Predsjednik Trump objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da će, prema njegovim riječima, „cijela civilizacija nestati večeras i više se nikada neće vratiti“.
Nekoliko američkih zakonodavaca u utorak je pozvalo na aktiviranje 25. amandmana kako bi se američki predsjednik Donald Trump razriješio dužnosti, nakon što je u svojim izjavama zaprijetio potpunim uništenjem Irana.
„Cijela civilizacija nestat će večeras i nikada se više neće vratiti“, napisao je Trump na svojoj društvenoj platformi Truth Social.
Kongresmenka iz Novog Meksika Melanie Stansbury izjavila je kako Trump time prijeti masovnim ubistvima i ratnim zločinima, ističući da su takvi postupci upravo razlog zbog kojeg su stvoreni amandman i proces opoziva.
Kongresmenka iz Kalifornije Sydney Kamlager-Dove izjavila je da joj je krajnje žao zbog Trumpovih prijetnji, nazivajući retoriku čistim zlom i pozivajući Republikance na intervenciju.
Slično tome, zastupnik Ro Khanna rekao je da prijetnje ratnim zločinima predstavljaju očigledno kršenje Ženevskih konvencija i Ustava SAD-a.
Guverner Illinoisa JB Pritzker opisao je Trumpa kao izopačenog ludaka koji prijeti da uništi čitavu naciju.
Prema 25. amandmanu Ustava Sjedinjenih Američkih Država, potpredsjednik i većina Kabineta imaju ovlast proglasiti predsjednika nesposobnim za vršenje dužnosti, čime potpredsjednik automatski preuzima njegove nadležnosti. Međutim, proces je otežan jer se potpredsjednik JD Vance trenutno nalazi u Mađarskoj.
Ova politička reakcija razvija se paralelno s kontinuiranom eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, koja traje od 28. februara, kada su Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli ofanzivu protiv Irana.
Od tog trenutka, sigurnosna situacija u regionu se rapidno pogoršava, uz sve češće incidente, rastuće tenzije i zabrinutost međunarodne zajednice zbog mogućnosti šire destabilizacije.
Teheran je odgovorio na ofanzivu Izraela i Sjedinjenih Američkih Država serijom napada dronovima i balističkim raketama usmjerenih na nekoliko ključnih ciljeva u regionu, uključujući Izrael, Jordan, Irak, kao i zaljevske zemlje koje pružaju infrastrukturu i baze za američke vojne operacije.
Ovi napadi rezultirali su brojnim žrtvama među civilima i vojnim osobljem, kao i značajnom materijalnom štetom na energetskim postrojenjima, transportnoj infrastrukturi i strateškim objektima.
Posljedice napada nisu se ograničile samo na pogođene zemlje – globalna tržišta doživjela su poremećaje zbog nesigurnosti u opskrbnim lancima i povećanih cijena nafte i plina.
Avijacija je također bila pogođena; brojne međunarodne i regionalne avionske linije morale su mijenjati rute kako bi izbjegle zone povećanog rizika, dok su zračne luke u pogođenim državama privremeno redučile operacije.
Regionalna napetost i strah od daljnje eskalacije dodatno su uzdrmali političku i ekonomsku stabilnost Bliskog istoka, dok međunarodna zajednica poziva na smirivanje situacije.
