Prema podacima koje je iznio Mehmedović, od ukupno 33 državne institucije, na čelu njih 27 nalaze se Srbi i Hrvati, što čini čak 81 posto rukovodećih pozicija.
Šemsudin Mehmedović ukazao je danas na izraženu neravnomjernost u nacionalnoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine. Prema njegovim navodima, posebno je problematičan položaj Bošnjaka i građana koji se izjašnjavaju kao Ostali.
Mehmedović smatra da je potrebno što prije poduzeti konkretne mjere kako bi se osigurala ravnopravna i proporcionalna zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana u institucijama BiH.
Mehmedović je na današnjoj konferenciji za medije ponovo otvorio pitanje neravnomjerne nacionalne zastupljenosti u institucijama Bosne i Hercegovine, podsjetivši na prijedloge koje je ranije upućivao s ciljem rješavanja ovog problema.
Kako je naveo, prije oko mjesec i po dana predložio je izmjene Zakona o upravi kojima bi se prilikom zapošljavanja davala prednost kvalifikovanim kandidatima iz naroda koji je u određenoj instituciji zastupljen ispod zakonom utvrđenog nivoa.
Međutim, njegov prijedlog da se izmjene razmatraju po hitnoj proceduri nije dobio potrebnu podršku zastupnika iz Republike Srpske i HDZ-a.
Mehmedović je istakao da na ovaj problem upozorava već duže vrijeme. Podsjetio je i na zahtjeve koje je još 2023. godine upućivao Upravnom inspektoratu, kao i na ranije inicijative koje je dostavljao Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Mehmedović: Srbi i Hrvati rukovode u 27 od 33 državne institucije
Govoreći o nedavno održanoj međunarodnoj konferenciji posvećenoj ovom pitanju, ocijenio je da je njen rezultat podizanje svijesti o problemu zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u državnim institucijama.
Pozvao se i na odluke Ustavnog suda BiH prema kojima, kako je naveo, „ustavni princip kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda zabranjuje svaku dominaciju u strukturama vlasti“.
Prema podacima koje je iznio Mehmedović, od 33 državne institucije Srbi i Hrvati rukovode sa njih 27, odnosno 81 posto, dok Bošnjaci rukovode sa šest institucija. Naveo je i da je u aktuelnom mandatu Vijeća ministara od 58 rukovodećih državnih službenika zaposleno 11 Bošnjaka.
Kao primjere disproporcije izdvojio je Ministarstvo finansija i trezora, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ured za veterinarstvo, Institut za standardizaciju, kao i pojedine sektore Regulatorne agencije za komunikacije i Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Šemsudin Mehmedović tvrdi da je u 75 institucija BiH zaposleno gotovo 800 Bošnjaka manje od broja koji bi, prema njegovom tumačenju zakonskih odredbi o proporcionalnoj zastupljenosti, trebalo da bude zaposlen.
Za stanje u državnoj službi posebno je kritikovao direktoricu Agencije za državnu službu BiH Anitu Markić, navodeći da se godinama provode konkursi koji pogoduju određenim kandidatima. Najavio je da će javnosti naknadno predstaviti dodatne podatke o tim tvrdnjama.
“Rješenje nije otpuštanje Srba i Hrvata”
Istovremeno je naglasio da rješenje problema ne vidi u otpuštanju zaposlenih Srba i Hrvata.
„Ne predlažem i nikada nisam predlagao otpuštanje Srba i Hrvata“, kazao je Mehmedović, navodeći da bi se proporcionalnija zastupljenost mogla postići prvenstveno prilikom budućeg zapošljavanja, uz poštivanje stručnih uslova za radna mjesta.
Među mjerama koje predlaže su dosljednija primjena ustavnog principa proporcionalne zastupljenosti, provođenje preporuka Ombudsmena za ljudska prava BiH, jači nadzor nad javnim konkursima i radom Agencije za državnu službu, te objavljivanje registra zaposlenih državnih službenika sa podacima potrebnim za praćenje zastupljenosti.
Zatražio je i veći angažman Upravnog inspektorata Ministarstva pravde BiH, kao i političku odgovornost institucija i pojedinaca koji, prema njegovoj ocjeni, ne provode propise o proporcionalnoj zastupljenosti.
Mehmedović je pozvao i predstavnike probosanskih stranaka na zajednički pristup ovom pitanju, bez obzira na stranačke razlike.
Poručio je da će nastaviti ukazivati na ono što smatra kršenjem Ustava i zakona kada je riječ o zastupljenosti Bošnjaka u institucijama na različitim nivoima vlasti.