Postupak eksproprijacije nekretnina u centru Vlasenice, koji vlasti Republike Srpske pravdaju izgradnjom parking prostora, izazvao je brojne reakcije među povratnicima.
Među objektima predviđenim za oduzimanje nalazi se i porodična kuća Nedima Salaharevića, brata ubijenog košarkaša Edina Salaharevića, u kojoj je planirano otvaranje memorijalne sobe posvećene njegovom životu i sportskoj karijeri.
Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća Edin Salaharević bio je jedno od najistaknutijih imena jugoslavenske košarke. Mnogi sportski stručnjaci smatrali su ga najboljim krilnim centrom svoje generacije, predviđajući mu veliku međunarodnu karijeru.
Međutim, umjesto sportskih uspjeha, njegov život nasilno je prekinut 1992. godine kada je ubijen u zloglasnom logoru Sušica kod Vlasenice.
Više od tri decenije nakon njegove smrti, uspomena na Edina Salaharevića i dalje živi. Njegov brat Nedim ulaže napore da obnovi porodičnu kuću u centru Vlasenice i u njoj otvori memorijalnu sobu koja bi čuvala sjećanje na jednog od najtalentovanijih bosanskohercegovačkih košarkaša.
Međutim, upravo ta kuća našla se među nekretninama obuhvaćenim postupkom eksproprijacije.
Pravobranilaštvo Republike Srpske je 23. aprila 2026. godine objavilo javni poziv vlasnicima i suvlasnicima nekretnina na području opštine Vlasenica koje su predviđene za eksproprijaciju radi izgradnje parking prostora. Poziv je potpisao zamjenik pravobranioca RS-a Vladan Pejanović.
Prethodno je Vlada Republike Srpske, 1. aprila 2026. godine, donijela odluku o utvrđivanju općeg interesa za izgradnju parkinga na području Vlasenice, čime su stvoreni zakonski uslovi za potpunu eksproprijaciju navedenih nekretnina.
Prema navodima vlasnika, među parcelama obuhvaćenim postupkom nalaze se isključivo nekretnine u vlasništvu bošnjačkih porodica koje generacijama žive u užem gradskom jezgru Vlasenice. Posebno je pogođena imovina porodice Salaharević.
Iako je Nedim Salaharević zakoniti nasljednik predmetnih nekretnina, njegovo ime nije navedeno u javnom pozivu. Kao vlasnici se i dalje vode raniji članovi porodice.
– S obzirom na to da se moja kuća i avlija nalaze u samom centru grada, uz postojeći trg i parking, uvjeren sam da je osnovni cilj ove odluke moje uklanjanje sa vlastitog imanja. Kuća je najvećim dijelom obnovljena, a radovi će biti nastavljeni. Javnosti je poznato da je ispred kuće ranije ostavljena prerezana košarkaška lopta kao poruka, a potom je objekat i obijen. Kada sam započeo obnovu, jedino je meni od svih povratnika u RS opština zabranila izvođenje unutrašnjih radova – kaže Salaharević.
Dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da je današnji Trg srpskih boraca izgrađen na prostoru nekadašnjih 17 porušenih bošnjačkih kuća nakon etničkog čišćenja Vlasenice 1992. godine. Prema tvrdnjama mještana, samo tri porodice su simbolično obeštećene, dok je većini vlasnika naknadnim odlukama praktično onemogućena naknada štete.
– Odluka o eksproprijaciji pod izgovorom izgradnje parkinga predstavlja nastavak tihog etničkog čišćenja Bošnjaka iz centra Vlasenice.
Na spisku za eksproprijaciju nema nijedne nekretnine u vlasništvu Srba. Moja kuća je posebno na udaru jer planiram otvoriti memorijalnu sobu posvećenu mom bratu Edinu Salahareviću, nekadašnjem juniorskom reprezentativcu SFRJ i košarkašu Sloboda Dite, koji je ubijen tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. U avliji će ostati i koš na kojem je napravio prve košarkaške korake. Želim da javnost zna da su mi ljudi bliski načelniku Miroslavu Kraljeviću više puta nudili da prodam kuću. Moj odgovor je uvijek bio isti – kuća nije i nikada neće biti na prodaju – poručuje Salaharević.
Podsjećanja radi, na lokalitetu Begovo brdo posljednjih godina izgrađena je pravoslavna crkva na zemljištu za koje su predstavnici bošnjačke zajednice tvrdili da je trebalo biti predmet restitucije.
Rahmetli Mujo Hadžiomerović, dugogodišnji predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Vlasenica, godinama je upozoravao na, kako je navodio, nezakonito raspolaganje zemljištem koje je pripadalo bošnjačkim porodicama.
– Riječ je o zemljištu koje se trebalo vratiti prvobitnim vlasnicima. Dio te zemlje pripadao je i mojoj porodici. Međutim, vlasti nisu zauzele samo taj prostor. Na bošnjačkoj zemlji, uz magistralni put prema Milićima i Zvorniku, izgrađeno je najmanje 300 stambenih objekata za srpske borce i izbjeglice – upozoravao je Hadžiomerović.
Vlasenicom već godinama upravlja načelnik Miroslav Kraljević, protiv kojeg se vodi sudski postupak za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima na području ove opštine.
Dok sudski proces traje, među povratnicima raste osjećaj da se kroz urbanističke planove, eksproprijacije i administrativne odluke nastavlja pritisak na preostalo bošnjačko stanovništvo u centru grada.
Slučaj planirane eksproprijacije u Vlasenici tako ponovo otvara pitanje da li je riječ o legitimnom javnom interesu ili o potezu koji bi mogao dodatno promijeniti nacionalnu strukturu grada koji je tokom rata pretrpio jedne od najtežih oblika progona i etničkog čišćenja.
