Ruska mreža utjecaja protezala se i do BiH: Obuke, novac i hakerski napadi uoči izbora u Moldaviji
Opsežna istraga The New York Timesa otkriva detalje operacije za koju moldavske vlasti i zapadni obavještajni izvori tvrde da je bila dio koordiniranih ruskih napora usmjerenih na destabilizaciju Moldavije i slabljenje njenog proevropskog kursa.
Prema navodima američkog lista, aktivnosti su uključivale obuku ljudi za izazivanje nereda, sajber napade, propagandu i organizovano kupovanje glasova.
Dio te mreže, prema svjedočenjima i dokumentima koje je pregledao NYT, djelovao je i u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Rusiji. Cilj je, navodno, bio pripremiti određene moldavske državljane za aktivnosti koje bi mogle izazvati haos tokom izbornog procesa.
Svjedočenje o obuci u Bosni i Hercegovini
Jedan od učesnika koji je govorio o kampu u BiH bio je Maxim Rosca. On je pred moldavskim sudom opisao događaje tokom obuke i tvrdio da ga je ruski instruktor fizički napao nakon što je odbio učestvovati u jednoj aktivnosti.
Rosca je naveo da je tom prilikom zadobio udarac u lice i ostao bez zuba.
Dodatna pažnja moldavskih istražitelja uslijedila je nakon povratka učesnika iz Bosne i Hercegovine. U oktobru 2024. godine u Moldaviji su uhapšena trojica muškaraca koji su, prema navodima tamošnjih tužilaca, prethodno boravili u kampu u BiH.
Kod njih su pronađene komponente za dronove, uključujući dijelove koji su mogli biti korišteni za ispuštanje granata. Istražitelji su pronašli i priručnik pod naslovom „Ruska kuhinja: Abeceda domaćeg terorizma“.
NYT, međutim, nije objavio gdje se tačno kamp nalazio niti ko je u BiH omogućio njegovo održavanje.
Za nekoliko dana obuke isplaćivano 400 dolara
Kamp u BiH, prema istrazi američkog lista, nije bio izolovan slučaj. Slični programi organizovani su i u Srbiji i Rusiji.
Posebno se navodi kamp u zapadnoj Srbiji, koji je bio aktivan tokom ljeta 2025. godine, svega nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora u Moldaviji.
Prema riječima Sergiua Zame, visokog moldavskog tužioca koji je više od godinu radio na slučajevima povezanima s izbornim miješanjem, učesnicima je za svega tri do četiri dana obuke isplaćivano oko 400 dolara.
Na snimcima koje su moldavski istražitelji pronašli na telefonima osumnjičenih vide se muškarci u maskirnim uniformama i pancirima kako prolaze obuku s automatskim puškama.
Kod Moskve obučavano više od 100 ljudi
Programi u Rusiji, prema moldavskim tužiocima, imali su još ozbiljniji karakter.
Više od stotinu mladih Moldavaca navodno je u kampu u blizini Moskve učilo kako praviti i koristiti zapaljive naprave i improvizovane eksplozive. Obuka je uključivala i korištenje dronova opremljenih za nošenje eksplozivnih sredstava ili izazivanje požara.
Dvojica zapadnih obavještajnih zvaničnika rekla su za NYT da je program nadgledala ruska vojna obavještajna služba GRU.
Moldavski tužilac Zama smatra da za izazivanje ozbiljne destabilizacije nije bio potreban veliki broj obučenih ljudi.
„Bilo je dovoljno zapaliti iskru“, rekao je, prema navodima istrage.
Planirani neredi pred izbore
Moldavske vlasti tvrde da su pojedinci koji su prošli obuku u Srbiji trebali biti aktivirani uoči parlamentarnih izbora održanih u septembru 2025. godine.
Prema tim navodima, pripremali su se za izazivanje nereda u Kišinjevu i drugim gradovima. Kao način međusobnog prepoznavanja u masi koristili su žute i plave trake, dok su pojedinci kod sebe imali zapaljive naprave.
Paralelno s tim aktivnostima odvijala se i sajber operacija.
Visoki moldavski zvaničnik rekao je da su ruski hakeri uspjeli prodrijeti u sisteme Centralne izborne komisije, dok je napadima kompromitovan i veliki broj privatnih rutera.
Moldavske sigurnosne službe u sedmicama prije izbora provele su brojne racije i privele osobe za koje se sumnjalo da su učestvovale u obukama ili primale novac.
Ipak, veći talas nasilja nije se dogodio. Proevropska stranka predsjednice Maie Sandu osvojila je nešto više od polovine glasova.
Operacija je, prema NYT-u, obuhvatala desetine hiljada ljudi
Obuka potencijalnih izvršilaca bila je samo jedan dio šireg sistema.
Prema dokumentima koje je pregledao New York Times, mreža je uključivala više od 150.000 Moldavaca. U operaciji su, osim propagandnih aktivnosti i sajber napada, važnu ulogu imali novac i organizovano kupovanje političke podrške.
U tom dijelu operacije posebno se spominje moldavski oligarh Ilan Shor, koji nakon bijega iz Moldavije živi u Rusiji.
Prema dokumentima do kojih je došao NYT, tokom četiri mjeseca uoči referenduma o evropskom putu Moldavije 2024. godine isplaćeno je gotovo 20 miliona dolara za oko 38.000 aktivista.
U mreži se, prema istrazi, našli i pravoslavni svećenici
Ruski utjecaj, prema istrazi, nije se ograničavao na političke aktiviste.
Tokom ljeta 2024. godine stotine moldavskih pravoslavnih svećenika putovale su u Rusiju, gdje su posjećivale vjerske objekte i sastajale se s visokim crkvenim zvaničnicima.
NYT navodi da su pojedini svećenici prije povratka u Moldaviju potpisivali ugovore povezane s ruskom bankom Promsvyazbank, koja je pod sankcijama Zapada i povezana s ruskim državnim aparatom.
U dokumentima su se, prema istrazi, pojavljivali kao saradnici organizacije Evrazia, koju zapadni obavještajni zvaničnici povezuju s Kremljem.
Moldavski zvaničnici tvrde da je nekim svećenicima nuđen novac kako bi među vjernicima širili poruke protiv članstva u Evropskoj uniji i politike približavanja Zapadu. Prema njihovim procjenama, pojedinci su za takve aktivnosti mogli dobiti oko 1.000 dolara.
Zašto je Moldavija važna Moskvi?
Istraga NYT-a ruske aktivnosti u Moldaviji posmatra kao dio šireg sukoba između Moskve i Zapada.
Prema zapadnim obavještajnim zvaničnicima citiranim u tekstu, rat i kontrola nad Ukrajinom predstavljaju glavni prioritet Kremlja, dok je Moldavija među njegovim narednim strateškim ciljevima.
Geografski položaj Moldavije dodatno povećava njen značaj. Zemlja se nalazi između Ukrajine i Rumunije, članice i NATO-a i Evropske unije.
Stanislav Secrieru, savjetnik moldavske predsjednice za nacionalnu sigurnost i odbranu, smatra da Moskva želi Moldaviju pretvoriti u prostor iz kojeg bi mogla djelovati prema Ukrajini i Evropskoj uniji.
Prema njegovim riječima, upravo zbog toga je Rusija posljednjih godina u operacije usmjerene prema Moldaviji uložila izuzetno velika sredstva.
Moskva odbacuje optužbe
Kremlj odbacuje navode iznesene u istrazi.
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je za The New York Times da su tvrdnje o ruskom miješanju potpuno neistinite i da za njih ne postoji osnova.
Moldavske vlasti, međutim, upozoravaju da izbori iz 2025. godine nisu označili kraj ruskih pokušaja utjecaja.
Direktor moldavske Agencije za kibernetičku sigurnost Mihai Lupascu poručio je da je njegova zemlja možda dobila jednu bitku, ali da sukob nije završen.