Ono što je prije dvadesetak dana izjavio Šutalo, na gotovo identičan način jučer je ponovio i Dragan Čović. Riječ je o već provjerenoj strategiji prema kojoj se informacije najprije plasiraju u javnost putem odabranih novinara bliskih HDZ-u, a potom se formalno i politički artikuliraju.
Takav obrazac već je viđen, između ostalog, prilikom plasiranja prijedloga da Južnu interkonekciju gradi zajednički zagrebačko-mostarsko-sarajevski konzorcij.
Milan Šutalo, glavni urednik portala HMS i, poslije Zorana Krešića, druga violina u propagandnom orkestru Dragana Čovića, sredinom januara gostovao je u programu mostarske televizije HB. Tom prilikom otvoreno je poručio da bi hrvatska politika trebala izvršiti pritisak na visokog predstavnika Christiana Schmidta kako bi nametnuo izmjene Izbornog zakona. Kao svojevrsnu protivuslugu, HDZ, prema toj logici, ne bi blokirao realizaciju projekta Južna interkonekcija.
Šutalo je tom prilikom, gostujući u programu televizije HB, izjavio da se „kroz dva paralelna kolosijeka može uvjeriti visokog predstavnika Christiana Schmidta da interveniše i izmijeni Izborni zakon“.
Šutalo je naveo da bi, ukoliko Amerikanci procijene da je za realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije potrebno ukloniti ono što se predstavlja kao izvor nestabilnosti i pojačanih tenzija u BiH između dva naroda, taj problem mogli riješiti „jednim telefonskim pozivom“. Kao primjer je naveo mogućnost da, recimo, Marco Rubio kod Christiana Schmidta isposluje uklanjanje tog problema.
Dodao je kako je drugi način djelovanje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kroz kontakte s njemačkim kancelarom Merzom.
Kao treću mogućnost, Šutalo je naveo da bi, „ukoliko Kovačević, uprkos svemu, bude izabran bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, trebalo uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH radi poništenja takvog izbora“.
U nastavku je gledaoce televizije HB doveo u zabludu tvrdeći da, „prema presudi Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Ljubić’, hrvatski član Predsjedništva mora biti izabran glasovima onih koje po Ustavu predstavlja – Hrvata“.
Takva tvrdnja je netačna i nigdje nije sadržana u presudi „Ljubić“. Navedena odluka Ustavnog suda BiH uopće se ne odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH, već isključivo na pitanje izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH. Da ova interpretacija ima bilo kakvo pravno utemeljenje, HDZ bi još ranije podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH s ciljem osporavanja izbora Željka Komšića, što se, međutim, nikada nije dogodilo.
Čovićeva strategija pred put u SAD
Ono što je prije dvadesetak dana iznio Šutalo, jučer je na gotovo identičan način ponovio i Dragan Čović. Riječ je o već provjerenoj strategiji u kojoj se informacije najprije plasiraju u javnost preko odabranih novinara bliskih HDZ-u, da bi potom bile zvanično politički artikulirane. Takav obrazac već je viđen, između ostalog, i prilikom plasiranja prijedloga da Južnu interkonekciju gradi zajednički zagrebačko-mostarsko-sarajevski konzorcij.
Dragan Čović je jučer najavio da će u skorije vrijeme otputovati u Sjedinjene Američke Države kako bi lobirao za političke interese HDZ-a. Sve ukazuje na to da je riječ o unaprijed osmišljenoj strategiji u okviru koje će se podrška realizaciji projekta Južne plinske interkonekcije nastojati usloviti izmjenama Izbornog zakona.
„Biće jako puno razgovora u naredna dva tjedna, vidjet ćete. Čini mi se da je administracija u SAD-u otvorila svoja vrata za mnoge procese. Možda neke čude posjete Dodika i Cvijanović tamo, mi ćemo ići malo drugačije kroz nekih dvadesetak dana. Doći ćemo u poziciju da, kao što mijenjamo odnose oko Južne interkonekcije, mijenjamo i oko Izbornog zakona i državne imovine, jer je sve povezano“, izjavio je Čović.
Na Čovićevu izjavu dodatno svjetlo baca i jučerašnje saopćenje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, u kojem je navedeno da je finaliziran Nacrt izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji. Taj vremenski slijed događaja dodatno pojačava utisak da se pitanje ključnog energetskog projekta nastoji koristiti kao poluga pritiska u širem političkom paketu zahtjeva.
