Velika Britanija nudi 4 milijarde funti (preko 9 milijardi KM!) za investicije u BiH, a naše vlasti – šute.
Dok nam se gradovi guše u smogu, ceste raspadaju, a mladi kupuju kartu u jednom smjeru, političari ignorišu kapital koji bi mogao transformisati državu.
Prema navodima ovog portala, s premijerom Nermin Nikšić održana su četiri do pet sastanaka, na kojima je glavna tema bila razvoj i osiguravanje finansiranja projekata brzih cesta te drugih ključnih saobraćajnih pravaca u Federaciji Bosne i Hercegovine
UK Export Finance (UKEF), izvozno-kreditna agencija Vlade Ujedinjeno Kraljevstvo, aktivno traži projekte održive infrastrukture širom Bosna i Hercegovina. Međutim, kako navodi Fokus, nadležne vlasti u BiH na različitim nivoima do sada nisu pokazale spremnost da iskoriste ovu mogućnost.
Iz Ambasade Velike Britanije u Sarajevu potvrđeno je da je od 2021. godine UKEF stavio na raspolaganje do četiri milijarde funti za dugoročno finansiranje infrastrukturnih projekata.
Ponuda uključuje rokove otplate do 22 godine za zelene projekte, uz fleksibilan uslov koji predviđa najmanje 20 posto britanskog udjela u realizaciji.
“Iako smo vodili razgovore s institucijama na svim nivoima vlasti – od općinskog, preko entitetskog, do državnog – nismo zaprimili zvaničan iskaz interesa koji bi omogućio konkretnu razradu projekata.
Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje spremno podržati inicijative poput unapređenja putnih i željezničkih veza na relaciji Sarajevo–Beograd, te se nada da će Bosna i Hercegovina slijediti pozitivan primjer Srbija, gdje finansiranje UK Export Finance već podržava realizaciju velikih infrastrukturnih projekata”, naveli su za Fokus iz Britanske ambasade u Sarajevu.
Treba naglasiti da je UKEF, zadužena za promociju međunarodne trgovine i ulaganja pružanjem konkurentnog finansiranja za visokokvalitetne infrastrukturne i razvojne projekte širom svijeta. Tako UKEF finansiranje već omogućava značajna infrastrukturna unapređenja u regionu.
U Srbija je, primjera radi, finansiranje UK Export Finance u iznosu od približno 660 miliona eura podržalo izgradnju 120 kilometara dugog, 5G-spremnog Moravski koridor.
U Sjeverna Makedonija je, s druge strane, potpisan međuvladin sporazum o partnerstvu s ciljem ubrzanja izgradnje brze željezničke pruge te modernizacije zdravstvene infrastrukture.
Projekti u Bihaću, Širokom Brijegu, Tuzli…
International Group sa sjedištem u London, koja realizira brojne velike infrastrukturne projekte širom svijeta, iskazala je interes za učešće u konkretnim projektima u Bosna i Hercegovina. Među potencijalnim projektima navode se brza cesta Bihać–Cazin–Velika Kladuša, zatim Mostar–Široki Brijeg–granica s Republikom Hrvatskom, kao i Tuzla–Brčko–Orašje.
O tim temama sastanke su s premijerom Nermin Nikšić, kao i s federalnom ministricom prometa Andrijana Katić, održali i britanski ambasador u BiH Julian Reilly. Također je organizirano više tehničkih i operativnih sastanaka u Autoceste FBiH.
Prema saznanjima portala Fokus, na nivou Tuzlanski kanton zabilježena je opća nezainteresiranost nadležnih institucija za realizaciju projekata u tom području.
Model “EPC+F”
Milan Gajić, donedavni regionalni direktor kompanije ERG, govorio je za Fokus o modelu tzv. “EPC+F”, koji je u protekle tri godine pokušavao predstaviti vlastima i institucijama u BiH.
Riječ je o modelu koji podrazumijeva projektovanje (Engineering), izgradnju (Procurement & Construction) i osiguravanje finansiranja (Financing) za državu ili entitet, čime bi se investitor uključio u kompletnu realizaciju projekta – od idejnog rješenja do zatvaranja finansijske konstrukcije.
U tom procesu blisko sam sarađivao s Duško Krsmanović, regionalnim direktorom UK Export Finance (UKEF), koji djeluje pri Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva u Beograd. UKEF je spreman osigurati garanciju za 85 do 95 posto ukupne vrijednosti investicije, uz uslov da postoji državna – ili čak entitetska – garancija. Također, najmanje 30 posto robe i usluga mora biti porijeklom iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Preostalih 5 do 15 posto investicije finansiralo bi se iz budžeta ili putem komercijalnih banaka, što je također moguće aranžirati. Riječ je o dugoročnim kreditima s grejs periodom do pet godina i rokom otplate od 14 godina, što ukupno može iznositi do 19 godina”, pojasnio je Milan Gajić.
Ističe da je ovaj model u više navrata prezentirao premijeru Nermin Nikšić i federalnoj ministrici prometa Andrijana Katić.
Amerika, Bechtel i Srbija
“Svaki razgovor bio je konstruktivan i praćen iskazanom zainteresiranošću. Nažalost, nakon toga nisu uslijedile konkretne mjere koje bi omogućile pokretanje projekata po tom modelu”, naveo je Gajić.
Prema njegovim riječima, ključna prepreka leži u Zakonu o javnim nabavkama, koji ne predviđa model objedinjene nabavke finansiranja i izgradnje. To u praksi znači da država mora unaprijed osigurati budžetska sredstva za gradnju kako bi mogla raspisati tender, jer trenutno nije moguće istovremeno raspisati postupak za finansiranje i izvođenje radova.
Kao moguća rješenja navodi donošenje posebnog zakona (lex specialis) ili zaključivanje međudržavnog sporazuma (G2G – government-to-government), poput bilateralnog ugovora s Ujedinjenim Kraljevstvom. Podsjeća da između Turska i Bosna i Hercegovina već postoji G2G sporazum na državnom nivou, ali nije siguran da li bi se sličan model mogao primijeniti i na entitetskom nivou.
“Smatram da bi vlasti trebale aktivnije raditi na pronalaženju rješenja, ukoliko je ovakav model finansiranja i izgradnje zaista poželjan. Do sada, nažalost, nije bilo ozbiljnijih institucionalnih pokušaja”, naglasio je.
Govoreći o primjerima iz regije, podsjetio je na angažman američke kompanije Bechtel u Srbija, gdje gradi Moravski koridor po sličnom modelu. Taj projekt također je podržan kroz UKEF finansiranje, s obzirom na to da je ključno ispuniti uslov o minimalno 30 posto britanskih proizvoda i usluga.
Gajić dodaje da Bechtel ima i registrovanu kompaniju u Londonu, što dodatno olakšava ispunjavanje tog kriterija.
