Iako je od završetka rata prošlo gotovo tri decenije, Bosna i Hercegovina i dalje nije ispunila sve uslove za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).
Ključni okvir za okončanje međunarodnog nadzora predstavlja program poznat kao „5+2“, koji obuhvata sedam uslova koje domaće institucije moraju ispuniti kako bi država preuzela punu odgovornost za svoje funkcionisanje.
Program „5+2“ usvojio je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), a sastoji se od pet konkretnih ciljeva i dva dodatna politička uslova. Njihovo ispunjavanje trebalo bi potvrditi da je Bosna i Hercegovina sposobna samostalno i stabilno djelovati na cijeloj svojoj teritoriji, bez potrebe za intervencijama visokog predstavnika.
Među ključnim ciljevima nalaze se rješavanje pitanja državne i vojne imovine, završetak implementacije Konačne arbitražne odluke za Brčko Distrikt, osiguravanje fiskalne održivosti države te jačanje vladavine prava.
Pored toga, neophodno je ispuniti i dva politička uslova – potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom te pozitivna procjena političke situacije u BiH od strane Upravnog odbora PIC-a.
Iako su pojedini segmenti programa tokom godina djelimično realizovani, preostala otvorena pitanja i dalje predstavljaju prepreku za zatvaranje OHR-a.
Zbog toga međunarodna zajednica nastavlja pratiti političke procese u zemlji, dok domaći politički akteri ostaju pod pritiskom da ispune preostale obaveze i omoguće potpunu institucionalnu samostalnost Bosne i Hercegovine.
Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je također utvrdio dva uslova koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a:
– Potpisivanje SSP-a; i
– Pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira zasnovana na punom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U međuvremenu se samo državna imovina postavlja kao neriješeno pitanje koje stoji na putu za zatvaranje OHR-a te se očekuje rješavanje i tog poglavlja uz intenziviran američki pritisak. No, osim državne imovine ne treba zanemariti ni pitanje fiskalne stabilnosti.
Upravo je o tome na jučerašnjoj sjednici ambasadorima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) govorila guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.
Slučaj tužbe u predmetu “Viaduct”, koji je prije više od deceniju i po kreirao entitet RS, pokazao je da država sama ne može pronaći konsenzus po pitanju otplate duga. Upravo se u ovaj slučaj uključio visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je otkočio proces otplate duga. Taj primjer je samo jedan u nizu koji pokazuje da bez OHR-a, uz konstantne blokade iz RS-a BiH nema fiskalnu stabilnost.
Usvajanje budžeta svake godine je prvorazredni politički problem te je BiH država koja svaki budžet usvaja sa zakašnjenjem i cijelu godinu funkcionira na privremenom finansiranju.
BiH još uvijek nije u programu SEPA za transfer novca i svake dvije ili tri godine joj se prijeti sivim listama Moneyvala, upravo zbog silnih blokada u procesu donošenja adekvatnog zakonodavstva, koje je usaglašeno s EU i međunarodnim monetarnim institucijama.
Državne institucije u tom pogledu su u blokadi i onemogućeno im je potpuno djelovanje. Stoga ni pitanje fiskalne stabilnosti ne treba isključiti iz prioriteta prilikom rasprave o položaju i statusu visokog predstavnika. Tek kada BiH dosegne nivo na kojem će institucije države moći funkcionisati bez blokada, otvorit će se prostor za gašenje OHR-a.
