Predloženim dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine uređuje se pitanje prioriteta u izmirenju finansijskih obaveza, pri čemu se servisiranje duga po osnovu presuda arbitražnih sudova definiše kao obaveza od posebnog značaja.
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjopj hitnoj sjednici neće razmatrati dopune Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, te izmjene i dopuna Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine-
Članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nisu postigli saglasnost da se na današnjoj sjednici tog zakonodavnog tijela nađu ta zakonska rješenja koja mjesecima, zbog blokade, čekaju na razmatranje i usvajanje iako ih je Predstavnički dom PS BiH usvojio još u junu prošle godine.
Naime, inicijativa za donošenje dopuna Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, kao i izmjena i dopuna Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine, pokrenuta je nakon afere u predmetu „Vijadukt“, koja je tokom više mjeseci uzrokovala političku, ali i finansijsku blokadu rada pojedinih institucija Bosne i Hercegovine.
Dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine predviđeno je da servisiranje duga na osnovu presuda arbitražnih sudova postane prioritet.
Istovremeno, izmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine predviđa se da obaveze po osnovu arbitražnih presuda snose subjekti koji su se zadužili, odnosno entiteti ili Brčko distrikt, a ne institucije Bosne i Hercegovine putem budžeta na državnom nivou.
Razlog za donošenje ovih zakonskih rješenja ogleda se u potrebi preciznijeg definisanja prioriteta u izvršavanju budžetskih obaveza, kao i uvođenja servisiranja duga po osnovu arbitražnih presuda kao posebne kategorije prioriteta. Uvrštavanjem ovih obaveza među prioritetne isplate, institucije Bosne i Hercegovine potvrđuju opredijeljenost za uredno izvršavanje domaćih i međunarodnih obaveza, te ujedno smanjuju rizik od dodatnih finansijskih opterećenja.
Naime, neizvršavanje arbitražnih presuda može rezultirati obračunom zateznih kamata, dodatnim sudskim troškovima, kao i potencijalnim sankcijama, dok pravovremeno izmirenje ovih obaveza doprinosi izbjegavanju takvih negativnih posljedica, kako se navodi u obrazloženju dopuna Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine.
Ističe se da jasno rangiranje obaveza omogućava transparentnije i odgovornije upravljanje javnim finansijama, posebno u kriznim situacijama kada su prihodi nedovoljni.
– Ova intervencija doprinosi održavanju fiskalne stabilnosti i kredibiliteta institucija BiH u izvršavanju zakonskih i ugovorenih obaveza, naglašava se.
Donošenje dopuna Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, te izmjene i dopuna Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine inicirano je nakon afere u slučaju “Vijadukt” zbog koje je mjesecima trajala politička, ali i finansijska blokada rada pojedinih institucija Bosne i Hercegovine.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene oba zakonska rješenja još polovinom juna, no zbog blokade rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH njihovo stavljanje na dnevni red se odugovlači.
Da bi zakonska rješenja mogla stupiti na snagu nužno je da ih Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvoji i u drugom čitanju.
Donošenje ovih zakonskih rješenja smatra se važnim posebno zbog činjenice da Bosni i Hercegovini prijeti nova arbitraža u sluačju Rudnika i termoelektrane Ugljevik rekordne vrijednosti od čak 700 miliona eura.
