Nova školska godina u Republici Srpskoj počinje uz ozbiljan kadrovski deficit, jer škole širom ovog bh. entiteta još uvijek pokušavaju pronaći stotine nastavnika i profesora kako bi nastava od septembra mogla biti organizovana bez većih problema.
Prema podacima Republičkog zavoda za zapošljavanje, od 30. juna do 24. augusta iskazana je potreba za čak 587 prosvjetnih radnika.
Od ukupnog broja traženih radnika, 385 je potrebno osnovnim školama, 116 tehničkim i stručnim školama, dok je 86 radnika potrebno u opštem srednjem obrazovanju. Podaci pokazuju da problem nije ograničen samo na nekoliko deficitarnih zanimanja, već da škole imaju poteškoće u pronalasku kadra iz brojnih nastavnih oblasti.
Najveća potreba u osnovnom obrazovanju je za nastavnicima razredne nastave, za koje su tražena 124 izvršioca. Slijede nastavnici matematike, kojih nedostaje 57, dok je za fiziku potrebno 44 radnika. Za srpski jezik i srodne oblasti traženo je 40 nastavnika, informatiku 37, a za muzičku kulturu i hemiju po 30.
Značajan broj nastavnika nedostaje i u drugim predmetima. Za biologiju i fizičko vaspitanje traženo je po 26 izvršilaca, za tehničko obrazovanje 23, a za engleski jezik 22 nastavnika.
Posebno zabrinjava činjenica da se među deficitarnim zanimanjima nalaze upravo predmeti koji su od ključnog značaja za obrazovanje učenika i njihovu pripremu za nastavak školovanja.
Nedostatak stručnog kadra naročito je izražen u srednjim školama, gdje postoji potreba za stručnjacima iz pojedinih tehničkih oblasti, prije svega mašinskim i elektroinženjerima.
Dio nastave zbog toga se, prema dosadašnjoj praksi, mora organizovati angažovanjem stručnjaka koji već imaju osnovno zaposlenje, ali dodatno rade u obrazovnim ustanovama.
U pojedinim školama problem bi ponovo mogao biti riješen angažovanjem apsolvenata, posebno za nastavu matematike i fizike. Takva praksa pokazuje koliko je teško pronaći kvalifikovane nastavnike za određene predmete, ali istovremeno otvara pitanje dugoročne stabilnosti obrazovnog sistema i kvaliteta nastave.
Kadrovski problemi dodatno su povezani s nepovoljnim demografskim kretanjima. Brojne porodice napuštaju Republiku Srpsku, zbog čega se smanjuje broj učenika, a sve više područnih škola ostaje bez dovoljnog broja đaka.
Posljedica toga je zatvaranje pojedinih područnih odjeljenja i škola, dok se preostali učenici često usmjeravaju prema većim školskim centrima.
Tako se obrazovni sistem u Republici Srpskoj istovremeno suočava s dva suprotna problema – u pojedinim sredinama nedostaje učenika, dok u drugim školama nedostaje nastavnog kadra.
Ukoliko se trendovi iseljavanja i smanjenja broja stanovnika nastave, pritisak na škole mogao bi biti još veći.
Pred početak nove školske godine tako ostaje otvoreno pitanje da li će sve škole uspjeti popuniti upražnjena radna mjesta i obezbijediti nastavu iz svih predmeta. Iako je angažovanje dodatnog i nestručnog kadra kratkoročno rješenje, dugoročno bi bilo potrebno sistemski rješavati problem odlaska nastavnika, manjka stručnjaka i sve nepovoljnije demografske slike.