Nakon što su se slični navodi ranije pojavili u Lukavcu, priče o navodnim incidentima proširile su se i na područje Banovića, iako policija ranije nije pronašla potvrdu takvih tvrdnji.
Društvenim mrežama posljednjih dana kruže fotografije i videosnimci osoba odjevenih u crno, koji su izazvali zabrinutost i uznemirenost među dijelom stanovnika Tuzlanskog kantona. Nakon što su se slične priče pojavile u Lukavcu, navodi su se proširili i na područje Banovića. Ipak, za sada nema zvanične potvrde o identitetu osoba sa snimaka, mjestu i vremenu njihovog nastanka, kao ni informacije o tome jesu li objavljeni materijali autentični.
Na društvenim mrežama građani su upozoravali na navodno pojavljivanje nepoznatih osoba u kasnim noćnim satima, posebno na području Podgorja, Stražbenice i okolnih naselja u Banovićima. Ranije su slične priče kružile Puračićem i drugim naseljima kod Lukavca.
Međutim, MUP Tuzlanskog kantona ranije je saopćio da Policijskoj stanici Lukavac takvi događaji nisu bili prijavljeni. Policija je provjeravala informacije koje su kružile internetom, a, prema njihovim navodima, niko od građana koji su se 20. septembra okupili u Capardama i Puračiću nije mogao potvrditi da je lično vidio ono što se prikazivalo na društvenim mrežama. Policija je tada ocijenila da je vjerovatno riječ o nevjerodostojnim i neistinitim informacijama i snimcima.
NIJE DOVOLJNO
Pitanje koje se nameće jeste koliko su fotografije i videosnimci, koji su izazvali strah i uznemirenost među građanima, vjerodostojni te postoji li mogućnost da su nastali ili naknadno izmijenjeni korištenjem umjetne inteligencije. O autentičnosti ovih materijala i mogućim načinima njihove provjere za „Avaz“ je govorio prof. dr. Hadžib Salkić, stalni sudski vještak kriminalističke struke.
Naglašava da običan vizuelni pregled snimka nije dovoljan da bi se utvrdilo šta je stvarno.
– Kao stručnjak iz oblasti kriminalistike, smatram da sam vizuelni pregled nije dovoljan za donošenje takvog zaključka. Da bih mogao dati pouzdano stručno mišljenje, potrebno je izvršiti digitalno-forenzičku analizu originalnih datoteka, uključujući metapodatke, tragove obrade, kompresiju i druge tehničke karakteristike zapisa – pojašnjava Salkić.
Upozorava i na jednu od ključnih stvari koja se često zanemaruje kada se fotografije i snimci počnu masovno dijeliti internetom.
– Fotografija objavljena na društvenoj mreži sama po sebi ne dokazuje ni mjesto, ni vrijeme, niti okolnosti navodnog događaja – ističe Salkić.
ŠIRENJE STRAHA
Zbog toga građane poziva da ne doprinose širenju straha dijeljenjem sadržaja čija vjerodostojnost nije utvrđena.
– Apelujem na građane da ne šire neprovjerene sadržaje koji mogu izazvati strah i uznemirenost. Ukoliko neko ima neposredna saznanja ili zapažanja o mogućem događaju, smatram da ih treba prijaviti policiji, koja će dalje postupati u skladu sa svojim nadležnostima – zaključuje prof. dr. Hadžib Salkić.