Vijest o navodnom proruskom djelovanju mađarskog ministra vanjskih poslova Péter Szijjártó nije izazvala iznenađenje među članicama Europska unija.
Reakcije dolaze nakon informacija da EU sve češće ograničava razmjenu povjerljivih podataka s Mađarskom te organizira sastanke u užem krugu država, posebno nakon upozorenja poljskog premijera Donald Tusk o dugogodišnjim sumnjama da vlada Viktor Orbán dijeli osjetljive informacije s Rusijom.
Podsjetimo, prema pisanju The Washington Post, mađarska vlada održavala je bliske veze s Moskvom i tokom rata u Ukrajini. Navodi se da je Szijjártó, tokom pauza na sastancima s kolegama iz EU, navodno komunicirao i razmjenjivao informacije s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Ovakvi potezi u pojedinim medijima i političkim krugovima okarakterisani su kao ozbiljno narušavanje povjerenja unutar Europe, pa čak i kao čin izdaje.
„Neki su u to sumnjali, neki bili uvjereni, a neki su to odavno znali. No, važno je naglasiti da se ovdje ne radi o samostalnoj odluci ministra Péter Szijjártó, već o dosljednom provođenju politike mađarskog premijera Viktor Orbán.
U osnovi, riječ je o nastojanju da se zadrži bliskost s Moskvom, prvenstveno zbog osiguravanja energenata poput nafte i plina po povlaštenim cijenama. Takav odnos, prema riječima analitičara, ne donosi korist samo državi, već i uskom krugu politički povezanih ekonomskih aktera.
Istovremeno, u relevantnim krugovima bliskim obavještajnim strukturama već duže vrijeme kruže tvrdnje da Rusija posjeduje određene kompromitirajuće informacije o Orbánu, što dodatno komplikuje razumijevanje prirode tih odnosa“, ističe Trkanjec.
Prema njegovim riječima, Budimpešta je shvatila da ruski utjecaj u susjednoj regiji neće prestati, iz čega proizlazi sukob s Hrvatskom oko naftovoda Janaf.
„Postoji i izražena ambicija da se otkupi ruski udio u Naftnoj industriji Srbije, pri čemu je cilj dvostruk – s jedne strane dodatno učvrstiti odnose s Moskvom i predstaviti se kao pouzdan saveznik, a s druge ostvariti i šire strateške interese.
No, iza toga se, prema upozorenjima analitičara, mogu kriti i dublji politički motivi. Nije bez simbolike, ističe Trkanjec, to što Viktor Orbán u svom uredu drži kartu takozvane Velike Mađarske, što mnogi tumače kao signal dugoročnih političkih aspiracija“, upozorava.
Analitičar Trkanjec upozorava da bi posljedice ovih političkih manevara mogle imati dalekosežan utjecaj na cijeli jugoistočni dio Europe. Prema njegovim riječima, iza poteza premijera Viktor Orbán mogla bi stajati složenija i opasnija strategija.
„Mislim da je njegov (Orbánov) cilj iskoristiti Vučića i Dodika s pozicije moćnijeg u trijumviratu kako bi se, uz ruski potisak, regija dovela u stanje kaosa, u kojem bi zatim on, ako ostane na vlasti, nastupio kao saveznik Moskve i Washingtona, smirio tenzije pa iz svega izvukao osobnu korist, ali i ojačao mađarski utjecaj.
Ako se mijenjaju granice, zašto se i Mađarska ne bi uključila u taj proces? Cilj svih ciljeva prodor je na more, kako god i preko kojeg god terena“, zaključuje Trkanjec.
