Srž problema leži u izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je visoki predstavnik donio u julu 2023. godine. Ove izmjene su uvedene kako bi se zaštitio autoritet OHR-a i spriječilo podrivanje ustavnog poretka.
Šta kaže zakon? Član 203a propisuje da je neizvršavanje odluka visokog predstavnika krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Dodatne sankcije: Uz zatvorsku kaznu, zakon predviđa i mjeru zabrane obavljanja dužnosti, što direktno pogađa izabrane zvaničnike.
Upravo na osnovu ovog člana, Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Milorada Dodika (predsjednika RS) i Miloša Lukića (direktora Službenog glasnika RS).
Optužba:
Oni su optuženi jer su omogućili objavljivanje zakona u Službenom glasniku RS koje je prethodno visoki predstavnik poništio.
Prvostepena presuda: Sud BiH je donio osuđujuću presudu kojom je Dodik osuđen na zatvorsku kaznu, što automatski aktivira i zabranu političkog djelovanja (iako proces još uvijek prolazi kroz žalbeni postupak).
Osnovni politički i pravni argument RS-a je da Christian Schmidt nije “legalno izabran” visoki predstavnik jer njegovo imenovanje nije potvrđeno Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Na osnovu toga, NSRS tvrdi da on nema ovlaštenja da donosi zakone (Bonske ovlasti).
Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskoro bi trebao donijeti odluku da li će biti osporeni dijelovi Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje je proglasio visoki predstavnik Christian Schmidt.
Radi se o ključnoj odluci s obzirom da je prema odredbama tog dijela Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine izrečena presuda bivšem predsjedniku RS-a i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.
Odluka Ustavnog suda BiH će biti donesena nakon što je Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojila izvještaj da se konačan stav o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odredbe člana 203a. Krivičnog zakona BiH kao samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH prepušta toj pravosudnnoj instituciji BiH.
Službeno lice u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili opštini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorno lice koje ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koje spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, navedeno je u članu Krivičnog zakona BiH čije osporavanje se traži.
Pravni pokušaji osporavanja zakona u NSRS-u teško će proći kroz državne pravosudne filtere bez šireg političkog dogovora na nivou cijele BiH. Bez obzira na pravni ishod, ovaj proces je već produbio jaz između entiteta i države, stavljajući stabilnost institucija na najveće iskušenje od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
