Na upit novinara o prijedlogu Domovinskog pokreta, koji zagovara uspostavu posebne hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini ili obnovu Herceg-Bosne, premijer Andrej Plenković izjavio je da s tom inicijativom nije bio unaprijed upoznat.
Komentirajući prijedlog, Plenković je naglasio da je službena politika Hrvatske usmjerena na zaštitu ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz postojeći ustavni okvir te podršku europskom putu zemlje.
Dodao je kako će se o svim prijedlozima koji se odnose na položaj Hrvata u BiH moći očitovati nakon što budu službeno predstavljeni i detaljnije obrazloženi.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je nakon sjednice Otočnog vijeća na Braču kako nije bio obaviješten o inicijativi Domovinskog pokreta za uspostavom hrvatske izborne jedinice u BiH, ocijenivši je kao pokušaj političkog profiliranja.
Naglasio je da posebne mjere za otočane ostaju Vladin prioritet te da su male izmjene paušala u turizmu zanemarivo opterećenje za iznajmljivače, piše HRT.
Plenković o deklaraciji DP-a: O tome nismo bili obaviješteni
Premijer Plenković izjavio je da nije bio upoznat s inicijativom Domovinskog pokreta o hrvatskoj izbornoj jedinici u BiH ili povratku Herceg-Bosne, istaknuvši kako za deklaraciju nisu znali ni ministri iz redova te stranke David Vlajčić i Ivan Šipić.
“Nije mi bilo poznato da će postojati takva inicijativa. Što se tiče brige za Hrvate u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnom narodu, mislim da nijedna hrvatska vlada nije učinila koliko smo mi u proteklih deset godina. Ovo je očito jedan politički napor za vidljivost DP-a na temi BiH i prava Hrvata”, rekao je Plenković.
Najavio je razgovor na razini koalicije kako bi se utvrdio smisao inicijative.
Da bi se nešto promijenilo u BiH, nisu dovoljni samo Hrvati i Hrvatska. Potrebno je da i drugi na to pristanu, u tome je cijela igra. Razumijem to u smislu političkog profiliranja, ali što se tiče metodologije, odnosno izlaska u javnost prije obavještavanja partnera, tu imam ozbiljne rezerve na stil”, dodao je.
Premijer je istaknuo da Hrvatska pozorno prati situaciju u BiH, gdje ponovno nije postignut dogovor o izmjeni izbornog zakona. Upozorio je da Hrvati i dalje nemaju mogućnost izbora legitimnog člana Predsjedništva, što je nazvao dugogodišnjom anomalijom koja traje od 2006. godine. Potvrdio je i potporu HDZ-a BiH kandidatkinji Darijani Filipović.
“Razvoj otoka ostaje prioritet Vlade”
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako Vlada i dalje snažno podupire razvoj hrvatskih otoka, naglasivši da su otočani zbog svojih specifičnih životnih okolnosti među prioritetima državne politike. O toj je temi govorio nakon prve sjednice Otočnog vijeća održane prema odredbama novog Zakona o otocima.
Prema njegovim riječima, tijekom proteklog desetljeća Vlada je provodila niz mjera usmjerenih na poboljšanje kvalitete života na otocima, vodeći računa o posebnostima života više od 127 tisuća stanovnika na pedesetak naseljenih otoka.
Istaknuo je da se upravo zbog geografskih i prometnih izazova s kojima se otočani suočavaju kontinuirano provode ciljane potpore i razvojni projekti, koji će ostati važan dio Vladinih prioriteta i u narednom razdoblju.
Naveo je da je u posljednjih deset godina u otoke uloženo ukupno 4,6 milijardi eura.
“Prilagodili smo različite politike po resorima kako bismo naglasili kvalitetniji život, bilo da je riječ o prometnoj povezanosti, ulaganjima u infrastrukturu, zdravstvenoj skrbi, socijalnim uslugama, potpori gospodarstvu, ribarstvu, akvakulturi ili ulaganjima u elektroenergetsku infrastrukturu i vodovodizaciju otoka”, rekao je premijer.
Istaknuo je da su na sjednici uručena 104 ugovora vrijedna gotovo 25 milijuna eura, a 23 proizvođača dobila su oznaku “otočnog proizvoda”.
Paušal za iznajmljivače: Male izmjene ne bi trebale biti opterećenje
Osvrnuvši se na najave nezadovoljstva malih iznajmljivača zbog promjena paušalnog poreza, Plenković je poručio da se radi o minimalnim korekcijama koje ne bi trebale predstavljati teret.
Objasnio je da paušal kao porezni oblik postoji kako bi se osiguralo minimalno porezno opterećenje i spriječila porezna evazija.
“Zašto paušal kao opći porezni oblik postoji? Postoji da se barem nešto plati, da se izbjegne porezna evazija”, rekao je. Pojasnio je da se promjene odnose na povećanje donjih pragova paušala po krevetu.
“U drugoj kategoriji danas je donji prag 70 eura, a sada se taj prag pomiče na 100 eura”, naveo je, dodajući da će u prvoj kategoriji iznos rasti sa 100 na 150 eura godišnje po krevetu.
