“Ne znam više da li je govorio o Srbiji ili entitetu RS. Ne iznenađuje me to. Mi želimo dobre odnose sa BiH”, rekao je Vučić srpskim medijima u Minhenu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da će se večeras, na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, sastati sa Željkom Cvijanović, članicom Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Ključni detalji susreta:
Vrijeme: Planirano oko 22:00 sata.
Lokacija: Minhen, Njemačka (tokom trajanja Bezbjednosne konferencije).
Svrha: Razgovor o aktuelnim temama i koordinacija stavova, uz Vučićevu kratku opasku da “imaju o čemu da razgovaraju”.
Vučić komentarisao Bećirovićeve izjave
Komentarišući izjavu Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, da vlast entiteta RS želi da destabilizuje BiH i Dejtonski sporazum, Vučić je rekao da nije čuo tu izjavu, ali da ga ona ne iznenađuje.
“Ne znam više da li je govorio o Srbiji ili entitetu RS. Ne iznenađuje me to. Mi želimo dobre odnose sa BiH”, rekao je Vučić srpskim medijima u Minhenu.
Komentarišući dio govora Fridriha Merca o Zapadnom Balkanu, koji je njemački kancelar održao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, Vučić je ocijenio da je Merc pokazao pozitivan odnos prema prijemu zemalja regiona u Evropsku uniju.
Merc govorio o “nekoliko brzina”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pružio je detaljniji uvid u razgovore vođene na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, fokusirajući se na dvije ključne teme: viziju budućnosti EU prema Friedrichu Merzu (lideru njemačkog CDU-a) i ubrzani put Ukrajine ka članstvu.
1. Koncept “Evrope u više brzina”
Vučić je posebno analizirao govor Friedricha Merza, ističući da je njemački političar vrlo promišljeno koristio terminologiju koja nagovještava reformu unutar same Unije.
Diplomatski rečnik: Iako Merz nije direktno obećao hitno proširenje, Vučić smatra da je diskurs o “više brzina” (gdje države pristupaju različitim nivoima integracije) pozitivan signal za Zapadni Balkan.
Šta to znači za Srbiju? Ovakav model bi mogao omogućiti zemljama kandidatima da osjete ekonomske benefite i pristupe jedinstvenom tržištu i prije formalnog, punopravnog članstva, što bi smanjilo trenutni zastoj u integracijama.
2. Ukrajina i EU: Realnost protiv ambicija
Komentarišući spekulacije o ulasku Ukrajine u Evropsku uniju do 2027. godine, Vučić je pokazao dozu skepticizma prema “brzoj traci” za Kijev.
Širi otpor članstvu: Naglasio je da Mađarska (često viđena kao glavni kočničar) nije jedina zemlja koja ima rezerve prema naglom prijemu Ukrajine. Postoje duboki unutrašnji otpori unutar EU zbog ekonomskih i bezbjednosnih rizika.
Pitanje kapaciteta: Vučić je jasno razgraničio “političku podršku” od “punopravnog članstva”. Izrazio je sumnju da će Ukrajina do 2027. ostvariti članstvo u punom kapacitetu, sugerišući da će to vjerovatno biti neka forma specijalnog partnerstva ili postepenog pristupa.
Korektan stav: I pored sumnje, zadržao je neutralan ton, navodeći da će, ukoliko Ukrajina zaista uspije u tom podvigu, biti prvi koji će im na tome čestitati.
Značaj za region
Ove izjave sugerišu da Beograd pažljivo prati promjenu paradigme u Briselu i Berlinu. Umjesto striktnog “sve ili ništa” pristupa, Vučić prepoznaje prostor za Srbiju u novim, fleksibilnijim modelima evropske saradnje koji se polako kristališu na međunarodnoj sceni.
Zaključak: Poruka iz Minhena je jasna – Srbija se nada da će novi pragmatizam evropskih lidera (poput Merza) rezultirati konkretnijim koracima za Zapadni Balkan, dok se prema “ukrajinskom presedanu” odnosi sa opreznom rezervom.