Home Blog Page 4

​„Od veličanja do sankcija: Kako skandali oko Mladića ugrožavaju poziciju Srbije”

By
admin
-
0
​„Od veličanja do sankcija: Kako skandali oko Mladića ugrožavaju poziciju Srbije”

Hrvatska traži oštru reakciju EU: Zbog poruka nakon Mladićeve smrti mogao bi uslijediti pritisak na Srbiju i Crnu Goru

Reakcije pojedinih političara u Srbiji i Crnoj Gori nakon smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića izazvale su nove političke tenzije u regionu. Iz Hrvatske stižu zahtjevi da se njegov odnos prema ratnoj prošlosti odrazi i na evropske integracije dvije zemlje.

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor pozvala je Zagreb da iskoristi članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji i razmotri blokiranje pristupnih pregovora Srbije, ali i Crne Gore.

Kosor je reagovala nakon što su se u javnosti pojavile poruke zvaničnika Srbije kojima se govori o Mladićevoj smrti, ali i izjave koje dovode u pitanje način na koji je Haški tribunal tretirao bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske.

Prema njenom stavu, odnos prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima ne može biti odvojen od evropskih vrijednosti i kriterija koje države kandidati moraju ispuniti na putu prema članstvu.

Posebno je kritikovala reakcije iz Srbije, dok je u kontekstu Crne Gore pomenula i njenog predsjednika Skupštine Andriju Mandića.

Mandić izrazio saučešće porodici
Mandić, koji je i lider Nove srpske demokratije, oglasio se nakon vijesti o Mladićevoj smrti i saopćio da je uputio saučešće njegovom sinu Darku.

Poručio je da je to učinio u svoje ime, ali i u ime stranke koju predvodi.
Takva reakcija dodatno je otvorila pitanje odnosa političkih struktura u regionu prema naslijeđu ratova devedesetih, posebno imajući u vidu pravosnažne presude međunarodnih sudova.

Ratko Mladić preminuo je u pritvoru u Scheveningenu, gdje je izdržavao doživotnu kaznu. Pravomoćnom presudom proglašen je krivim za genocid u Srebrenici i brojne druge ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Njegova smrt ponovo je otvorila rasprave o odnosu Srbije i drugih zemalja regiona prema presuđenim ratnim zločinima, ali i o tome koliko bi takve političke poruke mogle utjecati na evropski put Beograda i Podgorice.

Za sada nije poznato da li će Hrvatska konkretno pokrenuti proceduru za blokiranje nekog od pregovaračkih procesa, ali je jasno da pitanje odnosa prema ratnoj prošlosti ponovo postaje važna tema u odnosima Zagreba, Beograda i Podgorice.

​Vulin u novoj kontroverznoj izjavi uporedio Gavrila Principa i Ratka Mladića

By
admin
-
0
​Vulin u novoj kontroverznoj izjavi uporedio Gavrila Principa i Ratka Mladića

Vulin: Srbija duguje Mladiću državnu i vojničku sahranu i dan žalosti.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije, nekadašnji direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i aktuelni senator Republike Srpske Aleksandar Vulin ponovo je izazvao pažnju javnosti izjavama o ratnom komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, poručivši da mu Srbija duguje državnu i vojničku sahranu, kao i proglašenje dana žalosti.

Vulin je u pisanoj izjavi za medije kazao da Mladić, koji je pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina i genocida, prema njegovom mišljenju ne smije biti zaboravljen među Srbima.

„Od Gavrila Principa do Ratka Mladića najbolje Srbe ubijaju vezane.

Nije umro među onima koje je volio i nije se isplakao na kćerkinom grobu, ali među Srbima neće ni umrijeti, a za njim će imati ko da plače“, naveo je Vulin.

On je istakao i da, kako tvrdi, „Srbi nisu prodali Mladića“, te dodao da mu Republika Srpska duguje život, dok mu, prema njegovim riječima, „svi Srbi duguju zahvalnost i ljubav“.

Vulin je poručio da bi Srbija trebalo da Mladiću oda počast na najvišem državnom nivou.

„Srbija mu duguje državnu i vojničku sahranu i dan žalosti“, naveo je Vulin, uz poruku: „Neka bi Bog dao da nije takav posljednji među Srbima!“

Njegove izjave dolaze u trenutku kada se pitanje odnosa Srbije prema ratnom nasljeđu i presudama međunarodnih sudova ponovo nalazi u fokusu javnosti.

Mladić je 2021. godine pravosnažno osuđen na doživotni zatvor, nakon što je Žalbeno vijeće potvrdilo ključne zaključke prvostepene presude.

Vulin, koji je i lider Pokreta socijalista, godinama otvoreno zastupa stavove kojima brani lik i ulogu Ratka Mladića, dok njegove izjave o ratnim događajima i presuđenim ratnim zločincima često izazivaju burne reakcije u regionu.

Istovremeno, porodice žrtava i udruženja koja okupljaju preživjele ratnih zločina u BiH kontinuirano insistiraju na poštovanju sudskih presuda i podsjećaju na odgovornost pojedinaca za zločine počinjene tokom rata u BiH.

​Umro u zatvoru u Hagu: Mladić preminuo nakon dugotrajne bolesti

By
admin
-
0
​Umro u zatvoru u Hagu: Mladić preminuo nakon dugotrajne bolesti

Ratko Mladić – ime koje je ostalo simbol najtežih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Ratko Mladić, nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske, ostao je jedno od najpoznatijih i najkontroverznijih imena vezanih za rat u Bosni i Hercegovini.

Njegova uloga u ratnim operacijama, posebno u opsadi Sarajeva i događajima u Srebrenici, bila je predmet višegodišnjeg sudskog procesa pred međunarodnim pravosuđem.

Mladić je pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina. Presudom je potvrđena njegova odgovornost za dio najtežih zločina počinjenih tokom rata u BiH, uključujući genocid u Srebrenici, progon i ubistva civila, deportacije, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

Posebno mjesto u njegovoj presudi zauzima genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine. Nakon pada zaštićene zone UN-a, hiljade Bošnjaka, uglavnom muškaraca i dječaka, ubijene su u sistematskim egzekucijama.

Međunarodni sudovi utvrdili su da je u tim događajima počinjen genocid, a Mladićeva komandna odgovornost bila je jedan od ključnih elemenata njegove pravosnažne presude.

Osim Srebrenice, Mladić je ostao povezan i s dugotrajnom opsadom Sarajeva. Tokom gotovo četiri godine stanovnici glavnog grada BiH živjeli su pod granatiranjem i snajperskim napadima, dok su civilna infrastruktura, bolnice, pijace, škole i stambeni objekti bili izloženi napadima.

Sudski postupci utvrdili su njegovu odgovornost za kampanju terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva.
Nakon završetka rata Mladić se godinama nalazio u bjekstvu. Uprkos međunarodnoj potrazi i zahtjevima za njegovo hapšenje, gotovo šesnaest godina nije bio priveden pravdi. Uhapšen je 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina u Srbiji, nakon čega je prebačen u Haag i izveden pred međunarodni sud.

Njegovo hapšenje predstavljalo je važan trenutak za proces suočavanja s ratnim zločinima počinjenim tokom rata u BiH. Nakon višegodišnjeg sudskog procesa, 2017. godine proglašen je krivim za deset od jedanaest tačaka optužnice i osuđen na doživotni zatvor. Žalbeno vijeće je 2021. godine potvrdilo njegovu doživotnu kaznu.

Uprkos pravosnažnoj presudi međunarodnog suda, pitanje odnosa prema Mladiću i danas izaziva duboke podjele u regionu. Dok ga žrtve i njihove porodice vide kao jednog od glavnih simbola zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom, dio javnosti u Srbiji i Republici Srpskoj i dalje ga veliča i predstavlja kao ratnog heroja.

Upravo zbog toga njegovo ime i danas izaziva snažne reakcije i otvara pitanje koliko se društva na prostoru bivše Jugoslavije zaista suočavaju s prošlošću.

Za porodice žrtava, međutim, presuda nije kraj boli. Nijedna sudska odluka ne može vratiti izgubljene živote niti izbrisati posljedice koje su rat i zločini ostavili na hiljade porodica. Srebrenica, Sarajevo i druga mjesta stradanja ostaju trajno podsjećanje na cijenu mržnje, nacionalizma i nekažnjavanja.

Mladić je godinama bio bolestan, a posljednjih sedmica porodica i vlasti Srbije i bh. entiteta RS uporno su pokušavali da ga premjeste u Beograd gdje bi proveo posljednje dane.

Presuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, koji je bio glavnokomandujući Vojske Republike Srpske, preminuo je danas u 85. godini u haškom zatvoru, objavili su srbijanski mediji.

​Kriza u prosvjeti Republike Srpske: Školsku godinu otvara manjak od 500 prosvjetara, direktori u trci s vremenom

By
admin
-
0
​Kriza u prosvjeti Republike Srpske: Školsku godinu otvara manjak od 500 prosvjetara, direktori u trci s vremenom

Nova školska godina u Republici Srpskoj počinje uz ozbiljan kadrovski deficit, jer škole širom ovog bh. entiteta još uvijek pokušavaju pronaći stotine nastavnika i profesora kako bi nastava od septembra mogla biti organizovana bez većih problema.

Prema podacima Republičkog zavoda za zapošljavanje, od 30. juna do 24. augusta iskazana je potreba za čak 587 prosvjetnih radnika.

Od ukupnog broja traženih radnika, 385 je potrebno osnovnim školama, 116 tehničkim i stručnim školama, dok je 86 radnika potrebno u opštem srednjem obrazovanju. Podaci pokazuju da problem nije ograničen samo na nekoliko deficitarnih zanimanja, već da škole imaju poteškoće u pronalasku kadra iz brojnih nastavnih oblasti.

Najveća potreba u osnovnom obrazovanju je za nastavnicima razredne nastave, za koje su tražena 124 izvršioca. Slijede nastavnici matematike, kojih nedostaje 57, dok je za fiziku potrebno 44 radnika. Za srpski jezik i srodne oblasti traženo je 40 nastavnika, informatiku 37, a za muzičku kulturu i hemiju po 30.

Značajan broj nastavnika nedostaje i u drugim predmetima. Za biologiju i fizičko vaspitanje traženo je po 26 izvršilaca, za tehničko obrazovanje 23, a za engleski jezik 22 nastavnika.

Posebno zabrinjava činjenica da se među deficitarnim zanimanjima nalaze upravo predmeti koji su od ključnog značaja za obrazovanje učenika i njihovu pripremu za nastavak školovanja.

Nedostatak stručnog kadra naročito je izražen u srednjim školama, gdje postoji potreba za stručnjacima iz pojedinih tehničkih oblasti, prije svega mašinskim i elektroinženjerima.

Dio nastave zbog toga se, prema dosadašnjoj praksi, mora organizovati angažovanjem stručnjaka koji već imaju osnovno zaposlenje, ali dodatno rade u obrazovnim ustanovama.

U pojedinim školama problem bi ponovo mogao biti riješen angažovanjem apsolvenata, posebno za nastavu matematike i fizike. Takva praksa pokazuje koliko je teško pronaći kvalifikovane nastavnike za određene predmete, ali istovremeno otvara pitanje dugoročne stabilnosti obrazovnog sistema i kvaliteta nastave.

Kadrovski problemi dodatno su povezani s nepovoljnim demografskim kretanjima. Brojne porodice napuštaju Republiku Srpsku, zbog čega se smanjuje broj učenika, a sve više područnih škola ostaje bez dovoljnog broja đaka.

Posljedica toga je zatvaranje pojedinih područnih odjeljenja i škola, dok se preostali učenici često usmjeravaju prema većim školskim centrima.
Tako se obrazovni sistem u Republici Srpskoj istovremeno suočava s dva suprotna problema – u pojedinim sredinama nedostaje učenika, dok u drugim školama nedostaje nastavnog kadra.

Ukoliko se trendovi iseljavanja i smanjenja broja stanovnika nastave, pritisak na škole mogao bi biti još veći.

Pred početak nove školske godine tako ostaje otvoreno pitanje da li će sve škole uspjeti popuniti upražnjena radna mjesta i obezbijediti nastavu iz svih predmeta. Iako je angažovanje dodatnog i nestručnog kadra kratkoročno rješenje, dugoročno bi bilo potrebno sistemski rješavati problem odlaska nastavnika, manjka stručnjaka i sve nepovoljnije demografske slike.

Konakovićev performans: Puno boje i pažnje, a gdje su konkretni rezultati?

By
admin
-
0
Konakovićev performans: Puno boje i pažnje, a gdje su konkretni rezultati?

Potpredsjednica SDA i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aida Obuća kritikovala je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića zbog načina na koji je predstavio boravak u Vašingtonu.

Obuća smatra da je Konaković diplomatske susrete iskoristio za vlastitu političku promociju, posebno se osvrnuvši na njegov javni nastup s dječijom igračkom i kritike bivše ministrice Bisere Turković.

Aida Obuća iznijela je nove kritike na račun Elmedina Konakovića, navodeći da je javnosti drugačije predstavio teme o kojima se razgovaralo tokom njegovog boravka u Washingtonu.

Prema njenim tvrdnjama, sastanak u američkom State Departmentu bio je fokusiran na prijetnju nasilnog ekstremizma krajnje ljevice, što je, kako ističe, navedeno i u zvaničnom opisu konferencije.

Obuća je kritikovala Konakovićeve stavove i političko djelovanje, optužujući ga za političke obračune, selektivno korištenje institucija i pritisak na političke protivnike. Njegov način djelovanja slikovito je uporedila sa osobom koja izazove požar u vlastitoj kući, a zatim drugima objašnjava kako ga treba ugasiti.

Obuća je komentarisala i konkretne efekte Konakovićeve posjete Washingtonu, dovodeći u pitanje značaj ostvarenih diplomatskih kontakata.

Navela je da se Konaković sastao s Danielom Lawtonom, zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara, ali da, prema njenim riječima, tokom mandata nije uspio održati sastanak s državnim sekretarom Markom Rubiom.

Uz dozu ironije, poručila je da je mogao slijediti primjer Milorada Dodika i pokušati barem doći do susreta s Rubiom.
Osvrnula se i na Konakovićev video s ružičastim flamingom, koji je ocijenila kao simbol njegovog diplomatskog djelovanja – mnogo pažnje i atraktivnih poteza, ali premalo konkretnih rezultata. Dodala je da se nada da će Konaković jednog dana shvatiti da država nije „igračka na napuhavanje“.

PROZVANA HDZ-ova ZASTUPNICA: Iz Amerike stigle teške optužbe na račun Željane Zovko

By
admin
-
0
PROZVANA HDZ-ova ZASTUPNICA: Iz Amerike stigle teške optužbe na račun Željane Zovko

Govoreći o imenovanju novog visokog predstavnika, kazala je da postoji mogućnost postizanja konsenzusa između EU-a i SAD-a, naglasivši da bez podrške SAD-a Ured visokog predstavnika ne može funkcionirati.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko gostovala je na RTV Herceg Bosne, gdje je govorila o Rezoluciji usvojenoj u Hrvatskom saboru, ističući da Evropska unija nema problem s eventualnim formiranjem „hrvatske izborne jedinice“.

Zovko je kazala da Rezolucija predstavlja pregled aktivnosti koje je HDZ tokom posljednjih deset godina poduzimao u vezi s položajem Hrvata u Bosni i Hercegovini, kako kroz domaću, tako i kroz vanjsku politiku.

Naglasila je da iza Rezolucije stoji Hrvatski sabor, odnosno političke stranke koje su joj dale široku podršku. Reakcije na Rezoluciju ocijenila je iznenađujuće neprimjerenim.

Zovko je kazala da je Bosna i Hercegovina blokirana zbog nepravednih izmjena izbornog zakona i zbog toga što su Hrvati blokirani na evropskom putu.

“Hrvatska izborna jedinica ili izborna jedinica na hrvatskom jeziku nije ništa neuobičajno za Evropsku uniju, mi to imamo i u Belgiji gdje vi imate glasanje po izboru za koju listu na kojem jeziku vi smatrate da ste dio te skupine. Mi znamo da bi to bilo najelegantnije rješenje”, poručila je Zovko.

Ona tvrdi da bi na ovaj način doprinijelo se da jedna grupa u potpunosti izrazi svoju izbornu volju.

“Ne vidim razlog za ovakve reakcije koje ne žele argumentaciju na sistematsko kršenje i političko nasilje nad tim narodom. Virtuelna izborna jedinica je jedini način da bi se moglo spojiti građansko i etničko”, navodi Zovko.

Istakla je da mnoge države u Evropskoj uniji djeluju kao federalne države navodeći primjere Njemačke, Belgije i Italije u Južnom Tirolu.

“Federalizam je jedini način funkcionisanja Evropske unije i na taj način se evropska unija održava ova kakva jeste danas”, kazala je Zovko.

O imenovanju novog visokog predstavnika kazala je da može doći do konsenzusa EU i SAD i da bez SAD-a Ured visokog predstavnika ne može funkcionirati.

Zovko je kazala da radi da se približi SAD-u stajalište Hrvata u Bosni i Hercegovini i da je Max Primorac sam po sebi vezan da se u Bosni i Hercegovini nađe mirno rješenje i da je uvijek pomagao Bosni i Hercegovini.

ODGOVOR IZ AMERIKE

Nakon istupa Željane Zovko, oglasio se Jasmin Mujanović, bosanskohercegovački politolog s američkom adresom.

-Hrvatska desničarska zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko, nekadašnja diplomatkinja BiH, ponovo promoviše ‘belgijski model’ za ustavno i izborno uređenje Bosne. Međutim, sada sam uvjeren da ona, kao i njena HDZ kohorta, zapravo nikada nisu pročitali belgijski ustav, poručio je Mujanović.

Košarac poručio Konakoviću: Svakog dana tvoje vlasti – sve je manje BiH

By
admin
-
0
Košarac poručio Konakoviću: Svakog dana tvoje vlasti – sve je manje BiH

Košarac: Postao je jedan od najvažnijih političkih saveznika Republike Srpske.

Konaković pokušava spasiti narušeni politički rejting

Ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac ocijenio je da istupi Dine Konakovića predstavljaju pokušaj da popravi svoj narušeni politički ugled i povrati izgubljeno povjerenje javnosti.
Košarac smatra da Konakovićeve izjave ne donose ništa novo, već predstavljaju nastavak političkog djelovanja usmjerenog na popravljanje vlastitog rejtinga.

– Uzalud pokušava. Konakovićev politički brod nezaustavljivo tone, a oktobar se bliži. Mi nismo krivi za Konakovićevu političku propast, ma koliko se on upinjao da napadima na Milorada Dodika, SNSD i Srpsku pridobije željenu pažnju sve malobrojnijeg glasačkog tijela.

Najveća ironija leži u tome što je Konaković, ne shvatajući to, postao jedan od najboljih političkih saveznika Srpske – rekao je Košarac za Srnu.

Sve što smo htjeli na zajedničkom nivou, kaže Košarac, uradili smo, sve što radimo – radićemo i dalje.

Što nas Konaković više napada, to nam više olakšava posao

Ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac reagovao je na video-poruku Dine Konakovića upućenu građanima Republike Srpske, poručivši da takvi istupi, kako tvrdi, ne doprinose smirivanju političkih tenzija, već dodatno produbljuju postojeće podjele.

Košarac je ocijenio da Konakovićevi napadi imaju suprotan efekat od onoga koji, prema njegovim riječima, njihov autor želi postići. Istakao je da svaki novi napad dodatno potvrđuje politički pravac koji zastupa Konaković.

„Što nas Konaković više napada, to nam samo olakšava posao. Svakog dana Konakovića na vlasti – manje je BiH. Zato samo neka nastavi, odlično mu ide“, zaključio je Košarac.

Zašto opozicija najavljuje “mađarski scenario” za Milorada Dodika

By
admin
-
0
Zašto opozicija najavljuje “mađarski scenario” za Milorada Dodika

Politička situacija u Republici Srpskoj sve češće se poredi s događajima u Mađarskoj, posebno nakon izbornog poraza Viktora Orbana.

Uoči predstojećih izbora, dio opozicije smatra da bi sličan preokret mogao uslijediti i u RS-u, dok analitičari upozoravaju da postoje značajne razlike.

Predsjednik PDP-a Igor Crnadak tvrdi da među građanima postoji snažna želja za promjenama. Prema njegovoj ocjeni, građani su sve nezadovoljniji ekonomskom situacijom, korupcijom i načinom upravljanja, dok vlast pokušava zadržati podršku birača.

Sociolog Ivan Šijaković, međutim, smatra da se mađarski scenario teško može ponoviti u Republici Srpskoj.

Iako vidi određene sličnosti u društvenim okolnostima, ističe da u RS-u trenutno nema dovoljno snažne opozicione političke strukture koja bi mogla napraviti preokret kakav je u Mađarskoj napravio Peter Magyar sa strankom Tisza.

Šijaković kao važan faktor izdvaja i ekonomsku zavisnost dijela biračkog tijela od javnog sektora, zbog čega bi vlast, kako navodi, mogla lakše zadržavati podršku kroz različite finansijske i političke mehanizme.

Dodatna razlika, prema njegovim riječima, jeste odnos Evropske unije prema političkim prilikama u Mađarskoj i Republici Srpskoj. Zbog toga, zaključuje Šijaković, i pored određenih sličnosti, izborni ishodi u dva slučaja ne moraju biti isti.

Pitanje koje ostaje otvoreno jeste može li opozicija u RS-u iskoristiti nezadovoljstvo građana i pretvoriti ga u stvarnu političku promjenu.

Različit odnos EU

Komentirajući činjenicu da je nekadašnji mađarski premijer Viktor Orban imao dobre odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Šijaković je istakao da je položaj Mađarske ipak bio znatno drugačiji.

Prema njegovoj ocjeni, ključna razlika ogleda se u odnosu Evropske unije prema tadašnjoj mađarskoj vlasti i političkim prilikama u Republici Srpskoj.

„Glavna razlika je u tome što Evropska unija nije bila naklonjena Orbanu i jedva je čekala njegov odlazak. Evropa je uložila mnogo sredstava u njegov pad. S druge strane, niko u EU nije pretjerano zainteresovan za ono što se ovdje događa.

Zbog toga je predizborna atmosfera u Republici Srpskoj i Mađarskoj značajno drugačija, iako na prvi pogled postoje brojne sličnosti“, zaključio je Šijaković.

Iranski zvaničnik otvoreno ismijao Trumpa i podsjetio ga na prošle događaje.

By
admin
-
0
Iranski zvaničnik otvoreno ismijao Trumpa i podsjetio ga na prošle događaje.

Iranski zvaničnik oštro je reagovao na najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s Hormuškim moreuzom, poručivši da bi Washington trebao više brinuti o vlastitoj sigurnosti.

Ebrahim Azizi, predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta, oglasio se na društvenoj mreži X nakon Trumpove izjave da će “uskoro” proglasiti Hormuški moreuz teritorijom Sjedinjenih Američkih Država.

Azizi je Trumpove navode ismijao i upozorio ga da prestane s, kako je naveo, stalnim blefiranjem oko strateškog moreuza.

“Američki predsjednik bi trebao brinuti o vlastitoj sigurnosti, a ne neprestano blefirati u vezi s Hormuškim moreuzom; prije nego što završi skrivajući se u kamionu za hranu”, poručio je Azizi.

Kontekst izjave o “kamionu za hranu”

Azizijeva opaska odnosi se na nedavne izvještaje o sigurnosnoj operaciji tokom Trumpovog odlaska iz Ankare u julu nakon NATO samita. Prema pisanju India Today, Trump je tada prebačen s većeg aviona na manji vojni avion C-32A, pri čemu je u tajnosti prevezen preko aerodroma u kamionu za dostavu hrane (catering truck) zbog navodnih sigurnosnih prijetnji iz Irana.

Trump je kasnije i sam potvrdio da su ga Tajna služba i američka vojska savjetovali da promijeni avion.

Tenzije oko Hormuškog moreuza i “Zid od čelika”

Napetosti između Washingtona i Teherana dodatno su porasle nakon novih Trumpovih poruka o Hormuškom moreuzu.

Trump je tokom skupa u New Yorku rekao da će, nakon poraza Irana, proglasiti moreuz američkom teritorijom. Prema pisanju Hindustan Timesa, tvrdio je i da američka mornarica održava potpunu blokadu moreuza, koju nazivaju “Zid od čelika”, te da SAD imaju “potpunu kontrolu” nad tim strateškim plovnim putem.

Zbog rata SAD-a i Izraela protiv Irana, ovaj strateški važan prolaz, kroz koji inače prolazi značajan dio svjetskih zaliha nafte i gasa, uglavnom je zatvoren za slobodan saobraćaj.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi odlučno je odbacio Trumpove tvrdnje, naglašavajući da se moreuz “ne može zauzeti tvitom, nosačem aviona, izvršnom naredbom ili predizbornim govorom”. Dodao je da Iran ne strahuje od prikaza moći, jasno poručivši da Hormuški moreuz “jeste iranski, i ostat će iranski”.

Da li je realna opcija da Milorad Dodik bude kandidat za predsjednika Srbije

By
admin
-
0
Da li je realna opcija da Milorad Dodik bude kandidat za predsjednika Srbije

Nije više riječ samo o simbolici, zastavama i političkim porukama. Ono što se posljednjih dana moglo vidjeti u Srbiji i Republici Srpskoj otvara mnogo ozbiljnije pitanje: da li se pred našim očima oblikuje politički prostor koji prevazilazi granice Srbije, a koji Aleksandar Vučić sve češće naziva „svesrpskim“?

Ako je suditi po političkoj scenografiji posljednjih dana, Aleksandar Vučić i Milorad Dodik sve više nastupaju kao dvojica političara koji pokušavaju predstavljati jedan širi, zajednički politički prostor – prostor u kojem se Beograd i Banjaluka politički približavaju do mjere u kojoj granica između Srbije i Republike Srpske postaje sve manje važna u političkom narativu.

Pitanje koje je Zoran Paunović otvorio u beogradskom “Nedeljniku” zvuči kao politička provokacija, ali iza njega se krije mnogo ozbiljnije pitanje: gdje završava Srbija, a gdje počinje politički prostor koji Aleksandar Vučić naziva “svesrpskim”?

Ako je suditi po političkoj scenografiji posljednjih dana, Aleksandar Vučić i Milorad Dodik sve više nastupaju kao dvojica političara koji pokušavaju predstavljati jedan širi, zajednički politički prostor. Možda “srpski svet” kako su napisali kod Manjače…

Njihovu zajednička turneja kroz bh. entitet Republiku Srpsku početkom augusta, uoči i tokom obilježavanja godišnjice “Oluje”, pokazala je koliko je ta politička veza čvrst, ali Punović smatra da se to ne može (još) zvati “drugim svesrpskim saborom”.

Piše da Vučić od turneje sa Dodikom “ima sigurno marketinške koristi”, ali upozorava da bi morao paziti da Dodika u Srbiji ne prepoznaju, paradoksalno, kao – “Bosanca”.

A onda dolazi rečenica koja je vjerovatno i najprovokativniji dio cijele priče:

“Ili ako je siguran u ovo što priča sa Dodikom, neka kandiduje Dodika za svog predsedničkog kandidata u Srbiji. A?”

To nije najava. Nije ni tvrdnja da Vučić zaista priprema Dodikovu kandidaturu.

Ali jeste politički precizna provokacija.

Jer upravo Vučićeva politika posljednjih godina otvara prostor za pitanje koliko se pojam “srpskog sveta”, “svesrpskog jedinstva” ili zajedničkog političkog prostora može širiti prije nego što počne potirati granice između Srbije i entiteta RS.

Dodik je za tu raspravu idealan primjer.

On nije samo političar iz Bosne i Hercegovine. On je čovjek koji decenijama gradi svoju političku karijeru između Banje Luke i Beograda, koji je više puta govorio o potrebi snažnijeg povezivanja RS-a sa Srbijom i koji je i sam insistirao da građani tog dijela BiH trebaju imati lakši put do državljanstva Srbije.

Istovremeno, Vučić je upravo Dodiku posljednjih godina pružao snažnu političku podršku. Dodik je početkom augusta ove godine javno zahvaljivao Vučiću i govorio o Srbiji kao najvećoj podršci Republici Srpskoj.

Zato Paunovićevo pitanje ima težinu upravo kao politički paradoks.

Ako je Dodik dovoljno “srpski” da bude jedan od centralnih aktera Vučićeve politike “svesrpskog jedinstva”, može li onda jednog dana biti dovoljno “srpski” i da bude kandidat za najvišu funkciju u Srbiji?

Mile – Bosanac

Pravno, stvar nije potpuno nezamisliva samo zato što je Dodik rođen u Bosni i Hercegovini. Srbijanski zakon o izboru predsjednika propisuje da pravo da bude biran za predsjednika ima punoljetni državljanin Srbije koji ispunjava zakonske uslove.

Dostupni izvori navode i da Dodik ima državljanstvo Srbije. I studirao je u Beogradu. Tamo ima i imovinu. Golemu. Čak i vilu na Dedinju…

Ali politika nije samo pitanje zakonskog uslova.

Predsjednik Srbije nije predsjednik “svih Srba”. On je predsjednik Republike Srbije. Njegov mandat proizlazi iz građana Srbije, institucija Srbije i Ustava Srbije.

I upravo zato Paunovićeva ironija pogađa osjetljivo mjesto Vučićeve politike.

Jer jedno je govoriti da Srbija ima posebnu odgovornost prema Srbima izvan svojih granica. Drugo je politički stvarati utisak da granice između Srbije i Republike Srpske postaju samo formalna činjenica.

Treće je kandidirati političara iz Banje Luke za predsjednika Srbije.

Tu bi se otvorilo pitanje koje bi bilo mnogo veće od Dodika.

Šta je zapravo Srbija u Vučićevoj viziji?

Država sa svojim granicama i institucijama ili politički centar jednog šireg srpskog prostora?

Paunović upravo tu dovodi Vučićevu politiku do njenog krajnjeg, gotovo apsurdnog zaključka.

I zato pitanje iz “Nedeljnika” vrijedi ponoviti, čak i ako ga zasad treba čitati kao političku provokaciju:

Hoće li Aleksandar Vučić jednog dana kandidirati Milorada Dodika za predsjednika Srbije?

Za sada nema javne potvrde da takav plan postoji. Ali sama činjenica da je pitanje moguće postaviti bez da zvuči potpuno nezamislivo govori mnogo o političkoj atmosferi u kojoj danas djeluju Beograd i Banja Luka.

Ali, šta će biti ako Dodik sam kandidira? Hoće li se Vučić s njim završiti kao Slobodan Milošević sa Jovanom Raškovićem, čuvenim srpskim bukadžijom iz Hrvatske? Bilo bi neke kosmičke pravde da se upravo takvo što dogodi.

1...345...59Page 4 of 59
© Newsmag WordPress Theme by TagDiv