Centralna banka predviđa usporavanje inflacije na 3,2%, oslanjajući se na nekoliko ključnih faktora:
Pad cijena energenata: Globalno tržište nafte i plina stabilnije je u odnosu na prethodne dvije godine, što direktno smanjuje troškove transporta i proizvodnje.
Restriktivna politika ECB-a: Budući da je marka fiksno vezana za euro, mjere Evropske centralne banke (visoke kamatne stope) “uvoze” se u BiH, što bi trebalo obuzdati potrošnju i cijene.
Visoka bazna osnovica: Prošlogodišnje cijene su već bile ekstremno visoke, pa statistički svaki manji rast sada izgleda kao “usporavanje”.
Bosna i Hercegovina ulazi u 2026. godinu s očekivanom inflacijom od 3,2 posto, prema procjenama Centralna banka BiH, ali upozorenja ekonomskih analitičara sugerišu da bi realni rast cijena mogao biti znatno veći – i do 10 posto.
Građani već mjesecima osjećaju snažan pritisak na kućne budžete zbog poskupljenja osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja. Udruženja potrošača i sindikati upozoravaju da bez konkretnih mjera vlasti životni standard nastavlja kliziti naniže.
„Više nismo u mogućnosti da pratimo sve ove brojke. Potrošači se suočavaju sa ogromnim izazovom“, izjavila je Murisa Marić iz Udruženja „Don“ za BHRT.
„Matematika preživljavanja postaje nemoguća za naše građane. Pred nama je period ekstremnih izazova za svakog potrošača“, upozorila je Murisa Marić.
”Savez sindikata Republike Srpske uputio je ultimatum vlastima: traže hitno uvođenje konkretnih mjera s precizno definiranim rokovima. Ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, najavljuju radikalnije poteze kako bi osigurali zaštitu radničkih prava.”
„Ekonomski analitičari upozoravaju na potencijalnu stagnaciju privrednog rasta u BiH, uz rizik od inflacije iznad pet posto. Dok se u eurozoni predviđa stabilizacija cijena i umjeren rast od 1,9 posto, ovi kontrastni trendovi produbljuju ekonomski jaz i dodatno naglašavaju ranjivost domaćeg tržišta.“
„Dok se eurozona kreće ka stabilizaciji sa očekivanim rastom od 1,9 posto, Bosna i Hercegovina se suočava sa prijetnjom ekonomske stagnacije i inflacijom koja bi mogla premašiti prag od pet posto. Ovakav nesklad u oporavku jasno ilustruje strukturnu slabost bh. ekonomije i njeno sve veće zaostajanje za evropskim tokovima.“
