Političke nesuglasice i mehanizmi odlučivanja u Bosni i Hercegovini već godinama usporavaju rad državnih institucija i otežavaju donošenje važnih odluka. Profesor ustavnog prava Kasim Trnka upozorava da postojeći ustavni okvir omogućava različite oblike blokada, dok za ozbiljnije ustavne promjene trenutno nema potrebne političke većine.
Govoreći za N1, Trnka je ukazao na probleme koji se pojavljuju u funkcionisanju državnih institucija, posebno kada je riječ o donošenju zakona i usaglašavanju stavova između različitih nivoa vlasti.
Posebno pitanje predstavlja entitetsko glasanje, mehanizam koji može imati značajan utjecaj na parlamentarne procedure. U određenim situacijama ovaj mehanizam omogućava da se prijedlog zakona zaustavi ili dodatno usložni njegovo usvajanje, čak i kada postoji podrška većine poslanika.
Trnka se osvrnuo i na pitanje državne imovine, jedno od dugogodišnjih političkih i pravnih pitanja u Bosni i Hercegovini. Naglasio je značaj jasnog ustavnog i zakonskog uređenja ove oblasti, imajući u vidu različita tumačenja nadležnosti države i entiteta.
Među temama razgovora bila je i Južna interkonekcija, projekat koji je posljednjih godina u fokusu političkih rasprava. I ovo pitanje, prema Trnki, pokazuje koliko politički odnosi i podijeljene nadležnosti mogu utjecati na donošenje odluka od značaja za cijelu državu.
Kada je riječ o ustavnim reformama, Trnka smatra da je za njihove ozbiljnije promjene potrebna šira politička saglasnost, koje trenutno nema dovoljno. Zbog toga se postojeći problemi u funkcionisanju institucija nastavljaju rješavati unutar veoma složenog ustavnog sistema.
U takvom ambijentu, političke blokade ne predstavljaju samo pitanje dnevne politike, već direktno utiču na sposobnost državnih institucija da usvajaju zakone i donose odluke. Pitanje ostaje kako postići politički dogovor unutar postojećeg ustavnog okvira, ali i da li u budućnosti postoji prostor za njegovu izmjenu.
Bojazan zbog državne imovine
„Ja mislim da bi to bilo protiv odluka Ustavnog suda i protiv same interpretacije Ustava Bosne i Hercegovine“, rekao je. Naglasio je da su odluke Ustavnog suda, prema njegovom tumačenju, jasne u pogledu pripadnosti državne imovine BiH.
Dovoljno je reći: nema entitetske većine
Trnka ne vidi političku volju za promjenu Ustava. Podsjetio je da je za to potrebna dvotrećinska većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, za koju smatra da je uz sadašnji odnos snaga nije moguće postići. Kao primjer dugotrajnog zastoja naveo je neprovođenje presude Sejdić i Finci.
„Sa ovakvim ustavom ne možemo u EU“, poručio je. Smatra da bi usklađivanje s evropskim standardima zahtijevalo ustavne promjene te da se ograničenja prava na kandidovanje za Predsjedništvo BiH i Dom naroda ne mogu otkloniti samo izmjenama Izbornog zakona: „Da biste reformisali izborni zakon, mora se prvo promijeniti Ustav“.
Kao jednu od najvećih prepreka parlamentarnom odlučivanju izdvojio je entitetsko glasanje. Objasnio je da, za razliku od postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa, njegovo korištenje ne zahtijeva ni obrazloženje ni daljnje razmatranje spora. „Dovoljno je da kaže: nema entitetske većine“, rekao je Trnka.