Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Kemal Ademović, u intervjuu za N1 govorio je o, kako je opisao, koordiniranoj blokadi koju provode HDZ i SNSD. Istakao je da takvo djelovanje značajno otežava funkcionisanje institucija BiH, te upozorio na posljedice koje takvi politički odnosi imaju na državne procese.
Ademović je također ocijenio da je bh. diplomatija pretrpjela neuspjeh u suočavanju s intenzivnim lobiranjem Milorada Dodika. U razgovoru je izrazio zabrinutost i zbog mogućih međunarodnih odluka koje se tiču uloge visokog predstavnika, navodeći da se dio tih procesa možda već oblikuje u Washingtonu.
Tokom ove sedmice ponovo je izostalo održavanje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, jer se na zasjedanju planiranom za srijedu nisu pojavili delegati HDZ BiH i SNSD-a. Zbog njihovog nedolaska nije vođena rasprava o nizu važnih i aktuelnih pitanja u zemlji.
Paradoksalno, upravo su isti delegati dan kasnije pozvali na hitno održavanje sjednice koja bi se bavila funkcionisanjem ovog doma.
O aktuelnoj političkoj situaciji i blokadama u radu Doma naroda za N1 je govorio predsjedavajući tog doma, Kemal Ademović.
Govoreći o posljednjem slučaju neodržavanja sjednice zbog izostanka delegata SNSD-a i HDZ BiH, Ademović je ocijenio da se ovaj put radi o, kako je naveo, „udruženoj blokadi“, za razliku od ranijih situacija kada su, prema njegovim riječima, te dvije stranke djelovale naizmjenično u blokadama rada institucije.
Navodi i da je primio pismo od dopredsjedavajućeg Nikole Špirića, u kojem predlaže zakazivanje Kolegija Doma naroda za 20. april, budući da 13. april – koji je bio prvobitni plan Ademovića za sastanak Kolegija, spada u vaskršnje praznike.
“Nije mi problem zakazati, ali problem je protok vremena, mislio sam da 20. ili 21. bude sjednica doma, u dilemi sam šta da uradim, da li da zakažem i sjednicu doma”, dodaje.
Na dnevnom redu prethodnih sjednica nalazile su se izuzetno važne tačke, uključujući evropske zakone, ukidanje akciza, te zakone u odnosu na zahtjeve Moneyvala.
Za narednu sjednicu, navodi Ademović, dnevni red neće uključivati zakon o akcizama, s kojim se ne slažu delegati SNSD-a, ali hoće ovaj koji se odnosi na Moneyval.
Također, dnevni red neće uključivati smjene kadrova SNSD-a, što je i u prethodnim slučajevima predstavljalo prepreku za održavanje sjednice zbog protivljenja delegata te stranke.
Na pitanje o očekivanjima da visoki predstavnik Christian Schmidt prekine ovu blokadu, odgovara da je prilikom pokretanja pitanja smjene Nikole Špirića od njega traženo da potpiše zahtjev, a na njegov upit kako će biti osiguran kvorum, dobio je odgovor od jednog od lidera Trojke: “Nemoj se brinuti to će riješiti visoki predstavnik”.
Pitanje državne imovine
Govoreći o pitanju državne imovine, koje je ponovo došlo u fokus javnosti nakon pokretanja projekta Južne interkonekcije, Ademović je istakao da je isključivo Parlamentarna skupština BiH nadležna da usvoji zakon kojim se uređuje ova oblast.
Prema njegovim riječima, jasno je da u ovom trenutku ne postoji politička volja da se takvo rješenje usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, iako je riječ o jednom od ključnih pitanja za funkcionisanje države.
Ukazao je i na druge probleme koje se odnose na državnu imovinu.
“Sve lokalne zajednice se ponašaju an način da uzurpiraju kako to oni misle da mogu da rade i svi oni krše presude Ustavnog suda, koji se očitvao više puta i rekao šta je državna imovina, i koji je način njenog raspolaganja”, naglasio je.
Ipak, izrazio je nadu da bi, ukoliko ovo pitanje dođe na dnevni red, moglo biti usvojeno, s obzirom da se radi o projektu Južne interkonekcije.
Odlazak OHR-a i Schmdita
U javnom prostoru već duže vrijeme kruže različite špekulacije o mogućem odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta, njegovoj eventualnoj zamjeni, kao i o opcijama poput zatvaranja ili premještanja Ureda visokog predstavnika (OHR).
O tim navodima za N1 je govorio predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Kemal Ademović.
„Ne mogu potvrditi takvu informaciju. Do mene dolaze različite informacije o mogućem odlasku Schmidta, izmještanju OHR-a u Brisel ili njegovoj zamjeni, ali ja zaista ne znam šta je od toga tačno“, kazao je Ademović.
Iako nije mogao dalje komentirati špekulacije, osvrnuo se na neke druge činjenice koje se odnose na visokog predstavnika.
“Izvjesno je da bi ovaj visoki predstavnik mogao biti kolateralna šteta pritisaka i uspostvaljenih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, Trumpovom administracijom od strane Milorada Dodika, koju svi potcjenjuju.
Dolazak člana porodice, sina Donalda Trumpa u Banjaluku u bilo kojem aranžmanu je priličan poraz bh. diplomatije bez obzira kakav je aranžman plaćen ili kupljen. Zašto nije došao u Sarajevo, glavni grad, tu su institucije, predsjedništvo.
Oni koji imaju komunikaciju s Bijelom kućom su trebali tražiti da dođe u Sarajevo. Ovo ima vrlo ozbiljne implikacije, ne bih ni preuveličavao, mislim da se potcjenjuje djelovanje Milorada Dodika takvo kakvo jest”, zaključio je Ademović.
