Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, ocijenio je da je posjeta SAD-u članice Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović, bila korisna za državu. Prema njegovim riječima, uspjeh posjete treba mjeriti službenim izjavama američkih zvaničnika nakon sastanaka, a ne PR objavama Milorada Dodika.
Najvažniji sastanak Željke Cvijanović bio je onaj sa zamjenikom državnog sekretara Christopherom Landauom, koji je imao konkretne teme i jasne zaključke. Kako ističe Konaković, nije bitno s kim se fotografirate, već šta je dogovoreno. Saopćenje State Departmenta nakon sastanka govori o jačanju veza SAD-a i BiH, prije svega u ekonomiji, te o prioritetnoj izgradnji Južne interkonekcije.
Nije bilo govora o secesiji, niti o temama kojima godinama Milorad Dodik pokušava zamarati javnost, uključujući navodni sukob muslimana i kršćana u BiH. Jasno je, zaključuje Konaković, da su Cvijanović i njeni saradnici napokon učinili nešto korisno za BiH.
Vrlo je važno, ističe Konaković, da na sastancima u SAD-u nije bilo nikakvih entitetskih oznaka. Kao članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović je potvrdila dobre odnose BiH i SAD-a te, možda nesvjesno, umanjila značaj tema koje je godinama nametao Milorad Dodik.
Važni su bili i sastanci sa kongresmenima i senatorima. Zanimljivo je da niko od njih na društvenim mrežama nije objavio slike sa sastanka sa Željkom Cvijanović i delegacijom. Milorad Dodik je, kako je primijetio Konaković, prisustvovao nekim sastancima uz Cvijanović i v.d. predsjednicu Republike Srpske Anu Trišić Babić, što je za njega značajan pomak – od osobe pod sankcijama do prilike da posjeti Bijelu kuću ili State Department.
Međutim, zaključuje Konaković, oni nisu nanijeli štetu BiH niti ojačali RS. Naprotiv, potvrdili su ono na čemu BiH institucionalno radi godinama: dobre međudržavne odnose sa SAD-om i jačanje ekonomske saradnje. Čak je Cvijanović na panelu pohvalila Južnu interkonekciju i pozvala na američke investicije u RS. Bit će zanimljivo pratiti reakciju Rusije, jer o njoj nije bilo govora, dodaje Konaković.
Konaković je prokomentirao i prisustvo Milorada Dodika u sastavu delegacije članice Predsjedništva BiH.
Ono što je Milorad Dodik želio postići za svoj PR – pokazati političku prisutnost neposredno pred ponovljene izbore u RS-u – zapravo jeste postigao. Ipak, kako ističu poznavaoci prilika, on tamo ne može ići sam, već samo kao privjesak delegaciji državnih institucija, što jasno govori o njegovom stvarnom statusu.
Kad se pogledaju slike sa sastanaka sa kongresmenima i senatorima, pa i njegovo prisustvo na Molitvenom doručku s još desetak ljudi iz BiH, jasno je da je za Dodika ovo dobar PR. On time impresionira svoje pristaše i određene medijske i političke snage, uključujući i one na probosanskoj strani koji priželjkuju njegov ostanak na vlasti.
Od osobe koja je u EU gotovo potpuno izolovana, Dodik je uspio doći do Washingtona – to je njegov lični uspjeh. No, najvažnije je da nijedan pomak RS-a u odnosu na državne interese BiH nije ostvaren. Naprotiv, boreći se za svoj status i PR, Dodik je, paradoksalno, dodatno pomogao BiH.
Nije se čula nijedna riječ o secesiji niti o temama koje je ranije najavljivao, a slike će mu poslužiti samo za politički marketing pred izborima u RS-u, poručuje Konaković.
Komentirajući izjavu premijera RS-a Save Minića da su vlasti RS-a uspješno potrošile 1,3 miliona KM na lobiranje u SAD-u, dok je Konaković „lobirao preko firme koja se bavi klimom“, ministar vanjskih poslova BiH kaže da Minić o tome zapravo ništa ne zna. Konaković poziva nadležne institucije da provjere jesu li vlasti RS-a eventualno počinile krivična djela trošeći budžetski novac na ono što nije ustavna nadležnost entiteta – a to je vanjska politika.
„Što se tiče lobiranja za BiH, to ne radi nikakva klimatska firma, kako oni uporno tvrde, već ugledna lobistička kuća koju plaća udruženje registrirano od naših ljudi u Americi. Rezultati su već vidljivi, a pred nama je vrijeme koje će pokazati jesu li desetine miliona iz budžeta RS-a potrošene tek da bi se Dodik slikao po hodnicima ili su zaista promijenile odnos SAD-a prema BiH“, ističe Konaković.
On dodaje da redovni kontakti sa State Departmentom pokazuju promjene u korist BiH, naglašavajući da Južna interkonekcija nije samo plinska cijev, već projekt koji dodatno jača i podiže na viši nivo odnose BiH s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Konaković podsjeća i na brojne sastanke s američkim predstavnicima – desetine sastanaka sa njim i Denisom Bećirovićem te šest njegovih odlazaka u SAD u prošloj godini, s planom da ih bude još u ovoj – što pokazuje kontinuirani angažman BiH na međunarodnoj sceni.
