Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović podnijela je Agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA) prijavu protiv ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, zbog, kako je navela, sumnje na zloupotrebu položaja.
Cvijanović je od nadležnih institucija zatražila da ispitaju navode iz prijave i utvrde postoje li elementi krivične odgovornosti.
Konaković se za sada nije pravosnažno teretio niti je prijavom utvrđena njegova krivica, već će o navodima odlučivati nadležni organi.
Prijava predstavlja novi slučaj političkih i institucionalnih neslaganja između predstavnika vlasti na nivou BiH.
Kako saznajemo, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović podnijela je Agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA) prijavu protiv ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, nakon informacija koje je dobila od nadležnih službi.
Prema navodima koji su navedeni u prijavi, nadležne institucije nikada nisu dostavile operativne podatke niti druge relevantne informacije koje bi ukazivale na postojanje razloga za proglašavanje određenih osoba nepoželjnim u Bosni i Hercegovini.
U prijavi se navodi da je Konaković, prilikom donošenja odluka o proglašavanju određenih osoba nepoželjnim, morao imati odgovarajući osnov i informacije pribavljene od nadležnih sigurnosnih i drugih institucija.
Međutim, prema informacijama na koje se Cvijanović poziva, takvi operativni podaci mu, kako se tvrdi, nikada nisu bili dostavljeni.
Cvijanović zbog toga smatra da postoji osnov za provjeru načina na koji je Ministarstvo vanjskih poslova BiH postupalo u konkretnim slučajevima, kao i okolnosti pod kojima su donesene odluke o proglašavanju osoba nepoželjnim.
U prijavi se dalje ukazuje na pitanje da li su prilikom donošenja ovih odluka ispoštovane sve zakonske procedure i da li je ministar imao formalni i materijalni osnov za postupanje. Od nadležnih institucija zatraženo je da provjere navode, utvrde na osnovu kojih informacija su odluke donesene te da, ukoliko se utvrde nepravilnosti, preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.
Prema navodima iz prijave, upravo činjenica da nadležne službe, kako se tvrdi, nisu dostavljale operativne podatke predstavlja ključni element zbog kojeg Cvijanović smatra da postoji sumnja na zloupotrebu položaja.
O tome da li je u konkretnom slučaju zaista došlo do zloupotrebe položaja, kao i da li postoje elementi eventualne krivične odgovornosti, konačnu ocjenu mogu dati isključivo nadležni istražni i pravosudni organi.
Slučaj bi, prema tome, trebalo posmatrati i kroz pitanje procedura koje su prethodile donošenju odluka, odnosno kroz utvrđivanje ko je raspolagao informacijama, na osnovu kojih podataka su odluke donesene i da li je za njihovo donošenje postojao zakonom predviđen osnov.