U jeku rastućih tenzija na Bliskom istoku, turski ministar trgovine Ömer Bolat izjavio je da članice NATO saveza nemaju automatsku obavezu da učestvuju u potencijalnim vojnim operacijama koje predvode Sjedinjene Američke Države i Izrael protiv Irana.
Bolatova poruka dolazi u trenutku kada je američki predsjednik Donald Trump uputio snažan politički pritisak na saveznike, tražeći da u kratkom roku ponude konkretan plan za ponovno uspostavljanje slobodne plovidbe kroz Hormuški moreuz — strateški izuzetno važan prolaz kojim prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom i gasom.
Naglašavajući principe kolektivne sigurnosti, ali i suverenitet država članica, turski zvaničnik je podsjetio da NATO funkcioniše na osnovu zajedničke odbrane u slučaju direktnog napada na neku članicu, a ne kao automatski mehanizam za uključivanje u sve međunarodne sukobe.
Ova izjava dodatno ukazuje na moguće razlike unutar saveza u pristupu aktuelnoj krizi, posebno kada je riječ o potencijalnoj vojnoj eskalaciji i njenim globalnim ekonomskim i sigurnosnim posljedicama.
Generalni sekretar NATO Mark Rutte trenutno boravi u Washington, D.C., gdje učestvuje na nizu sastanaka s američkim zvaničnicima, uključujući zatvoreni sastanak s Trumpom, državnim sekretarom Marcom Rubiom i ministrom odbrane Peteom Hegsethom, navodi Euronews.
Uprkos tome što je u utorak, 7. aprila, postignut krhki dogovor o primirju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, situacija u Hormuškom moreuzu i dalje ostaje nestabilna. Pomorski saobraćaj kroz jedan od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca nije u potpunosti normalizovan, a izvještaji ukazuju da samo ograničen broj trgovačkih brodova trenutno uspijeva sigurno da koristi ovu rutu.
U takvom sigurnosno-političkom okruženju, turski ministar trgovine Ömer Bolat dodatno je pojasnio stav Ankare, naglašavajući da NATO prije svega ima jasno definisanu ulogu odvraćanja prijetnji i očuvanja mira.
Prema njegovim riječima, osnovna misija Saveza jeste zaštita stabilnosti i sigurnosti, primarno na evropskom prostoru, ali i u širem globalnom kontekstu, kada je to u skladu sa zajedničkim odlukama članica.
Bolat je time indirektno ukazao na ograničenja kolektivnog djelovanja NATO-a u situacijama koje ne spadaju u okvir člana 5. Washingtonskog ugovora, odnosno slučajeve koji ne predstavljaju direktan napad na neku od država članica. Njegova izjava dolazi u trenutku pojačanih političkih pritisaka i očekivanja od saveznika da zauzmu jasnije stavove u vezi sa potencijalnim širenjem sukoba u regiji.
Na dodatno pitanje da li države članice NATO-a imaju pravo da podsjete američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Savez u svojoj suštini odbrambeni i da nije učestvovao u planiranju aktuelnih sukoba, Bolat je kratko i jasno odgovorio: “Da”.
Ovakav stav turskog ministra odražava širi diplomatski ton Ankare, koja u više navrata ističe važnost očuvanja ravnoteže unutar NATO-a, ali i izbjegavanja direktnog uplitanja Saveza u bilateralne ili regionalne sukobe koji mogu dodatno destabilizovati globalnu sigurnosnu arhitekturu.
