Smatram da su Schmidtove odluke imale za posljedicu produbljivanje diskriminacije, te ga pozivam da razmotri donošenje nove odluke kojom bi se ispravile postojeće manjkavosti.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Zlatan Begić (DF) danas održava press konferenciju povodom presuda Evropskog suda za ljudska prava donesenih po njegovoj apelaciji.
Predmet „Begić protiv Bosne i Hercegovine“ okončan je djelimičnim usvajanjem njegovih pritužbi, pri čemu je Sud utvrdio postojanje diskriminacije u vezi s njegovom kandidaturom za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH, kao i za poziciju u rukovodstvu državnog parlamenta.
Riječ je o dvjema aplikacijama: prva se odnosi na izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, dok se druga tiče izbora predsjedavajućeg i dvojice zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Begić je naglasio da presuda potvrđuje kako su odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, donesene u izbornoj noći 2022. godine u vezi s izborom predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, bile u suprotnosti s ranijom odlukom Ustavnog suda BiH.
Prisutnima se na početku obratio Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.
Postojala je još jedna apelacija, ona je odbijena u Strazburu. Moramo vidjeti šta ćemo dalje, zašto je odbijena, hoćemo li se žaliti. Ovo što radimo, ne treba se shvatiti kao kukanje na nepravdu. Nema kukanja, pravljenja žrtve. Ovo je politička i pravna pobjeda, u cilju građanske države. Ovo neće biti provedeno tek tako i lahko. Većina vlasti izvlače politicku korist. Ne očekujemo da će krenuti u takvu vrstu provedbe. Ovo nije otpor, ono što je radio visoki predstavnik. Ovo pokazuje da je napravio veliku grešku. Odluke Suda su pokazale svjesno pristajanje Trojke da učestvuju u ovome. Mislim da je to politička pouka koja se može izvući. Schmidt je svjesno išao, a Sud je presudio. Tadašnji američki ambasador Murphy je sve predvodio, a Schmidt je provodio – rekao je.
Begić je također istaknuo da su se na ovom putu odvijale dvije paralelne putanje.
CIK je odbio kandidaturu da kandidata iz reda Ostalih kandidujemo za rukovodstvo doma. Europski sud je presudio da je prekršen protokol 12. Držao se Sud principa vladavine prava. Presuda koja se tiče predsjednika i dva potpredsjednika je specifična jer imamo presudu Suda za ljudska prava, i jer je diskriminacija zasnovana u pravilima koje je nametnuo Visoki predstavnik. Zanemario je odluku Ustavnog suda BiH iz godina ranije. Očekivao sam da će Schmidt otkloniti to, da će uvažiti odluke Ustavnog suda. On ne da nije ispoštovano presudu, bili smo šokirani, on je još vise produbio i zacementirao s ciljem preferencije jedne političke stranke. Vjerujući u protokol 12, institucije to nisu uvažile. Obratili smo se Sudu za ljudska prava i dobili smo presudu.
Schmidt je donio odluke gdje se produbljuju diskriminacije. Pozivam ga da donese novu odluku čime bi ispravio svoju odluku. Ukoliko to ne učini, on nema kredibilitet da spočitava ikome krašenje odluka Ustavnog suda. On ako to ne uradi, gubi kredibilitet. Trebao je još jučer krenuti da to radi. Uveo je nove diskriminacije – poručio je Begić.
Govorio je i o drugoj apelaciji.
Ja sam isključen iz mogućnosti obnašanja funkcije u rukovodstvu Predstavničkog doma, pozivajući se na Ustav, konkretno Nebojšu Radmanovića. Utvrđena je diskriminacija, a neprovođenje presuda Suda za ljudska prava predstavlja krivično djelo. Odluke će se provoditi kada u Parlamentu budu sjedili ljudi koji neće praviti kompromise, nego ih zaista sprovesti. Pitanje je bi li Schmidt nametnuo ova pravila bez podrške iz Sarajeva, gdje je tada prioritet bio doći do vlasti, čak i pristajući na diskriminaciju.
U EU ne može biti primljena zemlja koja ne poštuje Odluke Suda za ljudska prava. To je kršenje ljudskih prava. Oko 400.000 ljudi trpi različite oblike diskriminacije – rekao je Begić.
Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH, istaknuo je da je presudama Suda za ljudska prava otvoren put za poštivanje prava svih građana BiH. Naglasio je da DF radi na izgradnji države, dok se, po njegovim riječima, Dodik i Čović zalažu za etničku podjelu. Zahvalio je Begiću i Kovačeviću na uspjehu pred Sudom, ističući da su te presude iznad Ustava.
Novinarima se obratio i Slaven Kovačević, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava i kandidat za člana Predsjedništva BiH ispred DF.
Visoki predstavnik je uveo koeficijent konstitutivnih naroda zavisno od mjesta prebivališta građana. To, kako kaže Kovačević, podsjeća na zakone koji su važili u Evropi 1940-ih. Pitanje je šta će vlast poduzeti – hoće li se žaliti ili izazvati pravni haos. „Kažu da je HDZ fiks, a fiks je samo država BiH, sve ostalo je promjenjivo“, dodao je Kovačević.
