U Kongresu se rađa rijedak dvostranački savez: Ro Khanna i Thomas Massie traže da se Donaldu Trumpu ograniči pravo na samostalno pokretanje napada na Iran. Poruka je jasna – o ratu i miru ne odlučuje samo Bijela kuća, već i Kongres.
Lider manjine u Zastupničkom domu SAD-a, Hakeem Jeffries, izjavio je u nedjelju da će ovaj dom, nakon povratka na zasjedanje u ponedjeljak, ponovo glasati o rezoluciji o ratnim ovlaštenjima kojom bi se ograničile vojne operacije protiv Iran bez odobrenja Kongresa, javlja Anadolu Agency.
“Po našem povratku nastavit ćemo s istim naporima”, rekao je Jeffries u intervjuu za MSNBC Reports NOW, aludirajući na rezoluciju kojoj je ranije ovog mjeseca nedostajalo tek nekoliko glasova za usvajanje.
Dodao je da su neki demokratski zastupnici koji su ranije glasali protiv ove mjere u međuvremenu signalizirali da bi je mogli podržati kada se ponovo nađe na dnevnom redu. Prema njegovim riječima, ta promjena bi mogla povećati šanse da rezolucija ovog puta bude usvojena.
Dvostranačku rezoluciju predložili su demokratski zastupnik Ro Khanna i republikanski zastupnik Thomas Massie. Njome bi se od predsjednika SAD-a, Donald Trump, zahtijevalo da prije eventualne upotrebe vojne sile protiv Iran zatraži odobrenje Kongresa. Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država je 5. marta odbio prijedlog, glasajući protiv rezolucije sa 219 glasova naspram 212.
Ponovni pokušaj usvajanja dolazi u trenutku kada rastu i ljudski i materijalni troškovi vojne kampanje. Od početka zajedničkih američko-izraelskih udara na Iran 28. februara poginulo je 14 američkih vojnika.
Istovremeno, iranski napadi oštetili su najmanje 17 američkih vojnih i diplomatskih objekata širom regije. Među njima je i sjedište Peta flota američke mornarice u Bahrein, gdje je šteta procijenjena na oko 200 miliona dolara, prenosi The New York Times. Također je pogođen radar za rano upozoravanje u Katar, čija se vrijednost procjenjuje na oko 1,1 milijardu dolara.
Rasprava o ovoj rezoluciji ponovo je otvorila šire pitanje ustavnih ovlaštenja za pokretanje vojnih operacija u SAD-u. Prema američkom ustavu, United States Congress ima ovlaštenje da objavi rat, dok predsjednik kao vrhovni komandant može narediti vojne akcije u određenim okolnostima.
Kako bi ograničio jednostrane vojne poteze izvršne vlasti, Kongres je nakon Vijetnamski rat usvojio War Powers Resolution. Ovaj zakon zahtijeva da predsjednik obavijesti Kongres o upotrebi američkih oružanih snaga u roku od 48 sati i da prekine vojne operacije nakon 60 dana ukoliko zakonodavno tijelo ne odobri nastavak akcije.
Aktuelna inicijativa u Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država dolazi i usred zabrinutosti da bi eskalacija sukoba s Iran mogla dovesti do šireg regionalnog rata na Bliskom istoku, posebno zbog uključenosti saveznika poput Izrael i prisustva američkih vojnih baza u državama kao što su Bahrein, Katar i Kuvajt.
Pojedini zastupnici iz obje stranke upozoravaju da bi bez jasnog odobrenja Kongresa svaka dugotrajnija vojna operacija protiv Irana mogla izazvati ozbiljne političke i sigurnosne posljedice, kako za SAD tako i za stabilnost cijele regije.
