Ustavni sud BiH donio je odluku kojom je osporeno budžetsko finansiranje aktivnosti Republike Srpske usmjerenih na lobiranje za ciljeve koji su u suprotnosti s Ustavom BiH i odlukama institucija Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da pojedini akti i aktivnosti Republike Srpske, u dijelu u kojem se odnose na budžetsko finansiranje lobiranja, nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Sud je, istovremeno, naložio obustavu budžetskih isplata za lobističke aktivnosti usmjerene na ostvarivanje ciljeva koji su protivni Ustavu Bosne i Hercegovine, pravosnažnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ili odlukama institucija Bosne i Hercegovine donesenim u okviru njihovih ustavnih nadležnosti.
Odluka je donesena povodom zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, na 174. plenarnoj sjednici Ustavnog suda održanoj 24. i 25. septembra. Održavanje sjednice u tom terminu potvrđeno je i na zvaničnoj stranici Suda.
Predmet se odnosio na aktivnosti preduzete radi izvršenja budžetske stavke „Transferi predstavništvima Republike Srpske u inozemstvu“. Za tu namjenu je, prema saopćenju Ustavnog suda, u budžetu RS-a za 2026. godinu predviđeno 15 miliona KM, dok je u drugom rebalansu budžeta za 2025. bilo predviđeno 49 miliona KM.
Zabranjene isplate po spornom ugovoru
Ustavni sud posebno je razmatrao ugovor o konsultantskim uslugama zaključen 6. septembra 2025. godine između Mladena Filipovića, direktora Predstavništva RS-a u Beču, i Arija Ben-Menashea, predsjednika kompanije „Dickens & Madson Canada Inc.“, kao i druge slične ugovore.
Sud je utvrdio da akti i aktivnosti čija je svrha ostvarivanje ciljeva koje je ocijenio nespojivim s Ustavom BiH nisu u skladu s Ustavom.
Odlukom su zabranjene sve isplate iz budžeta RS-a povezane s navedenim ugovorom, kao i finansiranje drugih lobističkih aktivnosti u ime i za račun RS-a ukoliko su njihovi ciljevi u suprotnosti s Ustavom BiH, odlukama Ustavnog suda i institucija Bosne i Hercegovine.
Narodnoj skupštini RS-a, Vladi RS-a i drugim nadležnim organima, uključujući predstavništva RS-a u inozemstvu, naloženo je da obustave aktivnosti povezane s takvim isplatama.
Odluka i o državnoj imovini u Varešu
Na istoj sjednici Ustavni sud Bosne i Hercegovine razmatrao je i zahtjev 27 zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Zahtjev se odnosio na više akata koje su donijeli federalni, kantonalni i općinski organi, kao i na ugovor o koncesiji i njegove anekse, a koji su povezani s pitanjem raspolaganja državnom imovinom na području Vareša.
Sud je zaključio da osporeni akti nisu u skladu s Ustavom BiH jer su, prema njegovoj ocjeni, nenadležni organi raspolagali državnom imovinom suprotno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.
Nadležnim organima naloženo je da preispitaju usklađenost spornih akata sa zakonom, uz obavezno uključivanje Pravobranilaštva BiH, te da akte za koje se utvrdi da nisu usklađeni stave van snage.
Odbijene apelacije PoMAK-a i Snage naroda
Ustavni sud Bosne i Hercegovine razmatrao je na 174. plenarnoj sjednici i dvije apelacije koje se odnose na učešće političkih stranaka na Općim izborima 2026. godine.
Apelacija Pokreta za Modernu i Aktivnu Krajinu (PoMAK), podnesena protiv odluka kojima je odbijena prijava ove stranke za učešće na izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zbog nedovoljnog broja valjanih potpisa podrške, odbijena je kao neosnovana.
Kao neosnovanu Sud je odbio i apelaciju stranke Snaga naroda – Ramo Isak protiv odluka Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH. Odlukama je odbijena prijava stranke za učešće na Općim izborima 2026. godine za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, zbog utvrđenih nepravilnosti u potpisima podrške birača.
Oba predmeta bila su uvrštena u dnevni red 174. plenarne sjednice Ustavnog suda BiH, održane 24. i 25. septembra 2026. godine.