Osnovni sud u Banjoj Luci saopštio je da je 19. marta dostavio odgovor na zahtjev Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) Bosne i Hercegovine koji se odnosi na brisanje Milorada Dodika iz registra političkih organizacija, ali taj dokument još uvijek nije zaprimljen u Sarajevu.
Iz VSTS-a navode da su sredinom mjeseca zatražili tražene informacije od Osnovnog suda u Banjoj Luci, te ističu da odgovor još uvijek nije stigao. Dodaju da se komunikacija odvija putem pošte, zbog čega očekuju da će traženi dopis biti zaprimljen u narednim danima.
Cijeli slučaj izazvao je snažne reakcije u entitetu Republika Srpska, gdje brojni zvaničnici, kao i dio stručne javnosti iz oblasti prava, smatraju da bi ovakav postupak mogao predstavljati presedan te ga tumače kao vid pritiska na pravosudne institucije.
U pojedinim medijskim izvještajima pojavile su se i tvrdnje da je Kancelarija disciplinskog tužioca pri Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine formirala predmet protiv sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci, međutim takve informacije do sada nisu dobile zvaničnu potvrdu.
Podsjećanja radi, Milorad Dodik je prošle godine prvostepenom presudom Sud Bosne i Hercegovine osuđen na kaznu od jedne godine zatvora, uz dodatnu mjeru zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
Presuda je donesena zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, Christian Schmidt, čije su odluke prema važećem pravnom okviru obavezujuće.
Nakon izricanja presude, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je odluku kojom je konstatovan prestanak mandata Milorad Dodik na funkciji predsjednika Republike Srpske.
U nastavku procedure, pokrenute su i dodatne pravne radnje, uključujući zahtjev za njegovo brisanje iz evidencija u svojstvu predsjednika Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), što predstavlja dalji korak u provođenju posljedica sudske odluke.
Međutim, Osnovni sud u Banjoj Luci je još u decembru zauzeo stav da Milorad Dodik ostaje na čelu Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
U obrazloženju takve odluke navedeno je da se relevantne zakonske odredbe koje regulišu brisanje iz registra odnose na političke subjekte kao pravna lica, odnosno stranke, a ne na pojedince koji unutar tih organizacija obavljaju određene funkcije.
Cijeli predmet i dalje je u toku i bez konačnog epiloga, dok se očekuje zvaničan odgovor nadležnih institucija koji bi mogao dodatno razjasniti pravne dileme i odrediti dalji tok postupka.
