Napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država dodatno rastu, dok Teheran istovremeno pokušava održati diplomatske kanale otvorenim. Prema informacijama do kojih je došao Reuters, Iran razmatra mogućnost znatno šireg odgovora u slučaju novih velikih američkih vojnih udara.
Troje visokih iranskih zvaničnika, kao i osoba upoznata s diplomatskim razgovorima, navode da se u Teheranu razmatra proširenje potencijalnih ciljeva. Pored američkih vojnih i drugih objekata, u razmatranju su i lokacije u državama koje bi podržale eventualne američke operacije, dok se ne isključuje ni mogućnost djelovanja izvan područja Bliskog istoka.
Ipak, prema dostupnim informacijama, konačna odluka o eventualnim ciljevima još nije donesena. Planiranje mogućeg odgovora navodno je dodatno intenzivirano nakon povratka iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana iz New Yorka prošle sedmice.
Istovremeno, Teheran nastavlja diplomatske kontakte i pokušava ostaviti prostor za pregovore. Međutim, iranski zvaničnici u privatnim razgovorima procjenjuju da su šanse za postizanje dogovora trenutno male, posebno imajući u vidu da ni Iran ni SAD zasad ne pokazuju spremnost na značajnije ustupke.
Odgovor koji bi trebao obnoviti odvraćanje
Hamidreza Azizi, viši analitičar za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže da Teheran nije siguran hoće li američki predsjednik Donald Trump pokrenuti novu veliku vojnu kampanju ili se odlučiti za ograničene udare, poput napada na nuklearna postrojenja.
„Ali čini se da su odlučni da na simboličan potez ne odgovore simbolično, nego da eskaliraju u nadi da će ponovo uspostaviti odvraćanje“, rekao je Azizi.
Dvojica iranskih zvaničnika navela su da je Teheran savezničkim grupama u Libanu, Jemenu i Iraku naložio da budu spremne podržati Iran u slučaju obnovljenog američkog napada velikih razmjera.
Prema njihovim riječima, upute podrazumijevaju pripremu koordiniranog odgovora koji bi se protezao „od Hormuškog moreuza do američkih interesa u regiji i izvan Bliskog istoka“.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar.
Prijedlog preko Katara, spor oko nuklearnog programa
Dok se vojna situacija i dalje zaoštrava, iransko rukovodstvo pokušava pronaći način da kroz pregovore ublaži posljedice sukoba. Posebnu zabrinutost predstavlja stanje domaće ekonomije, koja bi teško mogla izdržati dugotrajan konflikt uz američke mjere koje su ograničile izvoz iranske nafte, jednog od najvažnijih izvora državnih prihoda.
Tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija prošle sedmice, Teheran je preko Katara Washingtonu proslijedio prijedlog za smirivanje situacije. Prema navodima iranskih zvaničnika, taj plan predviđa mogućnost ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza i okončanja neprijateljstava u regiji u roku od sedam dana.
Iran je, prema vlastitim navodima, tražio prekid borbi, ukidanje američkih ograničenja na iranske luke, oslobađanje najmanje 12 milijardi dolara zamrznutih sredstava, kao i izuzeće od sankcija koje se odnose na izvoz nafte.
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je izjavio da je takav prijedlog odbijen. Ipak, iranski državni mediji navode da je Washington u utorak, ponovo posredstvom Katara, Teheranu dostavio svoj odgovor, koji iranska strana trenutno razmatra.
Prema informacijama iranskih izvora, SAD nastoji da pregovori obuhvate i pitanje iranskog nuklearnog programa. Teheran, međutim, poručuje da je spreman razgovarati o toj temi tek nakon što budu ispunjeni njegovi uslovi.
Jedan iranski zvaničnik ocijenio je da bi, čak i u slučaju nastavka indirektnih pregovora i izostanka trenutnog odbacivanja američkog odgovora, mogućnost postizanja konačnog sporazuma između dvije strane i dalje bila veoma mala.
Pritisak na ekonomiju i energetske pravce
Sukob je počeo američko-izraelskim napadima 28. februara. Prekid vatre od 8. aprila okončao je četrdesetodnevni rat, ali su se neprijateljstva od tada sporadično nastavljala.
Iran i njegovi saveznici nastojali su povećati cijenu sukoba za Washington širenjem napada po regiji i ometanjem protoka nafte kroz Hormuški moreuz. Iran je dronovima i raketama napadao američke saveznike u Zaljevu, dok su jemenski Huti ciljali saudijske interese.
Napredovanje Huta prema moreuzu Bab el-Mandeb otvorilo je dodatnu tačku pritiska na globalne energetske pravce, na južnom ulazu u Crveno more.
Alex Vatanka, direktor programa za Iran u vašingtonskom Institutu za Bliski istok, upozorava da nastavak američke blokade predstavlja ozbiljan izazov za vlasti u Teheranu.
„Iran ne može priuštiti nastavak američkih blokada, koje bi mogle suštinski promijeniti situaciju, praktično oduzimajući režimu kisik… Eskalacija je u ovom trenutku zamisliva“, rekao je.
Strah od novih protesta
Pored vanjskog pritiska, iranske vlasti sve više brine i mogućnost novih nemira unutar zemlje. Bivši visoki reformistički zvaničnik upozorio je da bi pogoršanje ekonomskih prilika moglo izazvati nove proteste, poput onih iz januara, koje su vlasti nasilno ugušile.
Dodatnu zabrinutost izazivaju navodi o pojačanoj represiji. Organizacije za ljudska prava izvještavaju o hiljadama hapšenja, dok su UN-ovi istražitelji ukazali na slučajeve masovnih privođenja, mučenja i češće primjene smrtne kazne.