Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Carl Bildt upozorio je da se Balkan suočava sa sve većim sigurnosnim i političkim izazovima.
Prema njegovim riječima, rastuće nacionalne tenzije, predstojeći izbori u BiH i Srbiji, zastoj na putu evropskih integracija te promijenjena politika Sjedinjenih Američkih Država mogli bi dodatno ugroziti stabilnost regiona. Posebnu zabrinutost izrazio je zbog mogućnosti izbijanja političke krize u Bosni i Hercegovini nakon oktobarskih izbora.
Posebno se osvrnuo na politiku administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema BiH.
Carl Bildt, prvi visoki predstavnik u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, objavio je analizu pod naslovom „Alarm Bells in the Balkans“ (Zvona za uzbunu na Balkanu), u kojoj upozorava da „mračna politika ponovo progoni Balkan“.
Ratko Mladić ponovo je dospio u fokus javnosti nakon što je u Beogradu održana njegova sahrana, što je izazvalo brojne reakcije u regionu. Na ovaj događaj osvrnuo se i Carl Bildt, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, koji je tu funkciju obavljao od decembra 1995. do juna 1997. godine. Bildt je ranije bio premijer, a potom i ministar vanjskih poslova Švedske.
Prema njegovoj ocjeni, „poluzvanična“ sahrana ponovo je otvorila traume iz prošlosti i raspirila nacionalističke tenzije.
Bildt tvrdi i da se diplomatski odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine pogoršavaju, što dodatno dovodi u pitanje već usporeni proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji.
Oštre kritike Trumpove politike
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Carl Bildt ukazuje na promjene u odnosima između Washingtona i evropskih partnera. Prema njegovom mišljenju, SAD i Evropa ranije su djelovale uglavnom usklađeno kada je riječ o podršci složenom i osjetljivom političkom procesu u BiH, dok je takva saradnja danas znatno slabija.
„Dok su prethodni američki predsjednici možda mogli biti optuživani za pretjerani intervencionizam, administracija Donalda Trumpa nije pokazala nikakav interes za osjetljive političke procese u regionu“, navodi Bildt.
Bildt također tvrdi da je politika Washingtona trenutno više usmjerena na, kako je opisuje, „uske ekonomske interese“. Prema njegovoj ocjeni, takav pristup otvorio je prostor za tolerisanje, pa čak i podršku, političkim snagama među bosanskohercegovačkim Srbima koje zagovaraju tvrđe nacionalističke stavove.
Kao primjer navodi američku podršku gasovodu koji bi preko Hrvatske trebao povezati BiH s alternativnim izvorima gasa. Bildt priznaje da projekat ima smisla jer bi mogao smanjiti zavisnost regiona od ruskog gasa, ali problematizuje mogućnost dodjeljivanja poslova ranije malo poznatoj kompaniji čije rukovodstvo ima „lične veze s Donaldom Trumpom“.
„Svjetla upozorenja počinju treperiti“, navodi Bildt.
Bildt upozorava na scenario nakon izbora u BiH
Još ozbiljnije upozorenje odnosi se na izbore koji će u Bosni i Hercegovini biti održani u oktobru.
Bildt iznosi scenario prema kojem bi, zavisno od izbornih rezultata, tvrdolinijaške srpske političke snage mogle zajedno s tvrdolinijaškim hrvatskim snagama pokušati promijeniti okvir upravljanja Bosnom i Hercegovinom.
Za takav pokušaj, smatra on, međunarodne okolnosti trenutno su posebno povoljne jer bi SAD, prema njegovoj procjeni, „očigledno pogledale na drugu stranu“.
Bildt zatim upozorava na moguće posljedice takvog razvoja događaja.
„Ako bi uspio, bošnjačka zajednica sigurno bi se osjećala ugroženom i reagovala bi u skladu s tim“, piše Bildt.
To bi, prema njegovim riječima, „povećalo rizik od silazne spirale koja bi mogla duboko destabilizovati zemlju“.
Srbija i Kosovo dio šire slike
Bildt upozorava da BiH nije jedino potencijalno žarište.
Srbija također izlazi na izbore u oktobru, nakon višegodišnjih masovnih studentskih protesta i pojave širokog opozicionog pokreta organizovanog oko „Studentske liste“.
Bildt navodi i jedan mogući postizborni scenario u kojem bi vlast predsjednika Aleksandra Vučića jednostavno proglasila pobjedu, što bi, prema njegovoj procjeni, moglo izazvati dodatnu nestabilnost.
Situaciju na Kosovu također opisuje kao daleko od mirne. Podsjeća na zastoj pregovora Beograda i Prištine, tenzije oko mosta koji povezuje dva dijela Mitrovice te političke posljedice nedavne presude bivšem predsjedniku Kosova Hashimu Thaciju.
Ipak, Bildt naglašava da nijedan od tih problema sam za sebe ne mora dovesti do ozbiljne destabilizacije Balkana.
Problem vidi u njihovom istovremenom djelovanju.
„Uzeti zajedno, riskiraju stvaranje kritične mase nacionalističkog sentimenta“, upozorava.
Kritike i EU i međunarodnih sudova
Bildt podsjeća da se međunarodna strategija nakon balkanskih ratova zasnivala na pretpostavci da će kombinacija pristupanja Evropskoj uniji i procesa pomirenja, potpomognutog međunarodnim sudovima, postepeno donijeti stabilnost i saradnju regionu.
„Ali ta nada se nije ostvarila“, ocjenjuje.
Uz izuzetak Crne Gore i eventualno Albanije, smatra Bildt, evropske integracije su zastale i izgubile veliki dio snage kao pokretač političkih promjena.
Izuzetno je kritičan i prema radu međunarodnih tribunala u Hagu, ocjenjujući da su njihovi postupci trajali toliko dugo da više nemaju realnu mogućnost da podstaknu pomirenje.
„Možda čak pogoršavaju situaciju“, navodi.
„To ne znači da idemo prema novim balkanskim ratovima“
Iako upozorava na rastuću nestabilnost na Balkanu, Bildt ne smatra da region ide prema novom velikom ratu. Ipak, upozorava da bi i ograničeni sukobi mogli imati ozbiljne posljedice i dodatno povećati neizvjesnost.
Prema njegovoj ocjeni, međunarodne okolnosti trenutno ne pogoduju stabilizaciji regiona.
Dok je Washington fokusiran na ekonomske interese, Evropska unija je opterećena ratom u Ukrajini i nepredvidivošću američke politike. Zbog toga Bildt poziva evropske lidere da ozbiljno shvate postojeća upozorenja i ponovo posvete pažnju stabilnosti Balkana.