Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dosegle su kritičnu tačku prije nego što je postignuto dvosedmično primirje, a novi detalji otkrivaju koliko su pregovori bili krhki i složeni.
Prema navodima portala Axios, ključni preokret dogodio se kada je iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei prvi put od početka sukoba dao jasnu instrukciju svojim pregovaračima da aktivno traže kompromisno rješenje.
Ova odluka donesena je gotovo istovremeno dok je američki predsjednik Donald Trump u javnosti pojačavao retoriku, upozoravajući na mogućnost potpunog uništenja Irana.
Izvori bliski pregovorima tvrde da je upravo taj paralelni razvoj događaja — intenziviranje prijetnji s jedne strane i spremnost na dijalog s druge — stvorio prostor za hitnu diplomatsku reakciju. Iako je situacija bila na ivici eskalacije, obje strane su, suočene s potencijalno katastrofalnim posljedicama, odlučile privremeno smiriti tenzije.
Primirje, koje traje dvije sedmice, smatra se krhkim i više taktičkim nego trajnim rješenjem, ali ipak predstavlja značajan pomak nakon perioda izuzetno opasne konfrontacije. Diplomatski kanali ostaju otvoreni, no budući razvoj događaja i dalje je neizvjestan.
Iza javnih prijetnji, ipak, odvijala se intenzivna diplomacija, dok ni Trumpovi bliski saradnici nisu znali hoće li dogovor doista biti postignut.
Sve do posljednjeg trenutka američka vojska pripremala je opsežnu bombardersku kampanju na Bliskom istoku. Saveznici su strahovali od iranskog odgovora, dok su civili u Iranu počeli napuštati domove.
Početak sedmice obilježen je dramatičnim obratima u zakulisnim pregovorima između Washingtona i Teherana, gdje su se stavovi mijenjali iz sata u sat.
U ponedjeljak, 6. aprila, američki izaslanik Steve Witkoff oštro je odbacio iranski prijedlog, nazvavši ga „katastrofalnim“, što je dodatno zaoštrilo ionako napetu situaciju. Njegova reakcija pokrenula je intenzivnu diplomatsku aktivnost, uz brzu razmjenu poruka koja se odvijala posredstvom Pakistan, Egipat i Turska.
Tokom večernjih sati došlo je do pomaka, kada je postignut načelni dogovor o američkom pristanku na primirje. Ipak, konačna odluka ostala je u rukama iranskog vrhovnog vođe Mojtaba Khamenei, čija je saglasnost bila presudna za završetak dogovora.
Detalji otkrivaju da je Khamenei sve ključne odluke komunicirao putem kurira, zbog prijetnji atentatom. Njegov pristanak nazvan je ‘prijelomnicom’ u cijelom procesu, dok je iranski ministar Abbas Araghchi i imao važnu ulogu u koordinaciji sa Iranskom revolucionarnom gardom i nadgledanju diplomatskog procesa.
Kina je također savjetovala Iran da traži izlaz iz sukoba, ali sve presudne odluke išle su preko Khameneija.
Do utorka ujutro vidljiv je bio napredak u pregovorima, iako je Trump istovremeno zaprijetio da će ‘cijela civilizacija umrijeti večeras’. U pozadini, američki potpredsjednik JD Vance koordinirao je s Pakistanom, dok je Benjamin Netanyahu bio u stalnom kontaktu s Trumpom.
Pakistanski premijer Shehbaz Sharif objavio je uvjete i pozvao obje strane na prihvatanje. Trump je potom osigurao Netanyahuovu podršku i finalizirao dogovor s pakistanskim vojnim vrhom, dok su američke snage dobile naredbu za povlačenje.
Uprkos primirju, ostaju pitanja koliko će Iran zaista omogućiti slobodnu plovidbu Hormuškim moreuzom i hoće li Izrael striktno poštovati dogovor. Razlike između SAD-a i Irana i dalje su značajne, pa nastavak sukoba ostaje realna opcija. Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares Bueno ocijenio je da je zbog Trumpovih ultimatuma ‘čovječanstvo bilo blizu katastrofe’ i upozorio da je još prerano tvrditi da je rizik potpuno uklonjen
