Fotografisanje Dragana Čovića sa Thompsonom nije bezazlen estradni trenutak, već, prema ocjeni predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, predstavlja nastavak opasne rehabilitacije ustaštva i pokušaj da se ta ideologija predstavi kao dio navodnih „evropskih vrijednosti“, objavio je na mreži X.
– Thompson je simbol neoustaštva i promoter pokliča pod kojima su u NDH počinjeni masovni zločini nad Srbima. Zbog toga svaka njegova pojava među Srbima izaziva uznemirenost i snažno odbijanje – naveo je Dodik.
On je dodao da, ukoliko se pod evropskim vrijednostima podrazumijeva relativizacija i ustaških zločina, onda je riječ o, kako je rekao, političkom i historijskom sunovratu sa kojim Republika Srpska ne želi da ima bilo kakve veze.
Mnoge zemlje Evropske unije, dodao je, zabranile su Thompsonove koncerte, a, kako tvrdi, i njegovi nastupi u Hrvatskoj unose strah među preostale Srbe koji tamo žive.
– Njegov nastup u Bosni i Hercegovini dodatno je podigao tenzije i produbio podjele. Svako ko se fotografiše, pjeva ili prisustvuje koncertima onih koji se dovode u vezu s ustaškom ideologijom, vrijeđa žrtve Drugog svjetskog rata – prije svega srpski i jevrejski narod, koji su bili među najvećim stradalnicima u NDH – istakao je Dodik.
Prema njegovim riječima, relativizacija zločina i promocija ustaštva ne predstavlja samo historijski revizionizam, već i otvoreno neprijateljstvo prema Republici Srpskoj.
On je naveo da je njeno postojanje, kako tvrdi, neraskidivo povezano s antifašističkom borbom i kulturom sjećanja na nevine žrtve.
– Ako je moguće promovisati ustaštvo pod evropskom zastavom ili uz evropsku šutnju, onda Republika Srpska ima pravo da svoju političku budućnost gradi i na jasnom odbijanju da bude dio takvog sistema vrijednosti – zaključio je Dodik.
Izjave poput ove ponovo otvaraju duboke i bolne teme iz prošlosti koje su na prostoru Bosne i Hercegovine i dalje snažno prisutne u javnom i političkom diskursu. Drugi svjetski rat, zločini NDH, Jasenovac i stradanja naroda nisu samo historijske činjenice nego i dio kolektivnog sjećanja koje oblikuje današnje političke odnose.
Istovremeno, činjenica je da se simboli i poruke koje različite zajednice doživljavaju kao provokaciju ili prijetnju često koriste u dnevnopolitičke svrhe. Time se dodatno podižu tenzije i produbljuju podjele, umjesto da se prostor javne debate usmjeri ka smirivanju retorike i suočavanju s prošlošću na odgovoran način.
Evropske vrijednosti, ako se na njih pozivamo, podrazumijevaju jasnu osudu svih totalitarnih ideologija – i fašizma, i nacizma, i ustaštva, ali i svakog oblika istorijskog revizionizma. One takođe podrazumijevaju političku odgovornost, kulturu dijaloga i poštovanje žrtava bez selektivnog pristupa.
U društvu koje je preživjelo rat prije samo tri decenije, lideri imaju dodatnu obavezu da biraju riječi koje smiruju, a ne raspiruju strahove. Bez toga, svaka simbolička provokacija postaje povod za novu političku krizu, a stvarni problemi građana ostaju po strani.
