Naslovnica Svijet ​Primirje na mjesec dana: Test povjerenja ili strateška zamka za Teheran?

​Primirje na mjesec dana: Test povjerenja ili strateška zamka za Teheran?

935
0

Prema izvještajima izraelskih medija, američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner rade na inicijativi za uspostavljanje jednomjesečnog primirja između Izrael i Iran.

Ovaj prijedlog, koji je još u fazi razrade, ima za cilj otvoriti prostor za šire pregovore o ključnim pitanjima vezanim za sukob i regionalnu stabilnost, prenosi Kanal 12 pozivajući se na portal Jewish Breaking News.

Planirano privremeno primirje trajalo bi mjesec dana i služilo kao okvir za razgovore o približno 15 važnih tema, uključujući ratne operacije i šire političke tenzije u regiji.

Ovaj diplomatski napor dio je šire strategije Washingtona da putem posrednika pokrene indirektni dijalog s Iranom, uz nastojanje da se osigura kontrolisana pauza u sukobima dok se ispituju mogućnosti za dugoročniji sporazum.

Istovremeno, Sjedinjene Američke Države rade na prijedlogu sveobuhvatnog sporazuma od 15 tačaka koji bi uključivao nuklearni dogovor s Iranom.

Prema tom planu, Teheranu bi bile ukinute sankcije, uz mogućnost međunarodne podrške za razvoj civilnog nuklearnog programa, u zamjenu za šire obaveze i ograničenja.

Prema dostupnim informacijama, prijedlog američke strane obuhvata niz ključnih mjera usmjerenih na deeskalaciju i dugoročnu stabilizaciju. Sjedinjene Američke Države ponudile bi ukidanje sankcija Iranu, uz finansijsku i tehničku podršku za razvoj civilnog nuklearnog programa namijenjenog proizvodnji električne energije, kao i garancije da sankcije neće ponovo biti uvedene.

Zauzvrat, iranski nuklearni program bio bi zamrznut u jasno definisanom okviru. Obogaćeni uranij ostao bi unutar zemlje, ali pod strogim nadzorom i uz precizno utvrđena ograničenja. Pitanje raketnog programa ostavljeno je za kasniju fazu pregovora, gdje bi se razmatrala ograničenja u pogledu količine i dometa.

Plan također predviđa da nuklearne aktivnosti budu svedene isključivo na civilne i odbrambene svrhe, bez daljeg proširenja kapaciteta za obogaćivanje i bez proizvodnje materijala za nuklearno oružje. Sav postojeći obogaćeni materijal bio bi, u dogovorenom roku, predat Međunarodna agencija za atomsku energiju radi nadzora i kontrole.

Istovremeno, ključna nuklearna postrojenja — Natanz, Isfahan i Fordow — bila bi postepeno ugašena i demontirana. Cijeli sporazum uključivao bi sveobuhvatne međunarodne mehanizme praćenja i verifikacije, faznu implementaciju mjera, kao i dodatne regionalne i sigurnosne aranžmane između uključenih strana.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime