Prema pisanju Posta, još uvijek nije poznato hoće li predsjednik Donald Trump dati zeleno svjetlo za bilo koji od tih planova.
Kako je u subotu objavio Washington Post, pozivajući se na američke dužnosnike, Pentagon razmatra pripreme za višesedmične kopnene operacije u Iranu. Planovi, prema navodima lista, uključuju moguće upotrebe specijalnih operativnih snaga i regularnih pješadijskih trupa.
Hoće li predsjednik Donald Trump odobriti bilo koji od tih planova ostaje neizvjesno, prema Postu.
Trumpova administracija rasporedila je američke marince na Bliski istok dok rat u Iranu traje već petu sedmicu, a također je planirala poslati hiljade vojnika iz 82. zračno-desantne pukovnije američke vojske u regiju.
🇺🇸 The 31st Marine Expeditionary Unit, plus 2,500 sailors, arrived aboard the USS Tripoli at the Arabian Sea.pic.twitter.com/RVQGERHFRY https://t.co/E3FkApswqV
— Mario Nawfal (@MarioNawfal) March 28, 2026
Prema dostupnim informacijama, ovakve pripreme ukazuju na mogućnost šire eskalacije sukoba, iako konačna odluka o pokretanju operacija još nije donesena. Američki zvaničnici navodno razmatraju više scenarija, uključujući ograničene vojne akcije i širu kopnenu prisutnost, u zavisnosti od razvoja situacije na terenu.
Istovremeno, analitičari upozoravaju da bi eventualne kopnene operacije u Iranu mogle imati značajne regionalne posljedice, uključujući destabilizaciju Bliskog istoka i reakcije drugih globalnih aktera. Diplomatski kanali, kako se navodi, i dalje ostaju otvoreni, ali tenzije nastavljaju rasti.
Eventualno pokretanje kopnenih operacija dodatno bi produbilo već postojeću krizu, jer bi vjerovatno izazvalo snažan odgovor Irana i njegovih saveznika u regionu. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do širenja sukoba izvan granica Irana, uključujući moguće napade na američke interese i partnere širom Bliskog istoka.
Osim vojnog aspekta, kriza bi se mogla intenzivirati i na političkom i ekonomskom planu, uz rast cijena energenata i poremećaje na globalnim tržištima. Povećana nestabilnost dodatno bi otežala diplomatske napore, dok bi humanitarne posljedice za civilno stanovništvo mogle biti ozbiljne i dugotrajne.
Takav potez mnogi ne bi smatrali ispravnim za Sjedinjene Američke Države, jer bi nosio visok rizik dugotrajnog vojnog angažmana bez jasnog i brzog ishoda. Ulazak u kopnene operacije mogao bi dodatno opteretiti američke resurse i izazvati unutrašnje političke podjele.
Uz to, eskalacija bi mogla narušiti međunarodni ugled SAD-a i otežati odnose s partnerima koji zagovaraju diplomatsko rješenje. Kritičari upozoravaju da bi fokus trebao ostati na pregovorima i deeskalaciji, umjesto na potezima koji bi mogli dodatno destabilizirati već osjetljivu regiju.
Za sada, saveznici Irana uglavnom ostaju po strani i pažljivo prate razvoj situacije, izbjegavajući direktno uključivanje u potencijalni sukob. Takav oprezan pristup može se tumačiti kao pokušaj da se izbjegne brza eskalacija i širenje krize na širi region.
Ipak, analitičari upozoravaju da bi se njihova pozicija mogla promijeniti u slučaju intenziviranja sukoba, posebno ako bi Iran bio direktno pogođen većim vojnim operacijama. U tom slučaju, postoji mogućnost da bi pojedini akteri pružili političku, logističku ili čak vojnu podršku, što bi dodatno zakomplikovalo situaciju.
U međuvremenu, jemenski Huti otvorili su novi front prema Izraelu, dodatno komplikujući ionako napetu situaciju u regionu. Njihovi napadi, koji uključuju lansiranje projektila i dronova, predstavljaju pokušaj širenja sukoba i vršenja pritiska na Izrael, ali i njegove saveznike.
