođe Cvijanović predstavljaju kao “sjajan diplomatski uspjeh”.
Čak je i dolazak Milorada Dodika u Washington, koji je bio skupo plaćen, ocijenjen kao diplomatski uspjeh – iako je Dodik u Sjedinjene Države stigao na turističku vizu.
Ne pravdam politiku Denisa Bećirovića ili Dine Konakovića, ali zamislite da su tijekom posjete Washingtonu otišli na večernju NBA utakmicu i fotografirali se tamo – baš kao Dodik. Najmanje polovica medija u Sarajevu odmah bi napisala:
“Dino troši državni novac, ide po utakmicama, ništa ne radi…”.
S druge strane, Dodik je za iste medije proglašen diplomatskim uspjehom: “Svaka čast, otišao je i na NBA utakmicu.” Pogledajte što se piše i govori ovih dana – sve je pred očima.
Propaganda i nasjedanje na nju
Da budemo jasni – Željka Cvijanović vrlo učinkovito radi na ostvarivanju vlastitih ciljeva, ali i ciljeva Milorada Dodika, pri čemu troše ogroman novac. Na desetke milijuna dolara uloženo je u pokušaje “oslobađanja” od sankcija. Prošle godine, Cvijanović se dva puta sastala s Christopherom Landauom, visokim dužnosnikom State Departmenta, kako bi dogovorila Dodikov izlazak s bilo koje izborne funkcije u BiH i povlačenje entitetske Skupštine.
Amerikanci su tada procijenili da je Dodik kažnjen i da su njihovi ciljevi ostvareni – on više nema nijednu funkciju, a Skupština je popustila. Ipak, po tko zna koji put, Amerikanci su nasjeli na balkansku zamku: Dodik ne vjeruje ni u što osim vlastitog bogaćenja i siromašenja “svog” entiteta, dok strani partneri vjeruju u dogovore i formalna obećanja.
Predsjednik Predsjedništva BiH i Amerika
Jedino je pošteđen Željko Komšić, koji je najviše boravio u Americi, a najmanje ostvario konkretnih rezultata – što su provjerljive činjenice. Ponovno dolazi u New York, gdje se, iako će tamo provesti četiri dana, neće ni susresti s BiH ambasadorom pri Ujedinjenim narodima. Nakon toga održat će predavanje na sveučilištu Yale, a potom će posjetiti Washington, gdje neće sudjelovati ni na tradicionalnom molitvenom doručku, dok ostaje nepoznato što će sve konkretno obaviti.
Valjda mu je njegov ambasador Sven Alkalaj nešto pripremio, jer s Denisom Bećirovićem to nije bio slučaj – Bećirovićev kabinet morao je iz Sarajeva dogovarati sve susrete u Washingtonu. Ovo je Komšićev četvrti odlazak u Ameriku od kraja rujna, gotovo da bi mogao tražiti famoznu zelenu kartu. Njegove destinacije uglavnom su New York i Washington, uz pokoji sastanak s dijasporom, dok s američkim dužnosnicima gotovo uopće nema značajnijih susreta – provjerite, nije teško.
Dvije stvari se pritom ne smiju zaboraviti: bošnjački političari, uz svu svoju neučinkovitost i, kako neki kažu, nesposobnost, nemaju desetke milijuna dolara na raspolaganju kao Dodik. Isto vrijedi i za bosanskohercegovačke Hrvate, koji imaju drugu vrstu podrške – o čemu ćemo više govoriti kada Dragan Čović dođe u Washington. Pri tome je važno naglasiti da je lobiranje u Americi legalno i dobrodošlo.
I drugo, što se ne smije zaboraviti: Donald Trump, njegovi saveznici i Dodikovi lobisti neće vječno biti na vlasti. Kao što je Sokrat rekao prije nego što je popio čašu s otrovom: “Sve prođe, pa i doživotna robija,” izvijestio je dopisnik FTV-a iz Washingtona, Ivica Puljić.
