Diplomatija bez rukavica: Donosimo detaljan izvještaj o tome kako je propao pokušaj Denisa Bećirovića da dobije bezuslovnu podršku Alijanse. Šekerinska je bila neumoljiva, a mi donosimo ključne momente razgovora koji su odredili dalju sudbinu bh. puta u NATO.
Prva zvanična adresa Denisa Bećirovića na čelu Predsjedništva BiH trebala je biti trijumfalni simbol evroatlantskog puta. Ipak, briselska agenda, pažljivo pripremana da pošalje poruku o nepokolebljivom NATO kursu, naišla je na neočekivane prepreke. Kako prenosi portal Istraga.ba, planirani diplomatski prodor pretvorio se u suočavanje s realnošću u kojem se Bećirovićevi ciljevi nisu poklopili s briselskim protokolom.”
Prema saznanjima portala Istraga iz izvora bliskih kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva, Denis Bećirović je uoči posjete Briselu pokušavao organizovati sastanak sa generalnim sekretarom NATO, Mark Rutte, ili barem osigurati zajedničku fotografiju koju bi predstavio kao zvanični susret.
Međutim, do tog susreta nije došlo, pa se Bećirović umjesto toga sastao sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a, Radmila Šekerinska.
Nakon sastanka, Šekerinska je kratko poručila da je razgovor bio konstruktivan, ističući da je razmijenjeno mišljenje o ključnim pitanjima. Naglasila je pozitivan napredak i ohrabrila nastavak reformi i saradnje, uz poruku da NATO ostaje čvrsto posvećen stabilnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Tokom razgovora iza zatvorenih vrata, Bećirović je detaljno predstavio dosadašnje aktivnosti BiH na putu ka članstvu u NATO-u. Govorio je o usvajanju reformskih programa, učešću Oružanih snaga u međunarodnim misijama, povećanju budžeta za odbranu te modernizaciji vojske.
Istakao je da su formalni uslovi za članstvo ispunjeni, te da na institucionalnom nivou postoji saglasnost o pristupanju, podsjećajući da su relevantni zakoni ranije usvajani i uz podršku političkih predstavnika iz Republike Srpske.
Također je naveo da istraživanja javnog mnijenja pokazuju većinsku podršku građana ulasku u NATO. U međunarodnom kontekstu, osvrnuo se na podršku Sjedinjene Američke Države i dokument o razvoju demokratije na Zapadnom Balkanu, naglašavajući da Washington i dalje podržava proširenje Saveza.
Bećirović je predložio intenziviranje saradnje s NATO-om, uključujući jasne sigurnosne garancije za BiH, izradu mape puta za interoperabilnost i mogućnost da BiH dobije poziv za članstvo do 2030. godine.
S druge strane, Šekerinska je pohvalila dosadašnji napredak, ali i naglasila potrebu za pravovremenim usvajanjem Programa reformi za 2026. godinu. Kao važan rok istakla je sastanak Sjevernoatlantskog vijeća planiran za 6. maj, gdje će saveznici imati priliku procijeniti naredne korake BiH i eventualnu podršku.
Ipak, ključna poruka iz Brisela bila je da dalji napredak ka članstvu zavisi prvenstveno od unutrašnjih političkih prilika u BiH. Šekerinska je jasno naglasila da je neophodno postići unutrašnji konsenzus i uputiti formalni zahtjev za pristupanje NATO-u prije nego što proces može napredovati.
U praksi, to znači da bez saglasnosti političkih aktera iz Republike Srpske, BiH ne može preći iz tehničke u političku fazu pristupanja. Trenutno rukovodstvo RS-a zagovara vojnu neutralnost, što dodatno otežava postizanje dogovora.
Zaključno, iako međunarodni partneri i dalje podržavaju NATO integracije BiH, stvarni napredak ostaje uslovljen unutrašnjim političkim konsenzusom, koji za sada nije na vidiku.
