Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković poručio je na sastanku Berlinskog procesa u Pržnu da se o budućnosti Zapadnog Balkana ne može ozbiljno razgovarati bez suočavanja s ratnom prošlošću i odgovornosti prema žrtvama.
U obraćanju ministrima vanjskih poslova zemalja regiona, predstavnicima Evropske unije i drugim učesnicima sastanka, Konaković je posebno govorio o odnosu prema Srebrenici, pritiscima na Memorijalni centar te događajima koji su uslijedili nakon smrti Ratka Mladića.
Konaković je istakao da bi Bosna i Hercegovina željela da razgovori o regionu budu usmjereni na ekonomiju, infrastrukturu, energiju i prilike za mlade. Međutim, prema njegovim riječima, takva budućnost nije moguća bez jasnog odnosa prema događajima iz prošlosti.
Posebnu pažnju posvetio je reakcijama nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog pred međunarodnim sudom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Prema navodima koje je iznio Konaković, Mladićevo tijelo prevezeno je avionom Vlade Srbije, uz prisustvo zvaničnika, dok su pripadnici Vojske Srbije učestvovali u ispraćaju. Konaković je zbog toga otvorio pitanje odgovornosti državnih institucija Srbije i uloge predsjednika Aleksandra Vučića.
„Genocid nije stvar različitih tumačenja“, poručio je Konaković, naglašavajući da pravosnažne presude međunarodnih sudova, prema njegovom stavu, moraju predstavljati osnov za odnos prema prošlosti.
Govoreći o susretu s Majkama Srebrenice, ministar je postavio pitanje kako govoriti o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima ako istovremeno nema dovoljno jasne reakcije na postupke koji, kako je naveo, vrijeđaju dostojanstvo žrtava.
U svom obraćanju Konaković se osvrnuo i na stanje u Memorijalnom centru Srebrenica, navodeći da su zaposlenici Centra izloženi institucionalnim pritiscima policije Republike Srpske. Istovremeno je upozorio na širi kontekst negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Dvije poruke Evropskoj uniji
Konaković je svoje obraćanje usmjerio i prema Evropskoj uniji, navodeći dva pitanja koja smatra važnim za evropsku politiku prema Bosni i Hercegovini.
Prvo se odnosi na reakciju EU na postupke srbijanskih institucija nakon smrti Ratka Mladića. Drugo je, prema njegovim riječima, odnos Evropske unije prema ruskom utjecaju i političkim blokadama koje usporavaju evropski put Bosne i Hercegovine.
Ministar je podsjetio da je BiH usklađena sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije te poručio da očekuje da evropske institucije pokažu koliko su spremne braniti principe na kojima počiva njihova politika prema regionu.
Konaković je govorio i o ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu, posebno ukazujući na odnose Milorada Dodika s Moskvom. Istovremeno je kritikovao, kako je naveo, nedovoljno odlučan odgovor Evrope na političke procese u Bosni i Hercegovini.
Na kraju je povukao paralelu s iskustvom BiH tokom rata, podsjećajući da je međunarodna reakcija na stradanje stanovništva, prema njegovoj ocjeni, došla prekasno.
Njegova glavna poruka bila je da se evropska perspektiva Bosne i Hercegovine ne može posmatrati samo kroz ekonomske projekte i političke procedure, već i kroz odnos prema vladavini prava, ratnim zločinima, sjećanju na žrtve i stabilnosti regiona.
„Budućnost mora počivati na čvrstim temeljima“, poručio je Konaković na sastanku Berlinskog procesa u Pržnu.