Saopćenje su potpisali članovi Inicijativnog odbora za osnivanje Foruma intelektualaca Brčko Distrikta BiH: Osman Mulahalilović, Enes Pašalić, Mustafa Sinanagić, Ćazim Suljević, Hajrudin Omerović, Kenad Bajrić i Enes Fazlović. Dokument je upućen iz Brčko Distrikta BiH 24. februara 2026. godine.
Pitanje objekta poznatog kao „Srpska kuća“ u Brčko Distriktu BiH sve više izaziva tenzije u javnosti. Tim povodom oglasila se grupa potpisnika okupljena u Inicijativni odbor za osnivanje Foruma intelektualaca Brčko Distrikta BiH, ističući zabrinutost zbog, kako tvrde, nastojanja da Republika Srpska proširi svoje ingerencije na području Distrikta.
Razlog za obraćanje javnosti jeste dopis Vlade Republike Srpske upućen Vladi Brčko Distrikta BiH, kojim se traži saglasnost za formiranje radne jedinice Ugostiteljskog servisa Vlade RS. Ta jedinica bi, prema navodima, pružala usluge za potrebe entitetske administracije u Brčkom, i to u objektu koji je Republika Srpska ranije kupila i nazvala „Srpska kuća“.
Potpisnici ističu da su u istoj zgradi već smještene pojedine institucije entiteta, uključujući Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RS, Poresku upravu RS te Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, prenosi Politicki.ba.
U saopćenju se naglašava da su ovakve aktivnosti, prema njihovom tumačenju, u suprotnosti s Konačnom arbitražnom odlukom za Brčko, kojom su entiteti trajno prenijeli svoje nadležnosti na organe Distrikta.
Autori dopisa podsjećaju da entiteti na području Brčko Distrikta BiH ne mogu obavljati javne funkcije, osim onih koje su im izričito dodijeljene Statutom Distrikta iz 2000. godine.
Također ističu da nijednom entitetu ne mogu biti povjerene upravljačke nadležnosti koje nisu jasno definisane postojećim statutarnim okvirom.
Kako navode, ovi potezi predstavljaju nastavak, kako ga opisuju, „planskog, postepenog i sofisticiranog procesa entitetizacije Brčko Distrikta BiH“, čiji je krajnji cilj, prema njihovom mišljenju, stvaranje pretpostavki za širi politički koncept konfederalizacije države, a time i mogućnost podjele Distrikta između entiteta. Upozoravaju da bi takav scenarij mogao imati dalekosežne posljedice po teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Od političkih predstavnika probosanskog bloka u Vladi i Skupštini Brčko Distrikta BiH zahtijevaju da od supervizora za Brčko iniciraju hitnu provjeru postupka kupovine predmetnog objekta, kao i da se ispita pravni osnov po kojem su organi vlasti Republike Srpske smješteni u toj zgradi.
Ukoliko bi se utvrdile nepravilnosti, traže poništenje kupoprodajnog ugovora, zabranu obavljanja javnih nadležnosti RS na području Distrikta te brisanje vlasništva Republike Srpske nad navedenim objektom iz evidencija.
Ukoliko supervizor ne postupi u primjerenom roku, potpisnici najavljuju da će se obratiti Vijeću za implementaciju mira i Arbitražnom tribunalu, uz obrazloženje da se upisom vlasništva i obavljanjem javnih funkcija krše odredbe Konačne arbitražne odluke, kao i Statuta Brčko Distrikta BiH.
Posebno naglašavaju da predstavnici vlasti u Distriktu, „ni pod kojim okolnostima“, ne bi smjeli dati saglasnost za formiranje radne jedinice Ugostiteljskog servisa Vlade RS, pozivajući se na član 1, stav 3 Statuta Distrikta, navodi se u saopćenju.
U protivnom, upozoravaju da će svaki vid podrške, pa i prešutno omogućavanje donošenja takve odluke, tumačiti kao saučesništvo u kršenju Konačne arbitražne odluke.
U saopćenju se, također, dovodi u pitanje djelovanje supervizora za Brčko, uz poziv da se javno očituje o tome da li eventualno izostajanje reakcije ima bilo kakve veze s lobističkim aktivnostima Vlade RS u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s mogućim promjenama stavova dijela međunarodne zajednice prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i Konačnoj arbitražnoj odluci.
Autori dopisa zamjeraju i izostanak reakcije državnih institucija u Sarajevu, naglašavajući da je Brčko Distrikt BiH pod suverenitetom Bosne i Hercegovine te da je, uprkos ranijim upozorenjima, godinama zapostavljan. Podsjećaju da je Distrikt uspostavljen kao primjer multietničkog i održivog uređenja države, uz ocjenu da bi svaka promjena njegovog statusa mogla biti posljedica kršenja Konačne arbitražne odluke.
Također ističu da je Republika Srpska potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i Aneks koji se odnosi na međuentitetsku liniju razgraničenja u području Brčkog, te da je pristala na arbitražni postupak. Naglašavaju da su odluke Arbitražnog tribunala konačne i obavezujuće, te da ih ne mogu mijenjati ni Skupština Brčko Distrikta BiH, ni Vlada Distrikta, ni gradonačelnik, kao ni supervizor, koji je, kako navode, obavezan nadgledati njihovu provedbu.
U saopćenju se dalje ocjenjuje da je kupovinom i uknjižbom predmetnog objekta, kao i obavljanjem javnih nadležnosti u toj zgradi, Republika Srpska prekršila odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i Konačne arbitražne odluke za Brčko. Upozorava se da bi svako takvo postupanje moglo dovesti do preispitivanja statusa Brčko Distrikta BiH pred Arbitražnim tribunalom.
Saopćenje potpisuju članovi Inicijativnog odbora za osnivanje Foruma intelektualaca Brčko Distrikta BiH: Osman Mulahalilović, Enes Pašalić, Mustafa Sinanagić, Ćazim Suljević, Hajrudin Omerović, Kenad Bajrić i Enes Fazlović. Dokument je datiran 24. februara 2026. godine i upućen iz Brčko Distrikta BiH.
