Jurišić je poručila da bi dug RTRS-a od 100 miliona KM, “mogao vrlo brzo ugasiti BHRT”.
Gostujući u specijalnoj emisiji “Ne gasite BHRT”, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Duška Jurišić, iznijela je dramatične podatke o finansijskom stanju državnog javnog emitera. Njena centralna poruka bila je jasna: opstanak institucije koja je stub informisanja u državi visi o koncu zbog neizmirenih dugovanja iz entiteta Republika Srpska.
Situacija u kojoj se nalazi Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) odavno je prestala biti samo ekonomsko pitanje i postala ogledalo dubokih političkih podjela u zemlji. Iznos o kojem se govori nije samo brojka na papiru; to je egzistencijalni minimum neophodan da institucija izmiri nagomilane obaveze prema onima koji je održavaju u životu.
Struktura dugovanja i posljedice
Dugovanja BHRT-a obuhvataju širok spektar neizmirenih obaveza koje direktno ugrožavaju radni proces:
Dugovanja prema uposlenicima: Ljudi koji svakodnevno proizvode program mjesecima se suočavaju sa neizvjesnošću, često bez uplaćenih doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje.
Međunarodna izolacija (EBU): Zbog duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji, BHRT je pod sankcijama, što građanima uskraćuje pristup velikim evropskim događajima, uključujući i takmičenje za Pjesmu Evrovizije.
Osnovni resursi: Dugovi za struju, gas i ostale režijske troškove stalna su prijetnja potpunom mraku na ekranima.
Politički narativi vs. Realnost na terenu.
Predsjedavajući Doma naroda, Dragan Čović, nedavno je naglasio potrebu za kreiranjem “ambijenta” koji bi omogućio trajno rješavanje problema javnog servisa. Iako takve izjave deklarativno zvuče ohrabrujuće, kritičari, poput zamjenice ministra ljudskih prava i izbjeglica Duške Jurišić, podsjećaju na drugu stranu medalje.
Jurišić ističe da se “ambijent” nije gradio decenijama, već se aktivno urušavao kroz sistemske opstrukcije. Prema njenim procjenama, najmanje 50 miliona KM – što je polovina ukupnog duga – nedostaje direktno zbog bojkota plaćanja RTV takse u područjima s hrvatskom većinom.
Uzroci finansijskog kolapsa
Ključni problem nije samo u lošoj naplati, već u svjesnom političkom djelovanju:
Pozivi na bojkot: Godinama su visoki zvaničnici HDZ-a javno pozivali građane da ne plaćaju pretplatu, argumentirajući to nedostatkom kanala na hrvatskom jeziku i nezadovoljstvom uređivačkom politikom.
Nepostojanje održivog modela: Dosadašnji sistem naplate preko računa za električnu energiju pokazao se neefikasnim u Federaciji BiH zbog odbijanja saradnje određenih elektroprivreda.
Politička odgovornost: Dok se s jedne strane poziva na “izgradnju ambijenta”, s druge strane se godinama blokiraju zakonska rješenja koja bi BHRT-u osigurala stabilan i neovisan izvor prihoda.
Zaključak: Spas BHRT-a ne leži samo u jednokratnoj finansijskoj injekciji, već u promjeni političke paradigme. Bez prestanka bojkota i bez iskrenog prihvatanja javnog servisa kao institucije svih građana, “ambijent” o kojem govore politički lideri ostaće samo prazna retorika dok se jedna od ključnih državnih institucija polako gasi.
“Tačno je da su u posljednjih nekoliko godina ti pozivi utihnuli, ali je šteta napravljena. Jako je mali broj onih koji RTV taksu plaćaju u dijelovima BiH s hrvatskom većinom. Može se ispraviti, ali poziv za plaćanje mora doći od hrvatskih zvaničnika. Ako je uslovljen javnim servisom na hrvatskom jeziku, onda nema ni ambijenta, a nema ni BHRT-a”, poručila je Duška Jurišić.
