Naslovnica Vijesti ​Istraga protiv Hasanspahića: Sumnja se na dugogodišnje zataškavanje optužbi protiv lidera HDZ-a.

​Istraga protiv Hasanspahića: Sumnja se na dugogodišnje zataškavanje optužbi protiv lidera HDZ-a.

2516
0

Prijava je podnesena jer je Hasanspahić u okviru svog predmeta organiziranog kriminala godinama zadržavao prijavu za ratne zločine protiv predsjednika HDZ-a BiH, Dragana Čovića.

Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine podnijelo je prijavu Uredu disciplinskog tužioca pri VSTV-u protiv državnog tužioca Ćazima Hasanspahića, prenosi portal Istraga.ba.

Razlog za podnošenje prijave je to što je Hasanspahić, postupajući u predmetu organiziranog kriminala, godinama zadržavao prijavu za ratne zločine koja se odnosi na predsjednika HDZ-a BiH, Dragana Čovića.

Podsjećamo, Ćazim Hasanspahić je kao tužilac u Odjelu za terorizam bio zadužen za predmet protiv Dragana Čovića, u okviru kojeg se jedan segment odnosio na navode o ratnim zločinima koji se dovode u vezu s njim. Iako je, prema procedurama, taj dio predmeta trebao odmah izdvojiti i ustupiti Odjelu za ratne zločine, Hasanspahić to nije učinio, objavio je ranije portal Istraga.ba.

Nekoliko godina kasnije, Tužilaštvu BiH dostavljene su dodatne prijave protiv Dragana Čovića. Jedna je upućena iz Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, dok je druga zaprimljena direktno u Tužilaštvu BiH. Obje prijave odnose se na navode o ratnim zločinima povezanim s liderom HDZ-a BiH, a jedna od njih bila je, prema navodima Istrage, čak izričito adresirana na Odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH.

No, tadašnja glavna državna tužiteljica Gordana Tadić odlučila je te prijave dostaviti u Odjel za terorizam, odnosno tužiocu Ćazimu Hasanspahiću kojeg je u to vrijeme, za potrebe HDZ-a, kontrolirao tadašnji zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

Iako su obje prijave protiv Dragana Čovića sadržavale navode o “ratnim zločinima”, Ćazim Hasanspahić je odlučio da ih zadrži u svom spisu pod oznakom T20 0 KTA 0014998 17, i to bez da ih proslijedi Odjelu za ratne zločine, gdje bi bile dodijeljene odgovarajuće oznake.

Podsjećamo, VSTV je još 2015. godine donio Pravilnik o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima, kojim je precizno definirano kako se predmeti označavaju i raspoređuju prema nadležnim oblastima.

Dakle, čak i ako je bilo “neodredivo krivično djelo ili počinilac”, Hasanspahić je morao prijave koje su se odnosile na ratne zločine i Dragana Čovića proslijediti Odjelu za ratne zločine gdje bi im se stavila oznaka KTARZ. Zbog čega nije postupio u skladu sa ovim Pravilnikom VSTV-a, nije poznato. Kao što nije poznato zbog čega Ćazim Hasanspahić prije godinu i po nije postupio po uputi svojih nadređenih da dio ovog spisa koji se odnosi na ratne zločine, prebaci u Odjel nadležan za procesuiranje ratnih zločina.

Naime, prije godinu i po Tužilaštvo BiH je izvršilo analizu predmeta kod pojedinih tužilaca te je utvrđeno da se u Hasanspahićevom KTA spisu nalaze prijave za ratne zločine. Iako je dobio uputstvo od nadređenih da predmet proslijedi u Odjel za ratne zločine, Hasanspahić je poslušao naputak iz HDZ-u bliskih krugova da to ne uradi. I nije uradio. Prijava protiv Dragana Čovića za ratne zločine tako se kiselila u ladici skoro deceniju, otkrio je portal Istraga.ba.

A evo o čemu se radi.

Dragan Čović je, naime, 1993. godine tražio da mu upravnik zatvora u kojem su bili zatočeni Bošnjaci, pošalje radnu snagu u mostarski Soko.

“Molim vas da nam za potrebe ZI Soko omogućite izuzimanje deset zatvorenika, a sa ciljem obavljanja određenih poslova – podizanje i postavljanje zaštitne ograde oko ZI Soko… Osiguranje zatvorenika će obavljati Funkcija sigurnosti ZI Soko Mostar”, stoji u spornom dokumentu od 22. juna 1993., koji potpisuje Dragan Čović.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime