Osumnjičeni, italijanski državljanin i bivši uposlenik metalske kompanije, tereti se za produženo i teško krivično djelo dobrovoljnog ubistva.
Tri decenije kasnije ponovo se otvaraju pitanja o morbidnom ratnom „sportu“. O strancima koji su se peli na brda i visoke zgrade, plaćajući da pucaju na građane Sarajeva. O ratnom safariju u kojem je lovina – čovjek.
Ko su bili ti ljudi? Zna se da su dolazili sa Zapada. Možda i poneki Rus. Zna se i da su bili bogati.
Gnusni motivi
Informacija da italijansko tužilaštvo pokreće istragu o bogatašima-ubicama, na osnovu krivične prijave novinara i pisca Ezia Gavazzenija, dospjela je u domaću i stranu štampu tokom druge sedmice novembra. Prvi rezultati već su vidljivi.
Osumnjičen je osamdesetogodišnji bivši vozač kamiona iz provincije Pordenone. Prema pisanju lista Il Giorno, uručen mu je poziv za saslušanje, zakazano za danas.
Osumnjičeni Italijan, bivši uposlenik jedne metalske kompanije, tereti se za produženo i teško krivično djelo dobrovoljnog ubistva. Tužilaštvo smatra da je on, u saradnji sa drugim, zasad nepoznatim osobama, a u sklopu istog zločinačkog plana, uzrokovao smrt nedužnih civila, uključujući žene, starce i djecu.
Navodno je od 1992. do 1995. godine snajperskim oružjem pucao s brda oko Sarajeva. Zločin je okvalifikovan kao težak zbog „niskih i gnusnih motiva“.
Ključni dio istrage zasniva se na iskazima svjedoka. Osumnjičeni se, navodno, pred drugim osobama hvalio da je u tom periodu odlazio u Jugoslaviju „u lov na ljude“.
Tokom pretresa njegove kuće, karabinjeri su pronašli sedam komada legalno registrovanog oružja: dva pištolja, jedan karabin i četiri puške. Istragom je utvrđeno da je osamdesetogodišnjak tokom ratnih godina više puta putovao u bivšu Jugoslaviju, što su potvrdile i njegove bivše kolege s posla.
Iz vida ne izmiče činjenica da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije podiglo optužnicu. Osim kratkog odgovora, detalja nema.
U Tužilaštvu BiH je predmet formiran 2022. godine, na temelju prijave nekadašnje gradonačelnice Sarajeva. Predmet je u radu i tužilačka odluka još nije donesena, stoji u odgovoru Tužilaštva za Oslobođenje.
Kako navode, ni pravosudne institucije Italije do sada ih nisu kontaktirale.
Grad Sarajevo pridružuje se krivičnom postupku koji se vodi pred nadležnim pravosudnim organima u Milanu. Data je saglasnost gradonačelniku i Pravobranilaštvu Grada Sarajeva da, u okviru svojih nadležnosti, poduzmu sve potrebne pravne, tehničke i administrativne radnje s ciljem formalnog pridruživanja postupku u svojstvu oštećene strane.
Informacija koju je u novembru 1993. godine napisao i potpisao Slavko Aleksić, tadašnji komandant Novosarajevskog četničkog odreda, dodatno otvara pitanja o navodnom sudjelovanju Aleksandra Vučića u tzv. ljudskim safarijima tokom rata u Sarajevu.
U dokumentu Aleksić obavještava komandu Odreda da je izvjesni italijanski gost, inicijala R. R., donirao Odredu 20.000 tadašnjih njemačkih maraka, te da je donaciju Aleksiću predao dobrovoljac Odreda Aleksandar Vučić.
„Šta bi neki Italijan tražio u ratnom Sarajevu, na Jevrejskom groblju, i zašto bi dobrovoljcima Odreda donirao toliki novčani iznos?“, pita se hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić.
Stigla iz Rumunije
Bivši šef Federalne uprave policije Zlatko Miletić tvrdi da je žena iz Rumunije ubila više od 10 ljudi.
– Znali smo da se to dešava, ali nismo imali kapacitete da se izborimo. Formirali smo antisnajperske timove koji su djelovali, ali ne mogu procijeniti koliko su bili uspješni. Sjećam se jedne žene iz Rumunije koja je sigurno ubila više od 10 ljudi. Ti strani snajperisti bili su jako ukopani u betonskim rovovima i bilo ih je teško neutralisati. Od građana smo prikupljali informacije, rekao je Miletić za N1.
Francuska, Švicarska i Belgija također poduzimaju mjere, dijelom i zato što ovi snajperisti, prema dokumentima, nisu bili isključivo Italijani. U međuvremenu, javno tužilaštvo u Milanu radi na identifikaciji drugih navodnih snajperista.
