Upozorenja ekonomista: Četvrtina budžeta RS ide na otplatu duga
Od ukupno 8,9 milijardi maraka budžeta, čak 25% odnosi se na otplatu duga, prenosi RTRS. Dok javni servis izvještava o brojkama, ekonomisti upozoravaju na ozbiljan rizik od sistemskog sloma javnih finansija ukoliko se nastavi trend visokog zaduživanja.
Godinama je Republika Srpska bila sinonim za „život na kredit“, odnosno prekomjerno zaduživanje s ciljem održavanja budžetske likvidnosti.
Vlasti RS-a su se zaduživale na različitim stranama — od Londonske berze do mađarskih banaka — kako bi uspjele podmiriti socijalna davanja, ali i servisirati dugove akumulirane u prethodnim godinama
Federacija BiH između investicija i “života na kredit”
Dok se politička koplja lome oko sastava Vlade i reformskih zakona, ekonomski temelj Federacije BiH dolazi pod lupu javnosti. Dolaskom na vlast “Trojke” i premijera Nermina Nikšića, fokus se snažno pomjerio na budžetsku stabilnost. Dok vlast naglašava razvojni karakter budžeta, kritičari — predvođeni opozicijom, ali i medijima iz RS-a — upozoravaju na opasnu ovisnost o zaduživanju.
“Prijeti li Federaciji grčki scenario?
Na to je upozoreno u oba doma federalnog parlamenta, gdje se raspravljalo o prijedlogu budžeta za ovu godinu. Dok opozicija ukazuje na rast duga i nedostatak razvojnih projekata, federalni premijer Nermin Nikšić kategoričan da je budžet, kako kaže, snažno socijalno orijentisan. U ovoj godini Federacija će morati vratiti 1,3 milijarde ranijih dugova”, piše RTRS.
Od oko 8,9 milijardi maraka, čak 25 odsto se odnosi na dug, konstatuje RTRS. Javni servis RS-a piše i da ekonomisti upozoravaju na mogući sistemski slom javnih finansija.
Rekordno zaduženje: Planirano zaduženje od 2,3 milijarde KM u ovogodišnjem budžetu izazvalo je uzbunu. Postavlja se pitanje: ide li taj novac u kapitalne investicije (infrastrukturu, energetiku) ili isključivo na krpljenje rupa u socijalnim fondovima i administraciji?
”Grčki scenario” ili medijski spin?
Navodi Javnog servisa RS o “grčkom scenariju” u FBiH nose sa sobom dozu političkog likovanja. Ipak, činjenice kažu da je javni dug FBiH još uvijek u zakonskim okvirima, ali trend brzog rasta unutrašnjeg duga putem trezorskih zapisa poziva na oprez.
Strukturne promjene:
Za razliku od prethodnih godina, trenutna administracija se suočava sa pritiskom da istovremeno provede fiskalnu reformu (smanjenje doprinosa) i održi likvidnost budžeta, što je hod po tankoj žici.
Zaključak:
Federacija se nalazi u ključnom trenutku. Ako se krediti iskoriste za pokretanje privrednog ciklusa, zaduženje je opravdano. Ako pak postanu trajni model preživljavanja, metafora o “životu na kredit” mogla bi postati bolna realnost.
“Postoji ozbiljna bojazan da ono što se javno prikazuje ne odgovara stvarnosti, jer inače sami postupci ne bi imali smisla. Ako je stanje tako dobro kako se hvali u nekoj preuranjenoj izbornoj kampanji, zašto se onda nisu smanjili doprinosi od nove godine, zašto se onda nije obavljala fiskalna reforma?”, kazao je Gavran
