Direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Emir Suljagić podnio je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, ukazujući na sumnju da nije izvršavao obaveze koje proizlaze iz odluke visokog predstavnika o izmjenama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
Prema navodima prijave, riječ je o mogućem krivičnom djelu neizvršavanja odluka visokog predstavnika iz člana 203a. Krivičnog zakona BiH. Suljagić tvrdi da je Amidžić, obavljajući funkciju ministra i člana Vijeća ministara BiH, bio upoznat sa zakonskim obavezama, ali da je tokom dužeg perioda izostalo postupanje kojim bi se omogućila puna primjena usvojenih izmjena.
Odluku broj 16/23 visoki predstavnik donio je 20. septembra 2023. godine, na osnovu svojih ovlaštenja predviđenih Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Tom odlukom donesene su izmjene i dopune Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari – Spomen-obilježju i mezarju za žrtve genocida iz 1995. godine.
Izmjenama je dodatno proširena uloga Memorijalnog centra, posebno u oblasti istraživanja genocida, prikupljanja historijske građe i edukacije. Istovremeno je uveden novi član 15a kojim je predviđeno osnivanje Odjela za istraživanje genocida i edukaciju o genocidu kao posebne organizacione jedinice unutar Centra.
Zakonskim odredbama precizirano je da Odjel treba da se bavi istraživanjem genocida, prikupljanjem i obradom historijskih podataka, pripremom i izdavanjem publikacija, kao i razvojem edukativnih programa. Propisano je i pravo članova Odjela na plaću ili naknadu u skladu sa zakonom, dok je Služba Memorijalnog centra obavezana da ovom odjelu osigura potrebnu tehničku i administrativnu podršku.
U krivičnoj prijavi posebno se naglašava da formiranje Odjela nije pitanje političke volje, naknadnog dogovora ili diskrecionog prava ministra finansija, već obaveza koja proizlazi iz važećeg propisa. Međutim, prema navodima prijave, Memorijalnom centru od donošenja izmjena nije omogućeno da predviđenu organizaciju uspostavi i funkcije Odjela realizuje u punom kapacitetu.
Tužilaštvu je zato predloženo da ispita da li je dugotrajno izostajanje potrebnih postupaka predstavljalo svjesno i namjerno odbijanje izvršenja odluke visokog predstavnika, odnosno da li su postupci i propusti ministra, posmatrani pojedinačno i zajedno, dostigli nivo krivičnopravne odgovornosti.
Posebno bi trebalo utvrditi u kojoj mjeri je ministar bio upoznat sa obavezama koje proizlaze iz izmjena Zakona, koje su konkretne radnje bile potrebne za njihovu realizaciju, da li su te radnje preduzimane i, ukoliko nisu, iz kojih razloga je došlo do njihovog izostanka.
Uz krivičnu prijavu dostavljen je i niz materijalnih dokaza. Od Tužilaštva BiH zatraženo je formiranje predmeta, pregled relevantne dokumentacije i službene korespondencije, kao i saslušanje Emira Suljagića, Srđana Amidžića i drugih osoba koje bi mogle imati saznanja o okolnostima slučaja.
Konačna ocjena o tome da li postoje elementi krivičnog djela bit će na Tužilaštvu BiH, koje bi kroz provjere i eventualnu istragu trebalo utvrditi sve relevantne činjenice i odgovornost uključenih osoba.