Prema Puljićevim riječima, pojedine velike kompanije i fondovi već poduzimaju mjere kako bi spriječili paniku na tržištu. „Velike tvrtke trenutno zatvaraju, odnosno ograničavaju otkupe kako bi spriječile naglu rasprodaju nelikvidne imovine.“
Rat između Izraela i Irana sve snažnije utiče na svjetska finansijska i energetska tržišta. Specijalni dopisnik FTV-a Ivica Puljić upozorava da rast cijena nafte, pad vrijednosti dionica i sve veći pritisak na finansijski sistem predstavljaju ozbiljan rizik za globalnu ekonomiju.
Neizvjesnost i nestabilnost trenutno obilježavaju američka finansijska tržišta, a posljedice bi mogle osjetiti ekonomije širom svijeta. Kako ističe Ivica Puljić, situacija se dodatno komplikuje kako rat između Izraela i Irana ulazi u drugu sedmicu.
„Svi trebaju biti zabrinuti. I u Americi, kao i drugdje u svijetu, vladaju neizvjesnost i nesigurnost. Vrijednosti dionica su u padu već deveti, odnosno deseti dan zaredom i svi su u svojevrsnom iščekivanju“, rekao je Puljić.
Prema njegovim riječima, prvi dani sukoba nisu izazvali veće ekonomske potrese, ali se situacija sada počinje mijenjati. „Tokom prve sedmice američko-izraelskog rata s Iranom ekonomske turbulencije bile su relativno male. Međutim, kako počinje druga sedmica, rizici za globalnu ekonomiju postaju sve ozbiljniji.“
Rast cijena energije i pritisak na tržišta
Puljić naglašava da rast cijena nafte ima direktan uticaj na finansijska tržišta, posebno na kamatne stope i tržište obveznica. „Kako cijene nafte rastu, tako dolazi do promjena u kratkoročnim krivuljama kamatnih stopa, a pritisak na tržište obveznica postaje sve izraženiji.“
On dodaje da su globalna tržišta dionica posebno osjetljiva na takve promjene. „Najveći rizik i dalje ostaje za svjetska tržišta dionica, jer rast cijena energije usporava ekonomski rast, što je sasvim logično. Istovremeno, više dugoročne kamatne stope smanjuju sadašnju vrijednost očekivane zarade kompanija čije dionice rastu. Ukratko, situacija je prilično složena.“
Ograničavanje povlačenja novca
Prema Puljićevim riječima, pojedine velike kompanije i fondovi već poduzimaju korake kako bi spriječili paniku na tržištu. „Trenutno neke velike tvrtke ograničavaju otkupe kako bi spriječile naglu rasprodaju nelikvidne imovine.“
On upozorava da takve mjere mogu imati šire posljedice za finansijski sistem. „U svijetu gdje kredit funkcionira kao novac, ovakva ograničenja praktično ‘uništavaju novac’ umjesto da ga stvaraju. Kad fondovi blokiraju povlačenje sredstava, prisiljeni su zaustaviti davanje novih kredita, što smanjuje ukupnu ponudu novca.“
Puljić upozorava da bi centralne banke mogle biti pod snažnim pritiskom da reaguju. „Pritisak na središnje banke je stvaran. One bi mogle biti primorane intervenirati hitnim tiskom novca, što je, naravno, uvijek rizično, ali se radi o pokušaju sprječavanja sistemskog kolapsa.“
On dodaje da bi investitori mogli početi povlačiti sredstva iz rizičnijih ulaganja. „Investitori bi mogli povući novac iz privatnih ulaganja, što može stvoriti lančanu reakciju na Wall Streetu i dodatno ugroziti tržišta.“
Nagli rast cijena energenata
Rat je već izazvao snažan porast cijena energenata. „Cijena nafte skočila je preko noći za 25%, što je izazvalo zabrinutost da veći troškovi energije mogu pogurati inflaciju i smanjiti potrošnju američkih građana.“
Puljić podsjeća da su cijene goriva u SAD-u već značajno porasle. „Prošlog tjedna, cijena galona običnog benzina u Americi iznosila je 2,98 dolara, a danas je 3,48 dolara.“
Trump pokušava umanjiti zabrinutost zbog rasta cijena
Puljić ističe da predsjednik Donald Trump nastoji relativizirati ozbiljnost situacije. „Predsjednik Trump opisuje nagli porast cijena nafte kao vrlo mali trošak u odnosu na sigurnost SAD-a i globalnu stabilnost. Čak šalje provokativne poruke, sugerirajući da su oni koji su zabrinuti ‘malo poput budala’, što je tipičan primjer čistog trumpizma.“
Ipak, prema Puljiću, činjenice pokazuju da je situacija ozbiljna. „Rat je već izazvao najveći poremećaj u opskrbi naftom u modernoj povijesti, smanjujući oko 20% svjetske opskrbe.“
Puljić upozorava da bi eventualno preuzimanje iranske nafte moglo dodatno destabilizirati globalne odnose. „Prije sat do sat i pol, Trump je izjavio da je prerano govoriti o preuzimanju iranske nafte, ali nije isključio tu mogućnost.“
On dodaje da bi takav potez mogao pokrenuti novi geopolitički konflikt.
„Ako se to dogodi, američko-kineski odnosi bi mogli dodatno zaoštriti, jer Kina uvozi naftu iz Irana. Nakon toga, teško je predvidjeti kakve bi sve posljedice mogle uslijediti.“
