Više od 20 sadašnjih i bivših zaposlenika, kao i vanjskih saradnika Memorijalnog centra Srebrenica, dobilo je pozive za saslušanje u Policijskoj stanici Srebrenica. Povodom ovog slučaja oglasio se direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić, koji je aktuelna dešavanja povezao s događajima iz jula 1995. godine.
Suljagić je naveo da je u Potočarima boravio od 11. do 21. jula 1995. godine, uključujući i dane tokom kojih su pripadnici Vojske Republike Srpske vršili selekciju muškaraca i dječaka.
Prema njegovim riječima, tadašnji bosanskosrpski oficiri pozivali su se na zakone ratovanja i tvrdili da imaju pravo ispitivati punoljetne muškarce, dok su istovremeno, kako navodi Suljagić, planirali i organizovali njihovo sistematsko ubijanje.
On je povukao paralelu s, kako je naveo, insistiranjem pojedinih najviših zvaničnika Republike Srpske, među kojima je izdvojio Željku Cvijanović i Srđana Amidžića, na navodnoj zakonitosti posljednjih postupaka prema Memorijalnom centru.
– Ne tako drastično, naravno, ali u istom duhu je i insistiranje najviših bosanskosrpskih zvaničnika, poput Željke Cvijanović i Srđana Amidžića, na tobožnjoj legalnosti posljednjeg policijsko-pravosudnog napada na Memorijalni centar Srebrenica – napisao je on na platformi X.
Suljagić se u objavi osvrnuo i na Radovana Karadžića, navodeći da je 11. jula 1995. godine Miroslavu Deronjiću poručio: “Miroslave, sve kroz papire”.
Prema Suljagićevim navodima, Karadžić je odobravao korištenje formalnih dokumenata kojima su postupci prisilnog transfera stanovništva predstavljani kao aktivnosti provedene u skladu s međunarodnim pravom.
– Pravo – tačnije, travestija prava – uvijek je bilo sastavni dio arsenala iskorjenjivanja Bošnjaka istočne Bosne – napisao je Suljagić na platformi X.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić osvrnuo se na aktuelna saslušanja sadašnjih i bivših zaposlenika te vanjskih saradnika ove institucije, ističući da se današnje okolnosti bitno razlikuju od onih koje su vladale tokom rata i u periodu kada su se događaji iz jula 1995. godine odvijali.
Prema njegovim riječima, ključna razlika ogleda se u tome što su činjenice o zločinima počinjenim u Srebrenici danas poznate mnogo većem broju ljudi, dok su tokom rata informacije bile ograničene, a mogućnosti za njihovo dokumentovanje i javno iznošenje znatno manje.
„Sada znamo. I ne zna jedan. Zna nas mnogo“, poručio je Suljagić, naglašavajući da je danas mnogo više svjedoka, istraživača, institucija i javnosti upoznato s onim što se dogodilo u Srebrenici.
Direktor Memorijalnog centra smatra da upravo ta činjenica predstavlja važnu razliku u odnosu na period kada su se zločini dešavali i kada je postojala mogućnost da pojedine informacije ostanu skrivene ili budu drugačije predstavljene. Istakao je da su danas dostupni brojni dokumenti, svjedočenja i drugi materijali koji omogućavaju potpunije razumijevanje događaja iz jula 1995. godine.
U tom kontekstu, Suljagić je poručio da se pokušaji prikrivanja činjenica ili njihovog drugačijeg predstavljanja više ne mogu provoditi na isti način kao ranije, jer je znanje o događajima iz Srebrenice danas široko rasprostranjeno i potkrijepljeno brojnim dokazima.
Bio sam u Potočarima od 11. do 21. jula 1995. godine, uključujući i tri dana dok dok su pripadnici vojske bosanskih Srba vršili selekciju muškaraca i dječaka. Bosanskosrpski oficiri su se, dok su istovremeno planirali i organizovali njihovo sistematsko ubijanje, pozivali na…
— Emir Suljagić (@suljagicemir1) August 10, 2026