Danas, 3. februara 2026. godine, Centralna izborna komisija BiH izvršit će ažuriranje aplikacije za prikaz izbornih rezultata.
Ključne stavke uključuju:
Brisanje podataka: Uklanjaju se rezultati sa 136 biračkih mjesta u 17 osnovnih izbornih jedinica.
Razlog: Na ovim mjestima su izbori poništeni zbog utvrđenih nepravilnosti (manipulacije potpisima, glasanje bez validnih dokumenata i sl.).
Nepromijenjeni podaci: Svi ostali podaci, utvrđeni odlukom od 15. decembra, ostaju važeći i vidljivi u aplikaciji.
Na dan ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika bh. entiteta RS, zakazanih za nedjelju, 8. februar, CIK će do ponoći u istoj aplikaciji objaviti preliminarne rezultate ponovljenih izbora.
Prema odluci Centralne izborne komisije (CIK), glasanje će biti ponovljeno na ukupno 132 biračka mjesta u sljedećim gradovima i opštinama:
Zvornik: 53 biračka mjesta
Doboj: 31 biračko mjesto
Laktaši: 24 biračka mjesta
Bratunac: 12 biračkih mjesta
Prijedor i Milići: po 2 biračka mjesta
Osim navedenih, glasanje će se ponoviti na jednom biračkom mjestu u sljedećim opštinama i gradovima:
Banja Luka, Stanari, Lopare, Ugljevik, Osmaci, Vlasenica, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bileća i Brčko.
Prema trenutnim podacima Centralne izborne komisije (CIK), u trci za ključnu funkciju vodi Siniša Karan (SNSD) sa osvojenih 222.182 glasa. Njegov glavni protivkandidat, Branko Blanuša (SDS), ostvario je rezultat od 212.605 glasova.
Razlika: Karan trenutno vodi sa 9.577 glasova prednosti.
Ostali kandidati: U izbornoj trci učestvovala su još četiri kandidata koja su podijelila ostatak biračkog tijela.
Napomena o biračkom spisku: Postoji nesrazmjer u navedenom broju stanovnika s pravom glasa (85.000) i broju osvojenih glasova (preko 400.000). Ukupan broj registrovanih birača u entitetu je zapravo znatno veći, obično preko 1,2 miliona.
Nakon vanrednog izbornog procesa održanog krajem novembra 2025. godine, Centralna izborna komisija BiH ozvaničila je rezultate za funkciju predsjednika RS. Izbore, izazvane pravosnažnom sudskom odlukom kojom je Miloradu Dodiku prestao mandat, obilježila je tijesna borba između SNSD-a i opozicije. Siniša Karan (SNSD) osigurao je pobjedu nad Brankom Blanušom (SDS) sa razlikom od 10.000 glasova, čime je potvrđen kontinuitet vlasti vladajuće koalicije.”
Izborna kriza u Republici Srpskoj: Hronologija poništavanja rezultata
Nakon održanih izbora, politička scena u Republici Srpskoj ušla je u period duboke nestabilnosti. Kulminacija procesa dogodila se krajem decembra 2025. godine, kada su institucije reagovale na brojne prijave o neregularnostima.
Pritužbe opozicije i pravna borba
Neposredno nakon objave preliminarnih rezultata, predstavnici opozicionih partija izrazili su ozbiljne sumnje u integritet izbornog procesa. Njihovi prigovori nisu bili usmjereni samo na tehničke greške, već na sistemske manipulacije, uključujući:
Nepodudaranje broja glasačkih listića i potpisa u izvodima iz Centralnog biračkog spiska.
Prijave o fizičkim pritiscima na biračkim mjestima.
Sumnje u autentičnost zapisnika koji su dostavljeni iz lokalnih izbornih komisija.
Pravni timovi opozicije podnijeli su opsežnu dokumentaciju i dokazni materijal Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, zahtijevajući poništavanje rezultata na mjestima gdje je odstupanje bilo statistički nemoguće zanemariti.
Odluka CIK-a o ponavljanju izbora
Nakon detaljne analize izvještaja kontrolora i ponovnog brojanja glasova u Glavnom centru za brojanje, CIK je na maratonskoj sjednici održanoj 24. decembra 2025. godine donio presudnu odluku.
Vijeće je zvanično usvojilo odluku o raspisivanju i održavanju ponovnih izbora za poziciju predsjednika Republike Srpske. Ova mjera obuhvatila je:
136 biračkih mjesta na kojima su utvrđene teške povrede Izbornog zakona.
17 opština i gradova širom entiteta, što ukazuje na široku rasprostranjenost uočenih nepravilnosti.
Ova odluka bez presedana izazvala je oprečne reakcije. Dok opozicija ovo smatra pobjedom pravne države, vladajuće strukture su odluku okarakterisale kao politički motivisanu, što je dodatno zaoštrilo retoriku u javnom prostoru. Ponovljeni izbori na ovim mjestima mogli bi direktno uticati na konačni ishod trke za predsjednika, s obzirom na to da je broj birača na spornim mjestima dovoljan da prevagne tas na vagi.
