Sud u Bihaću izrekao je pravosnažnu presudu prema kojoj je Drago Tendžerić (28) iz Gradiške osuđen na šest mjeseci zatvora zbog krivičnog djela „Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti“, počinjenog na području Laništa u Ključu u januaru 2023. godine.
Zatvorska kazna izrečena od strane Kantonalnog suda u Bihaću uslijedila je nakon žalbe tužioca na prvostepenu uslovnu presudu Općinskog suda u Sanskom Mostu.
Tendžerić je pravosnažno osuđen zbog događaja 21. januara 2023. godine na području Laništa u Ključu, smještenog uz magistralni put M5 između Ključa i Bosanskog Petrovca. Prema presudi, on je zaustavio svoje putničko vozilo pored oznake – table s natpisom „Masovna grobnica Bošnjaka“ Lanište 1, grobnice iz koje je u naselju Biljani ekshumirano 188 tijela civila stradalih u posljednjem ratu.
Zatim je navodno zamolio prijatelja koji je bio s njim da ga fotografiše pored spomenute oznake, prethodno zavrnuvši majicu i okrenuvši leđa na kojima su bili istetovirani likovi ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, Draže Mihajlovića i Momčila Đujića, te ćirilični natpis „Sloboda ili smrt“.
„Pored toga, podigao je tri prsta desne ruke, što je simbol koji se među pripadnicima srpskog naroda koristi kao nacionalni pozdrav, a koji su tokom posljednjeg rata srpski vojnici koristili za vrijeme ratnih operacija u BiH. Time je, kako navodi Sud, svjesno djelovao na izazivanje vjerske mržnje i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima koji žive u Federaciji.“
Podsjeća se da je Tendžerić, svjesno i namjerno, 22. januara 2023. godine javno objavio fotografiju na svom Facebook profilu, postavivši je kao naslovnu sliku, koja se potom pojavila i na njegovom Instagram profilu. Ova objava, sa spornom fotografijom, dospjela je na gotovo sve elektronske i tiskane medije unutar Unsko-sanskog kantona i šire Federacije BiH, što je izazvalo široku zabrinutost i uznemirenost građana, posebno Bošnjaka iz općine Ključ i naselja Biljani.
Podsjetimo, napad na selo Biljani dogodio se u ranim jutarnjim satima 10. jula 1992. godine, a u njegovim posljedicama stradalo je oko 260 civila, većinom Bošnjaka, stanovnika ovog sela, što je dovelo do gotovo potpunog nestanka naselja u Bosanskoj Krajini. Među žrtvama bilo je i šestoro djece, dok je najstarija žrtva bila 85-godišnji Bećo Ćehić, a najmlađa četveromjesečna beba Amila Džaferagić.
Masovne grobnice s tijelima žrtava masakra u Biljanima uglavnom su otkrivene neposredno nakon rata, krajem 1995. i tokom 1996. godine. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, prva ekshumirana masovna grobnica – Crvena zemlja I – otkrivena je u novembru 1995. godine, iz koje je izvađeno šesnaest žrtava. Godinu dana kasnije izvršena je ekshumacija iz Crvene zemlje II, gdje je također pronađeno šesnaest tijela.
Najveća masovna grobnica je jama Lanište I, iz koje je u periodu od 5. oktobra do 15. novembra 1996. ekshumirano 188 žrtava. U narednim godinama nastavljene su ekshumacije iz manjih i pojedinačnih grobnica, te iz šuma ili napuštenih i spaljenih objekata. Na području Biljana zabilježeno je ukupno 34 pojedinačne grobnice, iz kojih je ekshumirano 34 tijela.
